U nedavnoj parlamentarnoj raspravi čuli su se čak i prijedlozi da se PS BiH uključi u utvrđivanje načina objave rezultata popisa stanovništva. Poslanik u PD PSBiH, Damir Arnaut, podsjetio je svoje kolege_ice na osnovne postulate “trodiobe vlasti”.
Parlamentarna skupština usvaja zakone, izvršna vlast provodi zakone, a pravosudna vlast se u nešto miješa kada se prekrše zakoni. (…) Ja sam rekao (da) nije bilo kršenja zakona, niti ima indicija da je došlo do kršenja zakona, a čak i da ima indicija, onda Parlamentarna skupština, odnosno zakonodavni organ koji donosi zakone, nije taj koji odlučuje je li ili nije došlo do kršenja zakona, već o tome odlučuju pravosudne institucije (…) koji su jedini organi nadležni da odlučuju o tome.
Damir Arnaut, 24.5.2016.
Ovu je izjavu Damir Arnaut, poslanik u PD PSBiH, dao na 30. sjednici PD PSBiH nakon prijedloga Staše Košarca da se na dnevni red sjednice doda nova tačka, “Informacija Vijeća ministara BiH o Odluci o jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva u BiH koji je donio direktor Agencije za statistiku BiH, Velimir Jukić”. Prijedlog kluba SNSD-a je, zapravo, dat bez jasnog fokusa jer se navedena “informacija” nije odnosila ni na kakav dokument – budući da Vijeće ministara nije ni usvojilo sličnu informaciju. Košarac je svoj prijedlog za izmjenu dnevnog reda obrazložio time da se Parlament treba uključiti u raspravu o metodologiji za objavu rezultata popisa stanovništva, da ne treba dozvoliti da “neka od agencija bude iznad parlamenta i Vijeća ministara BiH”, da je direktor Agencije za statistiku BiH donio jednostran akt, da su institucije Republike Srpske utvrdile da je time prekršen Zakon o popisu i slično.
Konačno, Košarac je konstatovao da parlament treba da pomogne da se nađe “najbolje moguće rješenje”, čak i da se uključi u to “na koji način treba utvrditi odluku o objavljivanju rezultata popisa stanovištva” jer je u ovom tijelu i usvojen Zakon o popisu stanovništva:
Želim da vas podsjetim da smo itekako svi bili involvirani u proces donošenja Zakona o popisu, da je popis jako neophodan, ne samo za proces evropskih integracija, nego za sve ostale mjere koje će vlade u ovoj zemlji poduzimati na temelju rezultata popisa stanovništva.
Staša Košarac, 24.5.2016.
Podsjećamo, objava rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, kako je dobro poznato, “zapela” je zbog razilaženja stavova entitetskih statističkih institucija oko kriterija za obradu podataka o rezidentnom i nerezidentnom stanovništvu. Krajnji rok za objavljivanje rezultata popisa je 1.7.2016, nakon čega oni više neće biti validni i međunarodno priznati, što bi negativno uticalo na odobravanje kandidatskog statusa BiH u EU.
Centralni popisni biro sastajao se više puta kako bi usaglasio kriterije za utvrđivanje Jedinstvenog programa obrade popisne građe popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, no dogovor nije postignut i pored probijanja svih postavljenih rokova. Nakon svih neuspjelih sastanaka, direktor Agencije za statistiku BiH, Velimi Jukić, objavio je 18. maja da je usvojena odluka o jedinstvenom programu obrade podataka u skladu sa preporukama Međunarodne monitoring misije; te da će se spornih 196.000 popisnica tretirati kao rezidentno stanovništvo (čemu se protivi Zavod za statistiku Republike Srpske).
Njegov zamjenik iz reda srpskog naroda javno je izrazio neslaganje sa ovom odlukom, a uslijedila je i burna reakcija Vlade RS, Zavoda za statistiku RS, kao i predstavnika_ca i vladajućih i opozicionih stranaka iz ovog entiteta, uz poruke da Republika Srpska neće priznati rezultate popisa ukoliko se objave u skladu sa ovom metodologijom. SNSD je, konačno, preko svojih predstavnika_ca u PD PSBiH prenio ovu raspravu i u državni parlament, počevši od gore pomenutog zahtjeva kluba SNSD-a iznesenog na 30. sjednici, pa do zakazivanja hitne sjednice PD PSBiH 30.5.2016. na kojoj je zaključeno da se od Vijeća ministara traži da u roku od 10 dana dostavi Informaciju o popisu stanovništva iz 2013. godine.
Na hitnoj sjednici se uglavnom raspravljalo o samoj sjednici – to jest, o tome da li je ista zakazana i održana u skladu sa Poslovnikom – tako da je i dalje nejasno na koji način poslanici_e iz SNSD-a misle uključiti Parlament u “rješavanje” spora oko objave podataka popisa kada dobiju Informaciju od Vijeća ministara.
Parlament, svakako, ima pravo da traži ovakvu Informaciju i da o njoj raspravlja, ali je činjenica da nema nadležnost da utiče na utvrđivanje metodologije objave podataka sa popisa, niti da predlaže “rješenja” za ovo pitanje koje je u isključivoj nadležnosti statističke agencije. Isto tako, posao Parlamentarne skupštine BiH nije ni da utvrđuje da li je Zakon o popisu prekršen. Ustav BiH u Članu IV vrlo jasno propisuje nadležnosti parlamenta:
Parlamentarna skupština je nadležna za:
a) Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu.
b) Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
c) Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine.
d) Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta.
Bez ulaženja u ocjenu toga da li je direktor Agencije za statistiku prekršio zakon ili nije, Arnaut je svakako bio u pravu kada je konstatovao da se o kršenju usvojenih zakona ne izjašnjava parlament, nego pravosudne institucije, stoga ovu njegovu izjavu ocjenjujemo kao istinitu.
(istinomjer.ba)