Nedosljedno

HDZ BiH: Ustavne reforme strogo izvan parlamenta

Dok predsjednik HDZ BiH najavljuje da je rješenje za “Sejdić i Finci” na dohvat ruke, čini se da predstavnici/e njegove stranke u PS BiH nemaju namjeru pomoći u njegovom usvajanju.

SARAJEVO, 21.srpnja (FENA) - Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Èoviæ, smatra da je temeljni preduvjet za razgovor o spajanju, odnosno istodobnom održavanju opæih i lokalnih izbora u BiH, donošenje novog izbornog zakona. FOTO FENA/ARHIV

 

Početkom oktobra, Predsjedništvo BiH usvojilo je izmjene “Master plana za proces integrisanja BiH u EU”, koji sadrži rokove za ispunjavanje postavljenih ciljeva za dobijanje kandidatskog statusa. Među tim ciljevima i dalje se nalazi provedba presude u slučaju “Sejdić i Finci”, za koju je Dragan Čović samouvjereno ustvrdio da će sigurno biti “dogovorena”.

Ne vidim mogućnosti da taj proces ne završimo, nemamo još uvijek rješenje konkretno, tek ga treba dogovarati. Rok za to je do kraja naredne godine.

Dragan Čović, 03.10.2016.

 

Čović je zatim uputio pismo Federici Mogherini u kom je, po ko zna koji put, potvrdio da nema namjeru doprinijeti provedi presude Evropskog suda za ljudska prava, ukoliko sa njom u paketu ne ide i rješavanje “hrvatskog pitanja”.

Dogovoren i usuglašen Master plan, pored ostalog, predviđa i realizaciju vrlo važnog uvjeta za stjecanje statusa kandidata, a to je provedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić – Finci“, a najkasnije do 31. siječnja 2017. godine.

U tom smislu, danas Bosna i Hercegovina ima dvojaku obvezu: prema Europskom sudu za ljudska prava i prema svom temeljnom ustavnom načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda i svih ostalih građana u Bosni i Hercegovini. (…) Duboko sam uvjeren da je za sve narode i građane Bosne i Hercegovine neprihvatljiv daljnji status quo u vezi s ovim pitanjem, a za Hrvate napose otvorena mogućnost da se izigra njihova legitimna izborna volja i na taj način kompromitira njihova institucionalna prisutnost i djelovanje, što dalje povlači nemogućnost utjecaja na procese odlučivanja bilo da je riječ o zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini.

Dragan Čović, 10. 11. 2016.

 

Čović je, zatim, pokazao još veći optimizam u svojoj reakciji na izjavu Bakira Izetbegovića, koji je izrazio sumnju u mogućnost da će se dogovor oko provedbe presude postići u naredna dva mjeseca. Za razliku od svog kolege, Čović nije pokazao nikakvu zabrinutost oko toga koliko bi se brzo moglo riješiti ovo pitanje – i pored činjenice da nikakvog dogovora, niti pokretanja rješavanja presude nije bilo, što je i sam konstatovao mjesec dana ranije.

Mi oko “Sejdić i Finci” nemamo šta razgovarati. To je suština, pošto smo svoje stavove iznijeli sto puta do sada. Samo je pitanje je l’ to želimo ili ne želimo. Ako želimo, ja sam uvjeren da mi to možemo uraditi za 15 dana.

Dragan Čović, 14. 11. 2016.

 

Jasno je da je Čovićevo “bodrenje” po pitanju brzog rješavanja provođenja presude zapravo ultimatum, to jest poruka da će se ustavne reforme provesti onako kako je još prije desetak godina zacrtao HDZ BiH, ili ih neće biti.

Sa druge strane, pored svih izjava o tome kako je provedbu presude moguće postići i u roku kraćem od predviđenog, kada se u PS BiH konačno desilo nešto što bi moglo pokrenuti rješavanje ovog problema, Čovićeva stranka reagovala je tako što ovu inicijativu nije podržala. HDZ BiH je, naime, bio jedna od dvije stranke koja je glasala protiv inicijative da Vijeće ministara dostavi prijedlog za implementaciju presude u roku od 90 dana – i to samo dvije sedmice nakon što je predsjednik ove stranke izjavio da se ona može provesti i prije januara.

Pored svih dosadašnjih postupaka kojima je intenzivno opstruirao provedbu presude “Sejdić i Finci”, Čović im je dodao još jednu nedosljednost, a HDZ BiH ponovo potvrdio da ne misli bit konstruktivan učesnik u parlamentarnom procesu – koji je i dalje jedini način da se ustavne reforme zaista provedu.

(istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!