Neispunjeno

Došli smo do Čovićeve “crvene linije” za izmjene Izbornog zakona BiH

Izmjene Izbornog zakona BiH jedno su od najaktuelnijih političkih pitanja u našoj zemlji, a u februaru 2021. godine predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je da će izmjene Izbornog zakona BiH biti usvojene do kraja juna ove godine.

Screenshot: Fena

Prioritet svih prioriteta je dogovor oko izmjena izbornog zakona sukladno sporazumu kojeg smo potpisali. U srijedu imam sastanak sa predstavnicima međunarodnih institucija. Do kraja šestog mjeseca je crvena linija da se u Parlamentu usvoji taj zakon.

Dragan Čović, 1. 2. 2021,

Sredinom maja 2021. godine održana je prva sjednica interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, na kojoj je izabrano rukovodstvo kojeg čine Alma Čolo, kao predsjedavajuća, Bariša Čolak, prvi zamjenik predsjedavajuće, i Sredoje Nović, kao drugi zamjenik predsjedavajuće. Inače, u sastavu interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH učestvuju i Borjana Krišto, Dženan Đonlagić, Damir Arnaut, Branislav Borenović, Saša Magazinović, Snježana Novaković-Bursać i Nenad Stevandić iz Predstavničkog doma BiH, a iz Doma naroda član je i Munib Jusufović, dok Vijeće ministara BiH predstavljaju ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić i zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović.

Osim na sjednicama Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, o ovoj temi razgovarano je na još jednom stranačkom sastanku SDA i HDZ-a BiH početkom juna. Lider SDA Bakir Izetbegović istakao je da su napravljeni pomaci u dogovoru o izbornom zakonodavstvu BiH.

Mislim da je ovo danas posljednji sastanak u ovom formatu, reduciranom SDA – HDZ. Sljedeći sastanak koji bi trebali raditi trebao bi biti sastanak predsjednika parlamentarnih stranaka. U međuvremenu, mislim da ćemo gospodin Čović i ja imati sastanak sa prijateljima iz međunarodne zajednice i pokušati definisati minimum onoga o čemu se slažemo kada je u pitanju implementacija Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Još uvijek nemamo zajednički stav o svemu, ali su stavovi u izvjesnoj mjeri približeni, tako da ima nekog blagog optimizma da bi ipak neka platforma mogla tu postojati na bazi koje se daju otvoriti razgovori sa predsjednicima, kao što rekoh, ostalih parlamentarnih stranaka.

Bakir Izetbegović, 3. 6. 2021.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Dragan Čović rekao je nakon sastanka da se razgovaralo i o uspostavljanju vlasti na federalnom nivou, ali i o uslovima da naša zemlja dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Izmjene Izbornog zakona BiH, prema Čovićevim riječima, imale su posebno mjesto tokom razgovora.

Čini mi se da, evo, kako je kolega Izetbegović kazao, da smo mi došli do trenutka kad trebamo pozvati svjedoke sporazuma kojeg smo potpisali 17. 6. prošle godine, nešto kraće od godinu dana, jer u tim sporazumima smo definirali okvir za Mostar koji je, manje-više, proveden kao ovaj okvir za Izborni zakon i mislim da ćemo s njima trebati vrlo brzo ovih dana sjesti i raspraviti stvari koje smo mi između sebe pokušali dogovoriti kad je u pitanju primarno Izborni zakon. Naravno, tu su krucijalne dvije stvari koje se tiču u ovom sporazumu, oni ne dotiču ove tehničke uvjete kojima bi se trebao baviti neko osim nas, a odnose se, prije svega, na članove Predsjedništva i domove naroda, gdje mi želimo da ispoštujemo sve presude Ustavnog suda, kolektivnog predstavljanja konstitutivnih naroda i, naravno, sve odluke Suda u Strazburu. Mislim da su pomirljive i ako bi eventualno došli do usuglašenog stava oko rješenja tih pitanja koja moraju biti što jednostavnija, da prema potrebi izmjena takvog zakona prilagodimo eventualno izmjene Ustava u onome ograničenom kapacitetu kako smo kazali, jer nam je jasno da neke ozbiljnije zahvate na Ustavu teško da možemo raditi, da za to možemo osigurati kvalitetnu većinu, jer nismo uspjeli osigurati zadnjih 15 godina.

