Nedosljedno

Čović: Dresovi i paljenje zastava

Dragan CovicPa dobro i sport ima stvaranje ambijenta oko sebe, veže se sa politikom. Međutim kad bi mi zaboravili Mostar i BiH, vidjećete da je slično i u Hrvatskoj gdje nema uopće ovih problema, kada imate Zagreb, Split. Slično vam je i u Beogradu između dva stadiona i grupa navijača. Dakle imate takvih primjera bezbroj i u svijetu. Imate razna rivalstva. Imate to i u Sarajevu, uvjetno, na jednoj drugoj razini između Želje i Sarajeva. (…) Što se tiče Mostara to ima jednu dodatnu dimenziju koju ne treba ni prikrivati, ali ne treba ni stvarati neku famu jer ja mislim da na takav način možemo pomoći da to dođe na razinu sporta.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH

(FTV Dnevnik D, 10.07.2014.)

Cilj je bio napadom na HDZ BiH, paljenjem hrvatske zastave i raspela i razmjerima razbijanja poslati poruku. Sve to govori o količini mržnje. Sve je to organizirano jer su isti ti odmah lomili kamere koje su sve to snimale. Ali ne mogu se sakriti jer onaj tko se usudio doći u Mostar, za koji volim reći da je hrvatsko središte, i zapaliti hrvatsku zastavu zbog toga će snositi posljedice bez obzira tko ga je poslao i koliko je bilo onih koji su ga podržavali. Imam dojam da se željela brzo stvoriti anarhija i prenijeti se na druga područja gdje žive Hrvati. Trebala nam je jedna noć da se organiziramo i napravimo sustav unutar sustava, jer nismo više bili sigurni imamo li uniformirane snage koje su u stanju zaštititi građane i imovinu.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH

(Večernji list, 11.02.2014.)

Komentar:

Gostujući u četvrtak, 10. jula, u Dnevniku D Federalne televizije, lider HDZ-a, Dragan Čović se na samom početku osvrnuo na aktuelna dešavanja na svjetskom prvenstvu u fudbalu u Brazilu, a u okviru kojeg je i sam u prikladnim dresovima na stadionima navijao za BiH i Hrvatsku. Napravio je Čović i sopstveni „limited edition“ dresa sa obilježjima BiH, jer oficijelni, kako kaže, nije mogao nabaviti.

Međutim, Čovićeva ljubav prema državnim obilježjima je nekako splasnula kada se sa ugodnog časkanja prešlo na razgovor o paljenju zastave BiH u Mostaru. O ovom slučaju u međuvremenu je i Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu, jer je ocijenilo da se radi o događajima u okviru kojih postoje elementi krivičnog djela izazivanja i raspirivanja nacionalne mržnje i netrpeljivosti. Sa druge strane, Čović smatra kako se ovdje radilo o jednom „sportskom rivalstvu“, koje, kako kaže, postoji svuda u regiji i svijetu, te da oko tih događaja ne treba „praviti famu“.

No, ne tako davno, upravo je sam Čović napravio famu oko drugog “paljenja” zastave, u ovom slučaju hrvatske, te je iskoristio najteže riječi kako bi okarakterisao ove događaje.

Podsjećamo, prilikom socijalnih nereda u BiH, početkom februara, u Mostaru su, pored zgrada gradskih i kantonalnih institucija, zapaljena i sjedišta HDZ-a BiH, ali i SDA. Prilikom paljenja zgrade zabilježen je pokušaj paljenja hrvatske zastave, koji su zapravo spriječili sami demonstranti. No,Čović je, ustvrdivši da je zastava i zapaljena, ovaj čin okarakterisao kao direktan atak na Hrvate, te je sam iskoristio priliku da nemire socijalnog karaktera pokuša predstaviti kao međunacionalne. Najavio je tada i da će odgovorni biti kažnjeni, te je čak govorio i o samoorganizaciji Hrvata kako bi se zaštitili od onih koji su, kako je to rekao Čović, “došli u Mostar i zapalili hrvatsku zastavu”.

Čović se na “paljenje zastave, raspela i kipa Gospe” požalio i premijeru susjedne Hrvatske, Zoranu Milanoviću, koji je dan nakon nereda posjetio Mostar, a u tome mu se pridružio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda izjavivši:

“Nikakav politički poen ne može biti opravdanje za ovo što se ovdje dogodilo. Nadam se da će vrijeme pokazati zašto je i Mostar izabran da se u njemu dogode protesti i tko je sve ovo organizirao”.

Najdramatičniji je u svom javnom komentarisanju protesta ipak bio kantonalni odbor HDZ-a, koji je dodatno elaborirao teoriju da su protesti u Mostaru bili napad na Hrvate:

„U 16.00 sati organizirana skupina od oko 350 huligana koji su iz Istočnog dijela Mostara prešli u Zapadni u svom anarhističkom pohodu zapalili su zgrade : Vlade HNŽ – a, Gradske vijećnice, Gradske uprave, Doma HDZ BiH, Skupštine HNŽ – a, te nekolicine vozila građana Mostara. Posebice želimo ukazati na činjenicu da navedena skupina koju su pojedini mediji do sada identificirali s nezadovoljnim građanima, nema nikakve veze s njima nego je riječ o nacionalnoj i politički instruiranoj skupini kojoj je za cilj bilo uvesti Grad Mostar u međunacionalne sukobe i ratno stanje. (…) Hrvatice i Hrvati, građani Mostara i Hercegovačko – neretvanske županije ni mnogo teže situacije proteklih godina nisu nas pokolebale i uplašile. Ponosni i uzdignute glave do sada smo uvijek bili i ostali uz svoj hrvatski narod. Uvjereni smo kako će nam današnji događaji još više otvoriti oči i kako ćemo na krilima svehrvatskog zajedništva i poslije nemilih mostarskih zbivanja izići još jači i ostvariti svoje svete ciljeve“, naveli su svom saopštenju iz kantonalnog odbora HDZ-a.

MUP HNK je, međutim, početkom jula objavio imena 43 osobe koje se sumnjiče da su učestvovale u paljenju institucija i zgrada u Mostaru. Pogledom na imena i godišta osumnjičenih jasno se vidi da se nije radilo ni o kakvim “dobro uvježbanim specijalcima”, kako je ranije tvrdio Čović, ali ni o pripadnicima samo jednog naroda koji su atakovali na drugi u Mostaru.

No, nevezano čak i sa (ne)istinitošću tvrdnji da je u februarskim protestima u Mostaru zapaljena hrvatska zastava, što je HDZ na čelu sa Čovićem isticao kao “krunski dokaz” nacionalnog karaktera protesta, ako na kraju uporedimo dvije izjave koje je Čović dao u razmaku od pet mjeseci, jasno možemo uočiti nedosljednost u njegovim stavovima. U prvom slučaju, “paljenje hrvatske zastave” je direktno okarakterisao kao atak na vlastiti narod, dok je, sa druge strane, slučaj paljenja zastave države u kojoj i sam obavlja visoku funkciju, predsjedavajući Domom naroda PSBiH, sveo na puko „sportsko rivalstvo“.

(Istinomjer)

 

Nedosljedno
Ispunjeno
Pitajte Istinomjer!