Nakon sastanka čelnih ljudi stranaka koje participiraju u vlasti na državnom nivou, koji je 25.9.2023. godine održan u Mostaru, novinarima/kama se na konferenciji za medije obratio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Govoreći o eventualnim izmjenama Izbornog zakona BiH, Dodik je ustvrdio da trenutni sastav Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) nije izabran u skladu sa zakonom.
“Mi smo poredali zakone”, rekao je Dodik, te najavio izmjene Izbornog zakona BiH koje bi se trebale usvojiti do kraja 2023. godine.
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o Izbornom zakonu odnosi se na pozicioniranje Centralne izborne komisije. Centralna izborna komisija je, prije svega, veoma sumnjivo izabrana. Nije izabrana u skladu sa zakonom i nije se poštovao zakon. Da bi se došlo do promjena, mora se izmijeniti zakon kako bi se došlo do Nove godine do nove Centralne izborne komisije.
Milorad Dodik, 25.9.2023.
Slične tvrdnje, koje je Istinomjer imao priliku ocijeniti neistinitim, iznosili su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, tadašnja zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH i aktuelna predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, ministar pravde u Vijeću ministara BiH Josip Grubeša te trenutni predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Marinko Čavara.
Podsjećamo da je 11.3.2020. godine Predstavnički dom PSBiH imenovao Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za članove/ice Centralne izborne komisije BiH, a nakon što je u novembru 2019. godine istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću.
Prethodno, Komisija za izbor članova/ica CIK-a BiH, u koju su bili/e imenovani/e Milan Tegeltija, Borjana Krišto, Nebojša Radmanović, Berina Alihodžić, Stjepan Mikić, Irena Hadžiabdić i Safet Softić, kasnila je s procedurom i kandidatskom listom, što je, prema Izbornom zakonu, ostavilo mogućnost Predstavničkom domu PSBiH da imenuje navedene članove/ice.
Nešto kasnije, 20.5.2020. godine, po istoj proceduri, Predstavnički dom PSBiH za člana CIK-a BiH izabrao je i Željka Bakalara.
Povodom navedenih imenovanja, bivši član CIK-a BiH Branko Petrić podnio je tužbu Sudu BiH, osporavajući izbor aktuelnih članova/ica CIK-a, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove/ice CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure.
Sud Bosne i Hercegovine je 21.4.2022. godine odbio tužbu Branka Petrića, a u obrazloženju presude rečeno je da je osporena odluka Predstavničkog doma PSBiH zakonita i pravilna.
Pojašnjavajući svoju odluku, Sud je podsjetio na član 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH na osnovu kojeg je Predstavnički dom PSBiH ovlašten da imenuje članove CIK-a BiH s liste kandidata te ako se “ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PSBiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Predstavnički dom PSBiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH”.
Sud BiH je paušalnim ocijenio i prigovore Petrića da imenovani kandidati za članove CIK-a BiH nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci te da ne mogu obnašati dužnost u tijelima stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana sa strankom niti mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost.
Nekoliko dana pred početak izborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je da je Predstavnički dom PSBiH “postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim propisima Izbornog zakona BiH”.
Kako je u konkretnom slučaju, u skladu sa članom 2.5. stav 6 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, imenovanje članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, to je Apelaciono vijeće za upravne sporove mišljenja da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u postupku imenovanja članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i prema relevantnim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Sud BiH, 24.8.2022.
Svoj stav ovim povodom iznijela je i tadašnja šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, izjavivši da su imenovanja provedena legalno te da su ispoštovane sve pravne procedure, podržavši rad CIK-a BiH.
Mi smo provjerili to i vidjeli da, kao prvo, sve pravne procedure za izbor i imenovanje članova su ispoštovane. Znam da su neke stranke dovele u pitanje taj proces, ali sudovi su odlučili da nije bilo nikakvih nezakonitih radnji. Iz naše perspektive oni su vrlo profesionalni. Centralna izborna komisija radi veoma konstruktivno. Imamo dobre odnose s njima i podržavamo njihov rad. Iz naše perspektive vidimo ih kao jednog potpuno zakonitog i vrijednog partnera sa kojim sarađujemo.
Kathleen Kavalec, 24.2.2022.
Povodom osporavanja izbora članova CIK-a BiH, svojevremeno je reagovao i bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 6.5.2020. godine.
Tom prilikom Inzko je naglasio da osporavanja izbora članova CIK-a BiH otežavaju rad te institucije, ali i naglasio da su nadležne sudske instance te koje će donijeti konačnu odluku da li su imenovanja izvršena zakonito.
Čini se da je rad Centralne izborne komisije još više otežan činjenicom da neke političke stranke osporavaju nedavni izbor novih članova CIK-a. Kao rezultat, neke političke stranke i institucije pod njihovom kontrolom odbijaju sarađivati sa CIK-om, što je neprihvatljivo. Pred sudom se nalaze predmeti kojima se osporava izbor članova CIK-a, čime će se pojasniti njihova zakonitost. No, sve dok sud ne donese odluku o tome, ti članovi ostaju na svojim funkcijama, a sve institucije i stranke treba da sarađuju sa CIK-om i njegovim članovima.
Valentin Inzko, 6.5.2020.
S obzirom na navedene presude Suda BiH te stav Ureda visokog predstavnika (OHR) kao međunarodne institucije odgovorne za nadgledanje implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, tvrdnju Milorada Dodika da aktuelni sastav CIK-a BiH nije izabran u skladu sa zakonom, odnosno da se prilikom imenovanja nije poštovao zakon, Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)