Suprotno tvrdnji Željke Cvijanović, od početka rusko-ukrajinskog rata održani su mirovni pregovori i različite države dale su mnogobrojne prijedloge razrješenja situacije.
Gostujući u emisiji “Telering” 20. novembra 2024. godine, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pričala je o rusko-ukrajinskom ratu. Na pitanje novinara da li je mir u Evropi i svijetu u rukama Vladimira Putina, odgovorila je:
Mi danas možemo reći da bi mir u Evropi trebao da bude u rukama diplomatije, ali ono što mi danas nismo prepoznali, ne samo danas nego u ovom prethodnom periodu, jeste napor diplomatije. Vi niste mogli da vidite uopšte bilo kakav diplomatski napor koji, po pravilu, mora da prati svaki oružani sukob.
Željka Cvijanović, 16.10.2024.
Al Jazeera je u oktobru objavila članak o mirovnim planovima čiji je cilj okončanje rusko-ukrajinskog rata. Prema pisanju Al Jazeere, različite države ponudile su različita rješenja, pa su svoj plan razvile Kina i Brazil, Ukrajina, Rusija i sedam afričkih zemalja, a Indija također ulaže diplomatske napore da se okonča rat. Prema pisanju Reutersa, Švicarska je podržala kinesko-brazilski mirovni plan. Pored ovih planova, analiza politologa Masha Hedburga za Univerzitet Harvard procjenjuje da je između marta 2022. i jula 2024. godine izneseno najmanje 25 mirovnih planova.
Prvi mirovni pregovori desili su se u Bjelorusiji neposredno nakon napada na Ukrajinu 2022. godine. U ovim pregovorima, Rusija je nudila jednostrane uslove kojim bi se vojno neutralizovala Ukrajina. Radio Free Europe objavio je i nacrt dokumenta koji je predlagala Rusija, a objavljena je i fotografija delegacije koja je učestvovala u pregovorima. Ovi pregovori bili su neuspješni.
Novi pregovori održani su u aprilu 2022. godine. Na ovim pregovorima Turska je bila medijator, a sporazumom iz Istanbula dogovoreno je da Ukrajina ima neutralan vojni status, smanjen broj vojnih trupa, ali s mogućnosti da postane članica Evropske unije. Status Donjecka, Luganska i Krima ostao je nejasan i trebao je biti predmet budućih pregovora, kao i povlačenje vojnih trupa. Ipak, i ovaj je prijedlog propao.
Nakon pregovora u Turskoj, predstavnici Rusije i Ukrajine odbili su direktne pregovore. The Guardian je u julu 2024. godine pisao kako bi moglo doći do nastavka pregovora na drugom mirovnom samitu, ali već su u septembru iz Moskve potvrdili da neće prisustvovati ovom događaju.
Ipak, diplomatski napori da se dođe do rješenja nisu prestali. Rusija i Ukrajina su u prethodne dvije godine razgovarale putem medijatora. Tako je u novembru 2024. godine austrijski kancelar Karl Nehammer pozvao dvije države da u Austriji održe mirovne pregovore. Pola godine ranije, mađarski premijer Viktor Orban razgovarao je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mogućnostima prekida rata.
Budući da je od početka rusko-ukrajinskog rata prisutan napor različitih država, te da su održavani mirovni pregovori, tvrdnju Željke Cvijanović kako to nije slučaj ocjenjujemo kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)