Istinomjer je u protekloj sedmici zabilježio veći broj neistinitih tvrdnji domaćih političkih aktera, a zabilježili smo i jedno neispunjeno obećanje. Među ocijenjenim zvaničnicima našli su se Dragan Čović, Adnan Šteta, Denis Šulić i drugi.
Lider HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović ustvrdio je da je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda poslao prijedlog Budžeta institucija BiH u decembru 2021. godine. Fiskalno vijeće BiH usvojilo je u martu 2022. godine Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022-2024. godina, koji je preduslov za donošenje Dokumenta okvirnog budžeta za isti period i prijedloga budžeta za 2022. godinu. Tada je ministar Bevanda ustvrdio da je Fiskalno vijeće utvrdilo u dokumentu “da će okvir budžeta institucija BiH za 2022. godinu biti povećan za 46,5 miliona KM i iznosit će milijardu i 73,6 miliona KM”. S obzirom da se Dokument okvirnog budžeta i prijedlog budžeta za 2022. godinu još uvijek nisu našli pred Vijećem ministara, tvrdnju Draga Čovića ocijenili smo neistinitom.
Neistinitom smo ocijenili i tvrdnju člana Centralne izborne komisije BiH Vlade Rogića da član 10.12. Izbornog zakona BiH ne pretpostavlja da se na osnovu njega određuje broj izaslanika iz kantona, tj. da se odredbe tog člana ne odnose na popunjavanje Doma naroda Federacije BiH. Član 10.12. Izbornog zakona BiH daje ovlaštenje Izbornoj komisiji da, proporcionalno posljednjem popisu, odredi broj delegata/kinja iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta FBiH. Ovim članom definirana je i formula na osnovu koje se određuje broj zastupnika/ca iz reda konstitutivnih naroda i ostalih, ali i podsjeća na Odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, za kojeg je iz navedenog člana izbrisana odrednica “svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”.
Savjetnik Milorada Dodika i portparol SNSD-a Radovan Kovačević iznio je nedavno niz neistinitih tvrdnji o, između ostalog, Ustavu Bosne i Hercegovine i mandatu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Tako je ustvrdio da je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma definirano da mora postojati dogovor strana potpisnica da bi neko bio visoki predstavnik, te da mora postojati relevantna rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a koja bi trebala da potvrdi taj sporazum, budući da je ona postojala za “sve i jednog visokog predstavnika ranije”. Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma definirano je da “Strane”, među kojima su Federacija BiH i Republika Srpska, “zahtijevaju postavljanje Visokog predstavnika”, ali ne i da mora postojati njihov dogovor o izboru visokog predstavnika. Što se tiče Kovačevićeve tvrdnje da mora postojati rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, podsjećamo da pravno utemeljenje za takvu praksu ne postoji, pa tako Savjet bezbjednosti nije potvrdio ni izbor Christiana Schwarz Schillinga 2005. godine. U kontekstu posljednjeg izvještaja o stanju o BiH koji je Schmidt uputio generalnom sekretaru UN-a, Kovačević je ustvrdio da je u proslijeđenom izvještaju generalni sekretar napisao “S obzirom da Savjet bezbjednosti ne priznaje Christiana Schmidta za visokog predstavnika”, te da Schmidt nikada ranije nije poslao bilo kakav izvještaj. Suprotno Kovačevićevoj tvrdnji, generalni sekretar je u popratnom komentaru naveo da “ne priznaju sve zemlje članice Vijeća sigurnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu”. Tvrdnju da Schmidt nikada ranije nije poslao bilo kakav izvještaj demantuje činjenica da je Schmidt u novembru 2021. godine generalnom sekretaru UN-a dostavio svoj prvi izvještaj. S obzirom na navedeno, navedene Kovačevićeve tvrdnje ocijenjene su neistinitim.
Slične izjave o visokom predstavniku imao je i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić. On je ustvrdio je da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obmanuo javnost poslavši izvještaj o stanju u BiH generalnom sekretaru UN-a, te je dodao da se Schmidt lažno predstavlja kao visoki predstavnik “jer Savjet bezbjednosti UN-a smatra da Schmidt nije legalno i legitimno izabran za visokog predstavnika”. Šulićeve tvrdnje također su ocijenjene neistinitim.
U protekloj sedmici, zabilježili smo i neispunjeno obećanje ministra saobraćaja KS Adnana Štete da će radovi na radovi na rekonstrukciji tramvajske pruge, na dionici Ilidža – Remiza, biti završeni do maja 2022. godine. Radovi na pomenutom projektu započeti su u augustu prošle godine, a tada su iz Vlade saopćili da bi oni trebali trajati dvije godine, te da je projekat procijenjen na 20,4 miliona eura. U novembru 2021. godine nastavljeni su radovi na drugoj fazi dionice, od Nedžarića do RTV doma, a tada je Šteta još jednom istakao da će radovi na dionici Ilidža – Remiza biti gotovi do maja 2022. godine. Radovi na pomenutoj dionici nisu završeni do maja, kako je najavio Adnan Šteta.
Od prošle sedmice, Istinomjer prati i obećanje gradonačelnika Bosanske Krupe Armina Halitovića da će na prostoru Sportsko-rekreativnog centra “Ada” biti izgrađena sportska dvorana. Halitović je najavio da bi izgradnja dvorane trebala započeti do kraja juna ove godine, a da bi radovi trebali biti završeni polovinom naredne godine. Prošlog mjeseca, u kabinetu gradonačelnika održana je prezentacija idejnog rješenja za izgradnju sportske dvorane. Planirano je da ukupan kapacitet dvorane za gledaoce iznosi oko 500 sjedećih mjesta. Gradonačelnik je istakao da je 600.000 KM obezbijedio Grad, dok u projektu sa 400.000 KM učestvuje Vlada USK.
(Istinomjer.ba)