Dragan Čović, 3. 6. 2021.

 

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona krajem juna 2021. godine, Bakir Izetbegović je za N1 ponovio da se moraju zaustaviti blokade HDZ-a BiH u federalnom Domu naroda i da je ključan angažman međunarodne zajednice u pregovorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.

Ne može Dom naroda biti jači od Predstavničkog doma. Predstavnički dom prezentuje birače, prezentuje građane. Ne možemo dopustiti da jedna šačica, ustvari, parlamentaraca u Domu naroda ovako kao sa švedskog stola bira šta hoće. a šta neće dopustiti Predstavničkom domu da donese odluku. Dakle, politika je pomalo i trgovina jel. Ako želiš da nešto dobiješ, moraćeš nešto da daš.

Bakir Izetbegović, 29. 6. 2021.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović, pak, smatra da se došlo do same završne faze dogovora u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.

Činjenica je da smo mi, što se tiče SDA, naš posao manje-više završili. On je trebao biti završen do kraja ovog šestog mjeseca. Mislim da smo svi svoje prijedloge stavili na stol sa jasnim stavovima da treba provesti sporazum iz Mostara 17. 6. prošle godine potpisan, to se odnosi na Izborni zakon gdje smo imali svjedoke iz međunarodnih institucija i vjerujem da ćemo ovaj vikend, kada dođu predstavnici američke i ostalih administracija, taj posao na toj razini završiti, što bi značilo iza toga da treba u parlamentarnoj proceduri sa svim drugim strankama ta pitanja raspraviti. Ovo što ja govorim tiče se isključivo Predsjedništva i Doma naroda. Sva ostala pitanja koja nismo dogovarali to radi interresorna radna grupa.

Dragan Čović, 28. 6. 2021.

Podsjećamo, lideri HDZ-a BiH i SDA sredinom juna prošle godine potpisali su i Politički sporazum o načelima izmjena Izbornog zakona BiH, u kojem je navedeno:

Aktivnosti na implementaciji ovog Sporazuma će početi u roku od 30 dana, a završiti najkasnije šest (6) mjeseci od dana potpisivanja ovog Sporazuma. Stranke potpisnice ovog Sporazuma će usuglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini.

Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, 17. 6. 2020.

Nakon potpisivanja sporazuma, Čović je podsjetio na rokove:

Drugi sporazum obvezuje nas da u roku od tri mjeseca krenemo sa razgovorima i završimo ih za nekih šest mjeseci kada je u pitanju Izborni zakon, a to usvojimo u parlamentarnoj proceduri najdalje do kraja godine koja prethodi narednim Općim izborima.

Dragan Čović, 17. 6. 2020.

Početkom septembra, prvi čovjek HDZ-a BiH izrazio je optimizam, najavivši da će do kraja 2020. godine izmjene Izbornog zakona BiH biti usaglašene.

Očekujem da će dvije stranke do kraja ove godine definitivno imati dogovor koji se tiče izmjene izbornog zakona kojim bi se zajamčilo legitimno predstavljanje u tijelima vlasti.

Dragan Čović, 10. 9. 2020.

Ubrzo nakon toga, a prilikom sastanka sa Andrejom Plenkovićem, premijerom Hrvatske, i Bakirom Izetbegovićem, liderom SDA, Čović je još jednom podsjetio da je sporazum definirao rokove:

Osnova su bili ovi sporazumi koje smo potpisali posljednjih dana, zadnji sporazum je definirao i rokove i način šta trebamo raditi do kraja godine da bi iduće godine u parlamentu to pokušali svi usaglasiti.

Dragan Čović, 28. 9. 2020.

Čović se sredinom novembra 2020. godine sastao sa Sergejom Lavrovim, ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije, te je i tom prilikom, kako je tada Čović kazao, razgovarano i o izmjenama Izbornog zakona BiH, o čemu je Istinomjer imao priliku pisati.

Također, podsjećamo i na minula neispunjena obećanja koja se odnose na rokove za izmjene Izbornog zakona BiH.

S obzirom na to da izmjene Izbornog zakona BiH do kraja juna ove godine nisu usaglašene niti su poslane u parlamentarnu proceduru, Istinomjer će obećanje Dragana Čovića, da će do kraja juna biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, ocijeniti kao neispunjeno.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!