Osim u Federaciji BiH, 9. maj radni je dan i u svim zemljama okruženja tako da po tom pitanju nisu samo RS i FBiH “dva svijeta”, kako to tvrdi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedan Stevandić.
Govoreći o proslavi 9. maja koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom, Nenad Stevandić je u programu RTRS-a uz čestitku građanima i građankama Republike Srpske iznio i žaljenje što je taj dan u Federaciji BiH radni.
Žao mi što to ne mogu na taj način da čestitam i građanima Federacije, jer kod njih je danas radni dan. Republika Srpska ima ponosa i dostojanstvo da se sjeti toga i da nastavi te tradicije. A, vi, znači, da je u Federaciji često pričao o nekom ZAVNOH-u i tako dalje, ovaj ZAVNOBiH-u. Dolaze u Mrkonjić, a istovremeno u Sarajevu imaju ulice efendije Đoze i Mustafe Busladžića, dakle, istaknutih domaćih nacista. (…) Tako da, iskreno mi je žao što i po tom pitanju smo mi dva svijeta, Republika Srpska i Federacija.
Nenad Stevandić, 9.5.2024.
Kada se i kako u Evropi obilježava Dan pobjede?
Dan pobjede u većini država u Evropi obilježava se 8. maja, dok se 9. maj obilježava kao Dan Evrope. S druge strane, u Rusiji, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i u zemljama bivše Jugoslavije, obilježava se 9. maja, zajedno s Danom Evrope.
Naime, bezuslovna predaja nacističke Njemačke stupila je na snagu u 23:01 sati 8. maja 1945. godine, koji su Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države označile kao Dan pobjede u Evropi. U Moskvi je već bio 9. maj, te je ovaj dan postao Dan pobjede Sovjetskog Saveza u onome što Rusi nazivaju Velikim domovinskim ratom 1941–45.
Međutim, iako je u nekim državama Dan pobjede neradni dan, to nije pravilo. Zakonom o praznicima u RS 9. maj definisan je kao neradni dan, dok u FBiH to nije slučaj, kao ni u drugim državama u okruženju u kojima se ovaj praznik obilježava. Tako je 9. maj, osim u FBiH, radni dan i u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.
Dan pobjede nad fašizmom, osim u RS, gdje je u Banjoj Luci organizovan marš Besmrtnog puka, obilježen je i u Sarajevu, gdje su aktuelni entitetski, kantonalni i lokalni zvaničnici/e položili cvijeće na više lokacija, između ostalih, i u spomen-parku Vraca.
O “nekom” ZAVNOBiH-u
S druge strane, 25. novembar, dan kada je 1943. godine održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH), u FBiH se obilježava kao Dan državnosti. Ovaj datum obilježavao se i u vrijeme SFRJ kao dan Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. U Federaciji je 25. novembar neradni dan, dok je u RS radni.
U pogledu Stevandićeve konstatacije da se u FBiH često priča o “nekom” ZAVNOBiH-u, treba podsjetiti i na tekst Rezolucije koja je usvojena tog 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu. Već u prvom pasusu tada usvojene rezolucije u prvi je plan stavljeno zajedništvo svih naroda u BiH.
“Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine sastali su se pretstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oružane borbe naroda Jugoslavije i naroda u Bosni i Hercegovini donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima”, stoji u rezoluciji u kojoj se jasno ukazuje i na neprijatelje protiv kojih je tada još uvijek trajala borba u Drugom svjetskom ratu.
Naši narodi u teškoj i krvavoj borbi protiv okupatora, Pavelićevih ustaša, Nedića, Rupnika i četnika Draže Mihailovića stvorili su slavnu Narodno-oslobodilačku vojsku na čelu s vođom naroda Jugoslavije i mudrim Vrhovnim komandantom drugom Titom.
U Rezoluciji ZAVNOBiH-a spomenuti su i saveznici, u prvom redu Sovjetski Savez.
“Narodi Bosne i Hercegovine ponosni su što se naša vojska bori rame uz rame sa slavnom Crvenom armijom protiv zajedničkog neprijatelja – fašističkih varvara. Naši narodi duboko cijene i pomoć svojih engleskih i američkih saveznika”, navedeno je u tekstu.
Tekovine ZAVNOBiH-a tako nemaju nikakve razlike u odnosu na tekovine Dana pobjede te su oba praznika proizašla iz antifašističke borbe. Tim više, sporna je i Stevandićeva tvrdnja da su zbog neradnog dana za Dan pobjede RS i FBiH “dva svijeta”.
Podsjećamo i da je Ustavni sud BiH kao neosnovan odbio zahtjev 30 poslanika/ca NSRS za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine
Ulice nazvane po saradnicima s nacistima širom BiH
Stevandićeva konstatacija da u Sarajevu postoje ulice nazvane po saradnicima s nacističkim režimom tokom okupacije je tačna, a Istinomjer je na to ukazivao u više navrata (1, 2, 3, 4). Upravo smo u analizi “Borba protiv fašizma – deklarativna ili istinska?” ukazali na činjenicu da su u domaćoj javnosti prisutna različita viđenja prošlosti kako one koja se odnosi na period Drugog svjetskog rata, tako i na period od 1992. do 1996. godine.
Nazivi ulica po kolaboracionistima s nacističkim režimom nisu prisutne samo u Sarajevu. Više ulica u Mostaru nosilo je imena po pripadnicima ustaškog pokreta i zvaničnicima NDH, a uklanjanje tabli počelo je u maju 2023. godine, nakon što je Gradska uprava Mostara prethodno donijela odluku o novim imenima ulica.
Proces preimenovanja naziva ulica, trgova, pa čak i gradova, bio je najekstremniji u Republici Srpskoj, gdje su, već u jeku rata, 1993. godine, “etnički očišćeni” nazivi gradova (što je parcijalno revidirano odlukom Ustavnog suda BiH iz 2004. godine), a samo su u Banjoj Luci promijenjeni nazivi 244 ulice. Tako danas u ovom gradu, umjesto 81 ulice koja je nosila imena vezana za Bošnjake i 55 imena vezana za Hrvate, postoje tri s bošnjačkim imenima i dvije s hrvatskim. Između ostalog, pojedine četničke vojvode, poput Radeta Radića, imaju ulicu u Banjoj Luci, a gradonačelnik ovog grada Draško Stanivuković u tome ne vidi ništa sporno. I u Derventi, Istočnom Sarajevu, Gradišci, Rogatici i Šamcu postoji ulica Draže Mihailovića.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojen zakon o praznicima na državnom nivou tako da postoje velike razlike u pogledu dana koji su neradni u dva bh. entiteta. Tako je i u slučaju dva praznika koja su proistekla iz tekovina antifašističke borbe, Dana pobjede i Dana državnosti BiH. Ipak, teško je naći argumente za Stevandićevu konstataciju da su Federacija BiH i Republika Srpska “dva svijeta” kako u pogledu obilježavanja 9. maja, tako i u pogledu ulica nazvanih po saradnicima s nacistima. Tako je Dan pobjede samo još jednom poslužio za deklarativan odnos nadležnih prema tekovinama antifašizma, dok je “stanje na terenu” potpuno suprotno.
(Istinomjer.ba)