Nakon druge ostavke Save Minića, pravna osporavanja s kojima su se suočavale prethodne dvije Minićeve Vlade Republike Srpske, prema riječima nadležnih, trebala bi biti otklonjena. Međutim, suprotno tvrdnjama da su oba saziva Vlade bila legalna, o (ne)legalnosti prve mišljenje je dao Ustavni sud BiH.
Savo Minić je 16. marta 2026. godine po drugi put podnio ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske. Obrazlažući razloge za ostavku, između ostalog je ustvrdio da su obje vlade koje je predvodio bile legalne.
U principu, radi se o činjenici da smo cijelo vrijeme imali problem da su oni koji ne žele dobro Republici Srpskoj dovodili u pitanje legalnost i legitimitet Vlade Republike Srpske. Ona je svaki put bila legalna. Ona je bila legalna i prvi put. Ali šta mi imamo od toga i šta imam ja od tog tumačenja, kada ja znam da je to tako, a imamo štetu koja se direktno odnosi na institucije Republike Srpske…
Savo Minić, 16.3.2026.
Sud BiH je 1. augusta 2025. godine Milorada Dodika proglasio krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika i izrekao mu kaznu od jedne godine zatvora te zabranu obavljanja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina. Potom je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) 6. augusta 2025. godine donijela odluku o prestanku njegovog mandata, na što se Dodik žalio. Sud BiH je njegovu žalbu odbio kao neosnovanu 18. augusta 2025. godine.
Istog dana, Radovan Višković podnio je ostavku na funkciju premijera, a Milorad Dodik je 23. augusta 2025. godine predložio Savu Minića za mandatara nove Vlade RS, u trenutku kada više nije imao mandat predsjednika RS.
Uprkos upozorenju opozicionih stranaka u RS, Narodna skupština RS je 2. septembra 2025. godine Minića izabrala za predsjednika Vlade.
Četiri delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH – Šefik Džaferović, Džemal Smajić, Dženan Đonlagić i Safet Softić – podnijeli su apelaciju za ocjenu ustavnosti Minićeve vlade Ustavnom sudu BiH 9. septembra 2025. godine.
Ipak, prije sjednice na kojoj je Ustavni sud BiH trebao odlučivati po toj apelaciji, Minić je 15. januara 2026. godine podnio ostavku, koju je NSRS prihvatila nekoliko dana kasnije.
Ustavni sud BiH je, iako je Minićeva prva vlada bila raspuštena, razmatrao apelaciju o njenoj ustavnosti 23. januara 2026. godine.
U presudi je navedeno da u trenutku predlaganja kandidata za predsjednika Vlade RS 23. augusta 2025. Milorad Dodik nije bio predsjednik Republike Srpske te da se odluka o njegovom imenovanju stavlja van snage.
Istovjetno s prihvatanjem ostavke, NSRS je Minića ponovno imenovala na poziciju predsjednika Vlade RS, a ovaj put ga je na tu poziciju kandidovala v.d. predsjednice RS Ana Trišić-Babić.
Podsjećamo, nakon što je Dodiku prestao mandat, nastao je svojevrsni pravni vakuum kada je riječ o tome ko obnaša funkciju predsjednika RS. NSRS je 18. oktobra 2025. godine za v.d. predsjednice RS imenovala Anu Trišić-Babić, a planirano je da njen mandat traje do stupanja na snagu rezultata prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji su održani 23. novembra 2025. godine.
Nakon njenog imenovanja, u javnosti su bila prisutna javna mišljenja da ona nije mogla biti imenovana za v.d. predsjednice jer takva pozicija uopće nije prepoznata u Ustavu RS.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić nazvala je to neustavnim, a Istinomjer je o tome pisao u oktobru 2025. godine.
U Ustavu RS propisano je da predsjednika, ukoliko je on privremeno spriječen da obavlja svoju dužnost, mijenja jedan od potpredsjednika, kojeg odredi predsjednik. Međutim, u entitetskom Ustavu ne spominju se drugi načini imenovanja osobe koja bi mijenjala predsjednika RS niti mogućnost da NSRS imenuje tu osobu, a nije definisana ni institucija v.d. predsjednika.
Trišić-Babić je ostala na poziciji v.d. predsjednice RS sve do sredine februara 2026. godine, kada je funkciju predsjednika RS preuzeo Siniša Karan nakon pobjede na prijevremenim izborima u tom entitetu.
Karan je povodom ostavke Save Minića izjavio da legitimitet Vlade “nijednog časa nije doveden u pitanje, a da je njen ponovni izbor snaženje legaliteta i legitimiteta institucija Republike Srpske.” On je ovaj potez ocijenio kao izbjegavanje postavljanja pitanja legaliteta Minićeve vlade.
Bila je to prilika da se još jednom ponovi narativ da je Christian Schmidt svojim ponašanjem uništio najveću demokratsku tekovinu u svijetu – izbornu volju građana – iako su upravo građani i građanke RS izabrali/e Karana na poziciju na kojoj se nalazi.
Tačno 60 dana nakon prethodne ostavke na premijersku poziciju, Minić je to uradio još jednom. Prema najavama trenutnog predsjednika RS, on bi već 17. marta trebao biti po treći put izabran za novog mandatara Vlade RS.
(Istinomjer.ba)