Već nekoliko godina, premijerka i predsjednik Republike Srpske, te njihove partijske kolege, pokušavaju se odlučiti da li je manji bh entitet u finansijskim problemima ili ne, te da li su mu za daljnje funkcionisanje i opstanak potrebna kreditna sredstva MMF-a. Kako se iz njihovih medijskih istupa čini, ni dan danas nisu donijeli finalnu odluku.
U posljednjih nekoliko mjeseci priča o aranžmanu BiH sa MMF-om, te ispunjenju uslova za nastavak istog okupirao je medijski prostor i dnevnu agendu vladajućih struktura u BiH. Set zakona koji uređuje pitanje akciza još uvijek nije usvojen, pa je druga tranša kredita još uvijek na čekanju.
I dok se čeka usvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama u Parlamentarnoj skupštini BiH, vlasti Republike Srpske, predvođeni premijerkom Cvijanović i predsjednikom Dodikom ponovo nastupaju neodlučno. Za zastoje sa Međunarodnim monetarnim fondom malo krive predstavnike FBiH u institucijama BiH, malo predstavnike RS, najavljuju moguće bankrote, ali i tvrde da mogu bez novca MMF-a.
To je jedina održiva formula za Vladu i ako se ne dogovorimo sa sindikatom, to je način na koji ćemo isplatiti dugovanja.
(Željka Cvijanović, 11.04.2017.)
Ovu izjavu premijerka je dala u vezi sa dugovanjima Vlade RS budžetskim korisnicima za isplate naknada za prijevoz, rođenje djeteta i jubilarne nagrade, u visini od 8 miliona KM. Da je isplata ovih dugovanja jedino moguća kroz rate svjedoči o teškoj finansijskoj situaciji u kojoj se ovaj entitet nalazi. Dugovanja od 2011. do 2014. godine isplatile bi se kroz dvije rate, a ostali troškovi iz 2015. i 2016. godine kroz 15 rata.
Izjava je uslijedila samo par dana nakon što je Vijeće ministara BiH utvrdilo, a Dom naroda izglasao izmjene i dopune Zakona o akcizama. Premijerka je tada optimistično gledala na razvoj cjelokupne situacije, vjerujući kako će aranžaman sa MMF-om ostati živ.
U pitanju je sasvim novi prijedlog zakona, koji je po suštini isti kao i prvobitno upućeni iz Vijeća ministara na usvajanje…Mislim da je to sasvim uredu. Ne slažem se što se dosad čekalo, jer su ti zakoni davno trebali biti usvojeni. Nije se smjelo dozvoliti da se primaknemo rokovima, ali ukoliko se sve uradi u narednih nekoliko dana, stićemo sve i aranžman s MMF-om će ostati ‘živ’. Ako ne, to će značiti prolongiranje, ali Bord direktora MMF-a zasjeda krajem aprila i mislim da možemo stići.
(Željka Cvijanović, 07.04.2017.)
Međutim, gore izneseni optimizam nije uvijek krasio raspoloženje premijerke. Nedavno je Cvijanovićeva, tokom sastanka sa predstavnicima MMF-a, rekla da nije optimista da će na nivou BiH biti usvojen novi Zakon o akcizama.
S obzirom na političku nestabilnost i nered koji je izazvao Izetbegovićev eksperiment sa revizijom presude, ne djeluje mi da će institucije BiH biti naročito produktivne i da će odraditi taj posao prije zadatog roka.
(Željka Cvijanović, 15.03.2017.)
Slično je razmišljala i 15-tak dana prije toga, ali je tada za blokadu aranžmana sa MMF-om krivila FBiH i njeno neispunjavanje Reformske agende.
U sličnom pozitivnom ozračju, kao i premijerka, razmišljao je prije par dana i predsjednik RS, Milorad Dodik koji se usudio predvidjeti i tačan dan i sat usvajanja ovih izmjena i dopuna, međutim, njegovo obećanje Istinomjer je ocijenio neispunjenim.
