“Uvjeren sam da mi u FBiH možemo imati, ne vidim razlog da ne govorimo vrlo otvoreno oko toga, tri jedinice unutar FBiH, koje će osigurati i racionalnost. Umjesto sadašnjih 11, da imamo tri vlade, umjesto 11 parlamenata, da imamo tri. Da se svi građani osjećaju komotni, a i dva konstitutivna naroda. To će onda biti uvjet da mi dalje širimo takav jedan projekt. Naravno, može i drugačije, ali moramo voditi računa o mjeri i da se jedan narod ne osjeća da je majoriziran, da nestaje kroz prijedloge”, kazao je Čović za Klix.ba.
„Konačno se shvatilo da mi u FBiH moramo imati dvije izborne jedinice, samo je pitanje kako to nazvati a da nikome ne treba biti “prst u oku”.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da će se ova stranka zalagati za treći entitet i Mostar kao hrvatski “stolni grad” sve dok to ne bude ostvareno.
„Sve što radimo, radimo za dobro Hrvata, ali i sva tri naroda u BiH. Praktično smo pokazali da ovakva BiH i Federacija BiH neće preživjeti”, rekao je Čović novinarima prilikom obilježavanja 18 godina od utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Komentar:
Da lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, više ni sam ne zna za koje rješenje se zalaže kada se govori o ustavnoj reformi, svjedoči i njegov posljednji prijedlog kako u Federaciji BiH treba napraviti tri administrativne jedinice.
Od Čovića smo u posljednjih nekoliko godina čuli mnogo različitih stavova o „hrvatskom pitanju“ koje je nametnuo kao primarno u procesu rješavanja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“. Još u izbornoj noći, u oktobru 2010. godine, Dragan Čović je, revoltiran ponovnim izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, rekao kako će se zalagati za uspostavu trećeg entiteta, a taj stav je ponovio i prilikom obilježavanja godišnjice Hrvatske Republike Herceg-Bosne 2011. godine.
Tokom višegodišnjih neuspjelih pregovora političkih lidera u BiH o rješavanju odluke „Sejdić i Finci“ također su se mogli čuti razni prijedlozi kako riješiti položaj hrvatskog naroda, a jedan od Čovićevih prijedloga je bio i onaj o dvije izborne jedinice u FBiH.
Nakon toga, među posljednjim propalim rješenjima, našlo se i ono o dva „plutajuća izborna područja“ u FBiH, no nisu svi bili saglasni sa ovim rješenjem, s obzirom da je sam Čović tražio da se ta područja trajno definišu.
Kada je i ovaj model odbačen jer nije bio prihvatljiv za sve lidere partija iz FBiH, Čović se u javnosti pojavio sa novim rješenjem koje predviđa podjelu Federacije na tri jedinice, gdje bi se, prema Čovićevim riječima, „dva naroda osjećala komotno“. O tome kako Čović vidi položaj trećeg konstitutivnog naroda, ali i položaj „Ostalih“, zbog čije se diskriminacije upravo i razgovara o reformi Ustava u BiH, nije rečeno ništa.
Kada se, dakle, pogledaju svi stavovi i izjave koje je Dragan Čović samo u aktuelnom mandatu iznosio o ustavnoj reformi, te administrativnoj i izbornoj organizaciji FBiH, ostaje nejasno za koliko se izbornih područja, administrativnih jedinica, kantona ili entiteta zapravo zalaže lider HDZ-a. Jedino što možemo zaključiti je to da je po ovom pitanju Dragan Čović u velikoj mjeri nedosljedan – samom sebi.