Član Predsjedništva SNSD-a i još uvijek aktuelni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, gostujući u programu RTRS-a, komentirao je rezultate Općih izbora 2022. te je tom prilikom iznio neutemeljenu tvrdnju u pogledu organiziranja izbornog procesa na entitetskom nivou.
U vezi s tim, Košarac je u dva navrata ustvrdio da Republika Srpska “ima izborni suverenitet” te da “može samostalno provoditi izborni proces”:
Ono što je potpuno indikativno je činjenica da oni žele na svaki način da ospore suverenitet izbornog procesa Republike Srpske, jer treba reći da Republika Srpska samostalno može da provodi izborne procese, da može da bira svoje organe. (…) Moramo da štitimo izborni suverenitet Republike Srpske, napominjući da Republika Srpska može da bira svoje organe ne čekajući Federaciju, izborni proces u Federaciji BiH.
Staša Košarac, 24.10.2022.
Isti dan i glasnogovornik SNSD-a Radovan Kovačević iznio je sličnu tvrdnju, navodeći da Republika Srpska treba da organizira svoje izbore.
Organizacija i sprovođenje izbora u Bosni i Hercegovini regulirani su, prije svega, u Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini. U članu V Aneksa 3 Općeg okvirnog sporazuma definira se Stalno izborno povjerenstvo:
Strane su suglasne osnovati stalno izborno povjerenstvo, koje će biti odgovorno za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini.
Aneks 3, član V, Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
U skladu s ovim članom formirana je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) kao stalni izborni organ u strukturi izbornih organa u Bosni i Hercegovini. Ovo je za Istinomjer ranije pojašnjeno iz Centralne izborne komisije BiH:
Prema Članu 5 Aneksa III. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini strane su se saglasile da uspostave stalnu Izbornu komisiju sa odgovornošću za provođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini. Dakle Aneks III Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ima snagu međunarodnog ugovora kao i cijeli Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.
Centralna izborna komisija BiH, odgovor na upit, 8.4.2022.
Kako je utvrđeno Izbornim zakonom BiH, a kako je za Istinomjer također potvrđeno iz CIK-a BiH, CIK je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine s jasnim ovlastima koje se, pored ostalog, odnose na raspisivanje, nadgledanje i provođenje izbornog procesa.
Nadalje, u skladu sa članom 2.9 Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čije ovlasti iz nje proizlaze. Isti član propisuje pored ostaloga da Centralna izborna komisija BiH koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora u skladu s ovim Zakonom, donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini, propisanih ovim Zakonom, odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine i tako dalje.
U nizu Zakonom propisanih nadležnosti CIK BiH ima i nadležnost za donošenje podzakonskih provedbenih izbornih akata (član 2.9 tačka 2. Izbornog zakona). Stalni izborni organi su i izborne komisije osnovnih izbornih jedinica i centri za birački spisak u svakoj opštini odnosno gradu u Bosni i Hercegovini. Centri za birački spisak su formirani za svaku opštinu/grad u okviru organa uprave. Izborni zakon omogućava imenovanje i drugih izbornih komisija (entiteta, kantona) i, u skladu sa Zakonom, imenovana je Izborna komisija Republike Srpske kao entitetska izborna komisija. Pored navedenih izbornih organa, izborni organi su birački odbori i mobilni timovi koji se imenuju za sprovođenje svih nivoa izbora koje propisuje Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Shodno članu V Aneksa 3 su održani i prvi izbori nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma, što je i navedeno u Aneksu 4 / Ustavu Bosne i Hercegovine.
Centralna izborna komisija BiH, 8.4.2022.
Iako postoje Izborna komisija Republike Srpske i Izborna komisija Brčko distrikta BiH, te Izborni zakon Republike Srpske i Izborni zakon Brčko distrikta BiH, oni moraju biti u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a njihovu nadležnost utvrđuje Centralna izborna komisija BiH u skladu s Izbornim zakonom BiH.
Pored toga, Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu broj U 4/12 (apelacija Sulejmana Tihića) potvrđuje naprijed navedeno, odnosno utvrđuje da niti jedna druga izborna komisija u BiH ne može provoditi izbore bez saglasnosti Centralne izborne komisije BiH, koja po zakonu propisuje nadležnosti svih nižih izbornih komisija.
Na kraju članom 2.21 stav (1) Izbornog zakona BiH utvrđeno je da se izborne komisije entiteta formiraju prema izbornom zakonu entiteta u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Njihovu nadležnost utvrđuje Centralna izborna komisija BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Ta nadležnost je utvrđena Odlukom o utvrđivanju nadležnosti izborne komisije entiteta.(Službeni glasnik BiH, br. 3/02 od 19.2.2002. godine.
U skladu sa naprijed navedenim svako djelovanje u smislu organizacije Općih izbora 2022. godine mimo Centralne izborne komisije BiH bi bilo protivustavno i protivzakonito.
Centralna izborna komisija BiH, 8.4.2022.
Uzimajući u obzir citirane odredbe Izbornog zakona BiH, kao i mišljenje Centralne izborne komisije i odluke Ustavnog suda BiH po ovom pitanju, Istinomjer tvrdnju Staše Košarca da “Republika Srpska može samostalno provoditi izborne procese” ocjenjuje neutemeljenom.
Podsjećamo, Istinomjer je u aprilu ove godine i tvrdnju Milorada Dodika da je “Republika Srpska izborni subjekt” ocijenio kao neutemeljenu.
(Istinomjer.ba)