Neistina

O visokom predstavniku i Ustavu BiH: Kompilacija neistina Dodikovog savjetnika

Savjetnik člana Predsjedništva BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević, gostujući u programu RTRS-a 6.5.2022. godine, iznio je niz neistinitih tvrdnji o, između ostalog, Ustavu Bosne i Hercegovine i mandatu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Foto: RTRS

Pišu: Sanjin Mahmutović i Emir Velić

Kovačević je na početku izlaganja ustvrdio da posljednjih godina, pored visokog predstavnika, i Vlada RS šalje svoj izvještaj o stanju u BiH Vijeću sigurnosti UN-a. Dodao je da je Republika Srpska “jedina u Bosni i Hercegovini koja se zalaže za dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH”, te da se Christian Schmidt “predstavlja kao visoki predstavnik Međunarodne zajednica, iako to nije”:

Nije iz jednog veoma jednostavnog razloga. Zato što u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma stoji da da bi neko bio visoki predstavnik Međunarodne zajednice, mora da postoji dogovor strana potpisnica Aneksa 10, gdje je između ostalog i Republika Srpska, Republika Srbija ili Federacija BiH. Tog sporazuma nije bilo kao što nam je poznato. I mora da postoji relevantna rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a koja bi trebala da potvrdi taj sporazum. Takvog stava Savjeta bezbjednosti UN-a, kada je u pitanju Christian Schmidt, također nema. Bilo ga je za sve i jednog visokog predstavnika ranije. Ovog puta je takva rezolucija izostala. Nije bitno da li je tu u pitanju Rusija, Amerika, Kina ili bilo ko drugi. U pitanju je to da ne postoji rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a.

Radovan Kovačević, 6.5.2022.

U Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji se odnosi na sporazum o civilnoj provedbi, navodi se da su Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, SR Jugoslavija, Federacija BiH i Republika Srpska “Strane” u sporazumu. Međutim, u Aneksu 10 se ne spominje da mora da postoji dogovor Strana “da bi neko bio visoki predstavnik”.

Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga povjerenika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu.

Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir

Dakle, Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma definirano je da Strane “zahtijevaju postavljanje Visokog predstavnika”, ali ne i da mora postojati njihov dogovor o izboru visokog predstavnika.

U Aneksu 10 također stoji da će Strane “u potpunosti surađivati s Visokim povjerenikom te njegovim osobljem, kao i s međunarodnim organizacijama i agencijama, kao što je predviđeno u Članku IX. Općeg okvirnog sporazuma”.

Ovu Kovačevićevu tvrdnju demantuje i činjenica da je Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo krajem juna prošle godine o situaciji o BiH, pri čemu je predstavnik Rusije Vassily Nebenzia govorio o imenovanju novog visokog predstavnika Christiana Schmidta i ustvrdio da Rusija “kategorično odbija ovo imenovanje”. Iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, pa tako Vijeće sigurnosti, pored Schmidta, nije potvrdilo ni izbor Christiana Schwarz Schillinga 2005. godine, o čemu je Istinomjer već pisao.

Kovačević je u nastavku komentarisao i posljednji izvještaj Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a. Ustvrdio je da je Schmidt pismo poslao Generalnom sekretaru UN-a, te da je Generalni sekretar u pismu naveo: “S obzirom da Savjet bezbjednosti ne priznaje Christiana Schmidta za Visokog predstavnika”.

Dakle, ono što je, vidimo i sam put, Christian Schmidt nije uputio taj svoj neki famozni izvještaj, odnosno jedan sramni srbomržački pamflet, koji je skrojen naravno u sarajevskoj čaršiji, nije uputio Savjetu bezbjednosti UN-a, jer ga ne može uputiti, jer ga Savjet bezbjednosti ne prepoznaje, nego ga je uputio Generalnom sekretaru UN-a koji ga je onda proslijedio Savjetu bezbjednosti, odnosno predsjednici koja trenutno dolazi iz SAD-a. Čak je u pismu i naveo “S obzirom da Savjet bezbjednosti ne priznaje Christiana Schmidta za visokog predstavnika”.

Radovan Kovačević, 6.5.2022.

Sadržaj izvještaja kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio Generalnom sekretaru UN-a Antoniu Guterresu objavio je portal Istraga 5. maja. Guterres je izvještaj proslijedio predsjednici Vijeća sigurnosti UN-a, a u popratnom komentaru nije naveo, kako je to Kovačević ustvrdio, da “Savjet bezbjednosti ne priznaje Christiana Schmidta za visokog predstavnika”, nego napomenuo da “ne priznaju sve zemlje članice Vijeća sigurnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu”.

Kovačević je u nastavku citirao i komentarisao pojedine dijelove posljednjeg izvještaja Christiana Schmidta, te je tom prilikom ustvrdio da Schmidt, prije posljednjeg, “nikada nije uputio bilo kakav izvještaj”. Također se osvrnuo i na “prenos nadležnosti” s entitetskog na državni nivo:

Međutim, ono što je isto tako bitno kada uđete, ne morate pretjerano da ulazite u analizu tog srbomrzačkog pamfleta koji je uputio Christian Schmidt, vidite prvu rečenicu, ja bih da je pročitam: “Sistematski izazovi Dejtonskoj arhitekturi BiH”, dakle onome za šta se mi, i u SNSD-u i u Republici Srpskoj najviše zalažemo, “…posebno njenom ustavnom poretku”, za šta se najviše zalažemo i za šta upravo vodimo našu kompletnu političku borbu, “… intenzivirali su se tokom perioda izvještavanja”, kojeg perioda s obzirom da on nikada nije uputio bilo kakav izvještaj niti je ikada bio u Savjetu bezbjednosti UN-a. (op.a. Nastavlja citirati) “Od oktobra prošle godine entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu sa SNSD-om, kojeg predvodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, su intenzivirale svoje aktivnosti u cilju jednostranog preuzimanja”, pazite sad molim vas, “državnih nadležnosti od strane entiteta. Između ostalog u oblastima: odbrane, indirektnih poreza i pravosuđa”, koje su sve izvorne nadležnosti RS u skladu Dejtonskim sporazumom.

Radovan Kovačević, 6.5.2022.

Christian Schmidt je prvi izvještaj Generalnom sekretaru UN-a podnio u novembru 2021. godine, što demantuje i ovu Kovačevićevu tvrdnju. U tom izvještaju, visoki predstavnik je, između ostalog, naveo da se Bosna i Hercegovina “suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda”, te da entitetske vlasti u Reublici Srpskoj, na čelu sa SNSD-om i Miloradom Dodikom, ugrožavaju mir i stabilnost zemlje i regiona.

Kada je riječ o Kovačevićevom tumačenju Ustava BiH u kontekstu nadležnosti, podsjećamo na stav (5) člana III Ustava BiH, u kojem se navodi da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti za tako nešto:

Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.

Ustav BiH

Kao primjer ove prakse može poslužiti Zakon o odbrani BiH kojim su formirane Oružane snage BiH. Ovaj zakon usvojila je PSBiH na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 28. septembra 2005. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 5. oktobra 2005. godine. U zaglavlju Zakona, navodi se da je donesen “na osnovu člana III. 5. a) i IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine”.

Pojedine zakone čijim je usvajanjem izvršen “prenos nadležnosti” sa entitetskog na državni nivo, o čemu se Istinomjer bavio u analizi objavljenoj početkom godine, u značajnoj mjeri podržavali su upravo zastupnici/e i delegati/kinje iz Republike Srpske.

S obzirom na sve navedeno, Istinomjer tvrdnje portparola SNSD-a Radovana Kovačevića ocjenjuje neistinitim.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!