Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj nisu nametnuti, već propisani zakonom
Izborni zakon Bosne i Hercegovine definira raspisivanje prijevremenim izbora u slučaju prestanka mandata izabranog zvaničnika. Shodno tome, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske nisu nametnuti, već definirani zakonom.
Izvor: dnevni.ba
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović (SNSD) na svom Instagram profilu 8. novembra 2025. godine ozvaničila je početak predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji će se održati 23. novembra. U objavi je navela da je održavanje ovih izbora nametnuto.
Ovo su vještački nametnuti predsjednički izbori koje Republika Srpska nije tražila, jer je prije tri godine na fer i slobodnim izborima izabrala svog predsjednika @mdodik.official. Ovi izbori su rezultat uzurpacije domaćih institucija kroz neustavne manipulacije stranog kolonizatora protiv čega ćemo se i dalje istrajno boriti.
Cvijanović je ponovila ovu tvrdnju isti dan na svom Instagram profilu, nakon što je s drugim članovima SNSD-a prisustvovala prvom predizbornom događaju u Banjaluci, a izbore je ponovo nazvala nametnutim i u objavi 9. novembra.
I dok učestvujemo u ovoj nametnutoj predizbornoj kampanji za nametnute izbore, do kojih se došlo zloupotrebom Ustava BiH, jedna stvar je jasna. Samo SNSD ima kapacitet da, stojeći rame uz rame, zajedno nastupaju predsjednik, kandidat za predsjednika i v.d. predsjednika Republike Srpske (…)
Raspisivanje prijevremenih izbora obaveza je Centralne izborne komisije (CIK) propisana Izbornim zakonom BiH. Član 14.3 ovog zakona propisuje da CIK donosi odluku o raspisivanju izbora ukoliko neki izabrani organ bude raspušten ili mu prestane mandat u skladu s Ustavom i zakonom. CIK je tu odluku donio 28. augusta 2025. godine na 42. sjednici, kada je ove izbore zakazao za 23. novembar 2025. godine.
Dakle, raspisivanje prijevremenih izbora utemeljeno je u Izbornom zakonu BiH, po čijim principima i odredbama postupa Centralna izborna komisija od izricanja pravosnažne presude Dodiku.
Kao vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i Ustava BiH, stupanje na snagu oba zakona obustavio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 1. jula 2023. godine (1, 2), te je nametnuo izmjenu Krivičnog zakona BiH. Novim članom 203a definirano je novo krivično djelo – “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Shodno ovom članu, službena osoba koja ne izvrši odluku visokog predstavnika u BiH može biti kažnjena kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, ali i automatskom zabranom obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Uprkos tome što je visoki predstavnik poništio ova dva zakona, Dodik je 7. jula 2023. godine potpisao ukaze o stupanju na snagu tih zakona, čime je prekršio novu odredbu Krivičnog zakona BiH. Zbog počinjenja ovog krivičnog djela, Sud Bosne i Hercegovine donio je pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik proglašen krivim 1. augusta 2025. godine. Dodiku je izrečena kazna od jedne godine zatvora te zabrana obavljanja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina.
Članom 1.10 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine definiran je prestanak mandata izabranom članu organa prije isteka vremena ukoliko je osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci i duže. Shodno odredbama Izbornog zakona BiH, Dodikov mandat prestao je važiti po danu pravosnažnosti upravo jer je osuđen na kaznu zatvora od godinu. CIK je 6. augusta 2025. godine donio odluku o prestanku mandata tadašnjem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, čime je samo potvrdio presudu Suda BiH.
Nakon više od dvije godine, Narodna skupština Republike Srpske je na 27. posebnoj sjednici 18. oktobra 2025. godine usvojila Zakon o prestanku važenja zakona, kojim je povukla šest zakona, uključujući i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Dakle, prijevremeni izbori za predsjednika RS nisu nametnuti, već su posljedica Dodikovog djelovanja 2023. godine, kada je, usprkos odredbama Krivičnog zakona BiH, potpisao ukaze o stupanju na snagu dva zakona koja je visoki predstavnik stavio van snage.
Zvaničnici SNSD-a često pozivaju na poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji je Ustav BiH dio. Ipak, potpisivanjem Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Milorad Dodik je nevažećim učinio odluke institucije koja je definirana Aneksom IV Dejtonskog sporazuma, istog onog sporazuma koji je definirao postojanje Ureda visokog predstavnika.
Zbog činjenice da se prijevremeni izbori u RS održavaju jer je Milorad Dodik osuđen po zakonima Bosne i Hercegovine, nakon čega mu je prestao važiti mandat, tvrdnje članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da su ti izbori nametnuti Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
