Istina je da institucija v.d. predsjednika RS nije prepoznata u Ustavu Republike Srpske, ali nigdje nije navedeno da predsjednika mijenja neko iz rukovodstva Narodne skupštine RS. Prema Ustavu, predsjednika mijenja potpredsjednik kojeg izabere sam predsjednik.
Član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Zvizdić, govoreći za BHRT o imenovanju Vlade Republike Srpske (RS) na čelu sa Savom Minićem, izjavio je da je i druga Minićeva vlada nelegalna jer ju je predložila Ana Trišić-Babić, koja obnaša funkciju v.d. predsjednice RS. Naveo je da je razlog za to činjenica da Ustav RS ne predviđa instituciju v.d. predsjednika entiteta te da predsjednika mogu mijenjati članovi rukovodstva Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).
Sada mandatara ponovo predlaže neustavna osoba, jer po Ustavu Republike Srpske ne postoji v.d. predsjednika Republike Srpske i njega mogu mijenjati samo neko od rukovodstva Narodne skupštine Republike Srpske.
Denis Zvizdić, 20.1.2026.
Istinomjer se ranije bavio tim da li se institucija v.d. predsjednika RS nalazi u Ustavu ovog entiteta u analizi pod naslovom “V.d. predsjednice RS: Između Ustava i prakse”.
Nakon što je Dodiku prestao mandat, nastao je svojevrsni pravni vakuum kada je riječ o tome ko obnaša funkciju predsjednika RS. Tako je jednu od ustavnih obaveza, koju bi inače Dodik trebao ispuniti, ispunio potpredsjednik RS Davor Pranjić (HDZ BiH) 19. septembra 2025. godine, kada je potpisao Ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.
NSRS je 18. oktobra 2025. godine za v.d. predsjednice RS imenovala Anu Trišić-Babić. Njen mandat trajat će do stupanja na snagu rezultata prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji su održani 23. novembra 2025. godine, a koji će zbog nepravilnosti biti ponovljeni na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica u RS 8. februara 2026. godine.
Ustav Republike Srpske propisuje instituciju predsjednika RS i bliže definiše njegove obaveze i procedure vezane uz tu instituciju.
Ustavom je propisano da predsjednika, ukoliko je on privremeno spriječen da obnavlja svoju dužnost, mijenja jedan od potpredsjednika, kojeg odredi predsjednik. U Ustavu se ne spominju drugi načini imenovanja osobe koja bi mijenjala entitetskog predsjednika, kao ni mogućnost da NSRS imenuje tu osobu. Entitetski ustav ne prepoznaje ni instituciju v.d. predsjednika. Također, ne spominju se ni članovi rukovodstva NSRS kao neko ko može obavljati tu dužnost u slučaju spriječenosti ili prestanka mandata predsjednika RS.
Nakon što je tadašnji predsjednik RS Milan Jelić preminuo 30. septembra 2007, NSRS je 1. oktobra 2007. godine donijela privremenu odluku po kojoj je sve prioritetne poslove iz nadležnosti predsjednika RS obavljao tadašnji predsjednik NSRS Igor Radojičić do 9. decembra 2007. godine. Tada je na prijevremenim izborima za predsjednika RS izabran Rajko Kuzmanović.
Ni tadašnji slučaj, iako ga nije osporio nijedan sud, nije imao uporište u tekstu Ustava RS.
S obzirom na to da Ustav RS ne prepoznaje instituciju v.d predsjednika RS, ali i da ne ostavlja mogućnost da u slučaju prestanka mandata predsjednika RS njega nasljeđuje neko iz rukovodstva NSRS, izjavu Denisa Zvizdića da je to slučaj Istinomjer ocjenjuje poluistinom.
(Istinomjer.ba)