Pored članstva BiH u Evropsku uniju (EU) i regionalne saradnje koje je kao “dva glavna vanjskopolitička cilja” naveo Crnadak, postoje i drugi vanjskopolitički ciljevi također označeni kao prioritetni, o čemu svjedoči Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018. – 2023. usvojena od strane prošlog saziva Predsjedništva BiH.
Učestvujući na trodnevnoj Međunarodnoj investicijskoj konferenciji Sarajevo Business Forum (SBF) koja je sa svojim radom započela 17.04.2019. godine, ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak pored ostalog se osvrnuo i na vanjskopolitičke ciljeve Bosne i Hercegovine.
Crnadak je tako izjavio da “u BiH postoje dvije glavne stvari koje imamo kao dva glavna vanjskopolitička cilja”:
Jedno je članstvo BiH u EU, a drugo je regionalna saradnja. Reforme koje radimo na putu članstva, konačno članstvo i stalni napredak na tom putu, kao i intenzivna saradnja u regiji, daju sigurnosno, pravno, političko okruženje koje stvara uslove za još investicija i veći ekonomski napredak.
Igor Crnadak, 17.04.2019.
Međutim, da pored članstva BiH u EU i regionalne saradnje koje je kao “dva glavna vanjskopolitička cilja” naveo Crnadak postoje i drugi ciljevi također označeni kao prioritetni, svjedoči Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018. – 2023. usvojena od strane prošlog saziva Predsjedništva BiH na koju se Istinomjer u svojoj analizi osvrnuo još početkom aprila 2018. godine.
Podsjećamo, kako se i u samoj Strategiji navodi, “vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine se temelji na članu V Ustava Bosne i Hercegovine i u skladu s istim članom, u nadležnosti je Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, te su pomenuti dokumet “dužne provoditi institucije u Bosni i Hercegovini, kojima ove nadležnosti pripadaju u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i relevantnim zakonima”.
Tako su u dijelu Strategije pod nazivom “Stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine” jasno pobrojani “strateški pravci djelovanja vanjske politike Bosne i Hercegovine na osnovu navedenih načela i institucionalnog uređenja, a u okviru kojih će se raditi na ostvarivanju prioriteta i ciljeva”.
Ove ciljeve “neophodno je posmatrati, ne kao statične opise vanjske politike, već kao dinamičke trajektorije i usmjerenja unutar kojih se razvijaju aktivne politike prema Evropskoj uniji, NATO-u, regionu, globalnim pitanjima, međunarodnim organizacijama i sl.”
Kao stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine navedeni su sigurnost i stabilnost, ekonomski prosperitet, zaštita interesa državljana Bosne i Hercegovine u inostranstvu i međunarodnopravna saradnja i promocija Bosne i Hercegovine u svijetu.
Dalje se u okviru poglavlja Stabilnost i sigurnost, pored punopravnog članstva u EU kaže da “nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine”:
Prioritetne aktivnosti biće prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u Bosni i Hercegovini (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave s provođenjem aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine.
Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018. – 2023.
Pored punopravnog članstva u EU i nastavka provođenja aktivnosti u odnosu na NATO, kao prioriteti se u istom poglavlju dalje navode borba protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma, regionalna saradnja, ali i bilateralna i multilateralna saradnja.
Obzirom da se u Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018. – 2023. kao obavezujućem dokumentu pored “dva glavna vanjskopolitička cilja” koje je Crnadak pomenuo, kao prioriteti navode i nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO, te borba protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma i bilateralna i multilateralna saradnja, Istinomjer će izjavu ministra vanjskih poslova BiH ocijeniti kao poluistinitu.
(Istinomjer.ba)