Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Staša Košarac komentarisao je najavljenu zajedničku sjednicu Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH. Ustvrdivši pritom da je nepotrebno da se na njenom dnevnom redu nađe tačka koja se odnosi na, kako je rekao, saradnju s NATO savezom, Košarac se, pored ostalog, pozvao na odluke institucija Republike Srpske (RS).
S tim u vezi, rekavši da je hrvatska strana predložila da se na zajedničkoj sjednici, koja bi se trebala održati 20.6.2023. u Zagrebu, razmotri i Prijedlog zaključaka o saradnji sa Sjevernoatlantskim savezom, Košarac je izjavio da je bespotrebno razgovarati o tome, pored ostalog i zbog toga što, kako je rekao, u tom smislu postoje validne, adekvatne i obavezujuće odluke institucija Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.
Republika Srpska je protiv članstva u NATO savezu i o tome postoje validne i adekvatne odluke njenih institucija. Predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama nikada neće razmatrati članstvo u ovom vojnom savezu, jer nas obavezuju politike i odluke institucija Republike Srpske i njenog rukovodstva o vojnoj neutralnosti. Osim toga, prva NATO agresija bila je na Srpsku i Srbiju i to nikada ne možemo zaboraviti.
Staša Košarac, 9.6.2023.
Košarac je dodao i da je stav Republike Srpske po pitanju članstva u NATO jasan.
Naš stav je jasan – NE članstvu u NATO. Određeni oblik saradnje sa ovim savezom nam je prihvatljiv, ali čak ni to ne treba da bude tema razgovora izvan BiH, samim tim ni tema zajedničke sjednice u Zagrebu.
Staša Košarac, 9.6.2023.
Da je tvrdnja Košarca da postoje obavezujuće odluke organa Republike Srpske o vojnoj neutralnosti neistinita, svjedoči, prije svega, odluka Ustavnog suda Republike Srpske iz decembra 2017. godine, o kojoj je Istinomjer u više navrata pisao.
Naime, nakon Rezolucije o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti usvojenoj na 22. redovnoj sjednici Narodne skupštine RS (NSRS), koja je održana 18.10.2017. godine, najviša sudska instanca u tom entitetu, odlučujući o vitalnom nacionalnom interesu bošnjačkog naroda u vezi s navedenim dokumentom, ustanovila je da Rezolucija ne sadrži pravne norme te kao takva nema obavezujući karakter.
Ovakvu odluku Vijeće je donijelo, jer je ocijenjeno da osporena Rezolucija Narodne skupštine RS ne sadrži opšte pravne norme i da, shodno tome, nema obavezujući karakter, tako da po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja pravni već politički akt kojim se izražavaju politički stavovi Narodne skupštine RS.
Ustavni sud RS, 4.12.2017.
Pored toga, pitanje odnosna BiH s NATO savezom spada u domen vanjske politike, koja je, u skladu s članom III Ustava BiH, u nadležnosti državnog nivoa. I u Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018–2023, kao obavezujućem dokumentu kojeg je usvojilo Predsjedništvo BiH u martu 2018. godine, u dijelu “Stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine” navodi se da “nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine te da će te i takve aktivnosti biti prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a”.
U vremenu koje je prethodilo, nadležne institucije BiH donijele su ključne zakone i odluke u vezi s NATO integracijama. Zakon o odbrani BiH, u kojem se navodi da su Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, dužni da provedu potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a, usvojen je još 2005. godine, a 2006. godine na sjednici Sjevernoatlantskog saveza u Briselu uslijedilo je i potpisivanje Sporazuma o pristupanju BiH Partnerstvu za mir.
Tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić 2008. godine potpisao je i dokument pod nazivom “Inicijativni dokument za intenzivirani dijalog između Bosne i Hercegovine i NATO-a”, a u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nikola Radmanović polovinom 2009. godine potpisao je i formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP).
Nakon odluke iz novembra 2018. godine, koju su donijeli ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, odobren je prvi bh. Godišnji nacionalni program, čime je Bosna i Hercegovina dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) te je Predsjedništvo BiH krajem decembra 2019. godine usvojilo Program reformi BiH za 2020. godinu. Nastavljajući ispunjavati svoje obaveze u okviru MAP-a, Vijeće ministara BiH je na 2. sjednici, održanoj 23.2.2023. godine, usvojilo Informaciju Komisije za saradnju s NATO-om o realizaciji aktivnosti iz Programa reformi za 2021. i 2022. godinu. S tim u vezi Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaduženo je da Informaciju Komisije za saradnju s NATO-om BiH o realizaciji aktivnosti iz Programa reformi BiH za 2021. i 2022. godinu dostavi u sjedište NATO-a u Briselu, dok je Komisija BiH za saradnju s NATO-om dobila zadatak da otpočne procedure izrade Programa reformi Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.
Kako je obrazloženo na zvaničnoj stranici NATO saveza, Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO program savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen individualnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti Alijansi. Učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Alijanse o budućem članstvu, navodi se, pored ostalog, kao i činjenica da je trenutno Bosna i Hercegovina dio programa MAP-a.
S obzirom na sadržaj odluke Ustavnog suda RS, činjenicu da je vanjska politika u nadležnosti državnog nivoa u BiH, ranije donesene odluke nadležnih institucija BiH, kao i na trenutni status i aktivnosti naše zemlje kada se govori o njenom odnosu spram NATO saveza, tvrdnju Staše Košarca o postojanju validnih, adekvatnih i obavezujućih odluka institucija Republike Srpske o vojnoj neutralnosti Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)