Da postoji potreba za sredstvima MMF-a potvrdio je Dodik, nakon odluke poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da se o povećanju akciza ne odlučuje po hitnom postupku, već u redovnoj proceduri.
Sada ne preostaje ništa drugo, nego da i narednih godinu-dvije pregovaramo s Međunarodnim monetarnim fondom da bi došli do novca.
(Milorad Dodik, 05.04.2017.)
S druge strane, stranački kolega premijerke i predsjednika, zastupnik SNSD-a u PS BiH, Staša Košarac, nakon gore navedene odluke, tvrdio je da RS može bez sredstava MMF-a, te za krizu na državnom nivou optužio predstavnike SDS-a u državnim institucijama.
Republika Srpska će moći i bez sredstava MMF-a i to će vrijeme pokazati, ali smo imali jasnu političku namjeru da pokažemo da ono što SNSD kaže i potpiše stoji iza toga. Drugi iz Republike Srpske, prije svega SDS, pokazali su da tako samo misle kada jedu ćevape na Baščaršiji.
(Staša Košarac, 05.04.2017.)
Ako se vratimo par mjeseci unazad i 2016. godinu, situacija sa MMF-om bila je slična. Blokade aranžmana također su bile prisutne, a SNSD ponovo nije mogao da se odluči ko ga blokira, te da li im sredstva uopšte trebaju.
Da budžet RS nije u krizi, ali da je zastoj u isplati MMF-ovih kredita ipak doveo do finansijskih problema, priznala je premijerka početkom aprila 2016. godine.
Naravno da je došlo do određenih poteškoća. Prvo, jer ne postoji dugoročni aranžman, poput ovog sa MMF-om, i to već pune dvije godine, od kada je povučena zadnja tranša, ali smo, i uprkos tome, uspjeli da održavamo sistem funkcionalnim i da izvršavamo obaveze.
(Željka Cvijanović, 04.04.2016.)
Slično je potvrdio i Milorad Dodik, te se iz obje ove izjave vidi kako su kreditna sredstva MMF-a ipak više nego potrebna da održe finansijsku stabilnost RS.
Činimo sve da obezbijedimo dovoljno sredstava da budžet bude likvidan. Mislim da i razgovori sa MMF-om treba da dugoročno stabilizuju pritisak na sam budžet.
(Milorad Dodik, 16.04.2016.)
Situacija se ponovo mijenja krajem jula 2016. godine, nakon što su premijer Vlade FBiH i predsjedavajući Vijeća ministara BiH odbili potpisati Pismo namjere. Premijerka Cvijanović tada za blokadu optužuje SDA, tvrdeći da je riječ o političkoj igri, ističući da RS nije pred finansijskim kolapsom, kako se govori, i da može preživjeti bez aranžamana sa MMF-om.
Bilo bi bolje da je taj novac obezbijeđen, jer reforme nije moguće provoditi bez finansijske podrške, ali to važi i za FBiH, koja isto ima potrebu za tim sredstvima. Apsurd te situacije vidi se i u tome što su ministri finansija i FBiH i BiH potpisali pismo namjere, a nisu predsjednik federalne Vlade i predsjedavajući Savjeta ministara, što dovoljno govori i o tim institucijama, i o tome da je riječ o političkoj igri SDA.
(Željka Cvijanović, 24.07.2016.)
SNSD-ova previranja o potrebi za MMF-om sežu i još par godina unatrag, o čemu je Istinomjer već pisao. Ranije su i premijerka i predsjednik RS otvoreno govorili o drugim alternativnim kreditnim aranžmanima za održivost tog bh entiteta, ali kako se niti jedan od njih nije realizovao, pokunjeno su se vraćali MMF-u.
S obzirom na sve izneseno, izjave čelnika RS, kao i njihovih partijskih kolega, mogu se ocijeniti nedosljednim. Nastavak priče o aranžmanu sa MMF-om i finansijskoj održivosti RS i dalje pratimo.
(istinomjer.ba)