Tokom posljednjih nekoliko mjeseci javnost u BiH svjedoči međusobnom optuživanju vlasti i opozicije u Federaciji BiH o razlozima zbog kojeg je funkcionisanje zakonodavne i izvršne vlasti u tom entitetu otežano.
Na dnevnom redu 8. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (PD PFBiH), koja je zakazana za 22. januar 2024. godine, na dnevnom redu trebala bi se naći Informacija o nefunkcionisanju radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Prethodno, vlast i opozicija u FBiH prebacuju odgovornost jedni na druge.
Tako zastupnik u PD PFBiH Elvir Karajbić (SDP BiH) tvrdi da su predstavnici opozicije, iako uredno dobiju poziv za Zakonodavno-pravnu komisiju, odlučili da ne dolaze na sjednice, te da na taj način pokušavaju blokirati Parlament.
To je dosad prvi put u istoriji Federacije BiH da se neko ponaša na takav način, da ljudi uredno primaju plaće, da uredno prime poziv i da sjede u restoranima Parlamenta, a neće da dođu na komisiju.
Elvir Karajbić, 10.1.2024.
Njegov kolega iz istog zakonodavnog organa Dragan Mioković (NS) kaže da je nefunkcionisanjem Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za izbor i imenovanja blokirano dosta toga, ali i da će odluka o privremenom finansiranju FBiH biti donesena do 1. februara 2024. godine.
Mioković je komentarisao i izjavu zastupnika u PD PFBiH Mahira Mešalića (DF) da će opozicija glasati za budžet FBiH za 2024. godinu ukoliko se povuče prijedlog da Marin Vukoja bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH. Kako je rekao, opozicija neće nametati uslove za funkcionisanje radnih tijela te podsjetio da Poslovnik PD PFBiH daje u obavezu zastupnicima da prisustvuju sjednicama Parlamenta i njegovih radnih tijela. Izrazio je uvjerenje da će 22. januara 2024. godine, kada su zakazane nove sjednice Komisije za izbor i imenovanje i Zakonodavno-pravne komisije PD PFBiH, biti postignut dogovor.
Za predsjednicu FBiH Lidiju Bradaru radi se o “klasičnoj blokadi zakonodavnog procesa od strane opozicije”, koja je, kako je rekla, plod smislene blokade nekolicine ljudi koje treba pozvati na odgovornost.
Ne dolaziti na posao, ne ispunjavati obaveze za koje ste plaćeni, ne dopustiti novim kolegama zastupnicima da preuzmu obaveze koje im zakonom pripadaju, trebalo bi biti kazneno djelo. To nisu pravilnikom ili nekim drugim aktom propisani načini borbe, nego samo blokada.
Lidija Bradara, 10.1.2024.
Iz redova opozicije dolaze drugačiji stavovi. Nakon što je izjavio da će opozicija podržati budžet FBiH za 2024. godinu ako se povuče prijedlog da Vukoja bude imenovan u Ustavni sud BiH, Mešalić je ustvrdio da je “vlast nesposobna i neodgovorna te da opozicija pomaže koliko može”.
Nije na mjestu pitati opoziciju o blokadama. Pomažemo koliko možemo.
Mahir Mešalić, 10.1.2024.
Još jedan opozicioni poslanik i šef Kluba SDA u PD PFBiH Mirsad Zaimović tvrdi da je “priča u vezi s takozvanim zastojem u radu Parlamenta vještačka” i od “vladajuće koalicije proizvedena da bi se spinovale neke slabosti većine koje postoje”.
Dakle, nema nikakvog razloga da se ovo na ovakav način prezentira javnosti zbog toga što samo jedan segment onog što treba da radi vlast je zaustavljen. Radi se isključivo o izboru sudije Ustavnog suda, sve ostalo su posljedice. Dakle, mi nemamo nikakav problem da se sjednice održavaju niti smo mi to zaustavljali kao opozicija.
Mirsad Zaimović, 11.1.2024.
Zaimović je dodao da opozicija kroz Zakonodavno-pravnu komisiju neće blokirati ni zaustavljati nijedan zakon, kao ni odluku o privremenom finansiranju, ali ni usvajanje budžeta.
Komisije ne funkcionišu zbog nedostatka kvoruma, ali sankcija nema
Zakonodavno-pravna komisija PD PFBiH o kojoj je riječ razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Federacije BiH i pravnim sistemom te utvrđuje prečišćene tekstove zakona, drugih propisa i opštih akata Predstavničkog doma ako je za to ovlaštena.
Prijedlozi ove komisije, koji su formulisani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i opštih akata, unose se u njen izvještaj i smatraju se amandmanima. Trenutno, ova komisija broji deset članova, a kako je potvrdio predsjednik te komisije Belmin Zukan, kao ni prethodna četiri puta, sjednica zbog nedostatka kvoruma nije održana ni 4. januara 2024. godine.
“Pred početak svake sjednice dobijem informaciju da su članovi Komisije ranije preuzeli neke obaveze”, izjavio je tim povodom Zukan te dodao da se ne radi o političkom cilju, kao i da će članovima dati još jednu priliku da dođu na sjednicu.
Uskoro očekujemo poziv za sjednicu Predstavničkog doma na kojoj ćemo razmatrati informaciju o nemogućnosti održavanja sjednica radnih tijela, jer ovo nije jedina komisija koja ne može održati sjednicu zbog nedostatka kvoruma.
Belmin Zukan, 4.1.2024.
Još jedno radno tijelo, Komisija za izbor i imenovanje PD PFBiH, nije se sastalo još od kraja juna prošle godine, kada je održana njegova 4. sjednica.
Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Mladen Bošković je još krajem jula prošle godine obavijestio PD PFBiH da Komisija nije bila u mogućnosti održati sjednicu s predloženim dnevnim redom zbog nepostojanja kvoruma.
U obavještenju je navedeno da je sjednici prisustvovalo pet članova te da su dva člana Komisije pisanim putem obavijestila ovu komisiju o svom izostanku.
Uz podsjećanje da je Poslovnikom Predstavničkog doma propisano da poslanik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Predstavničkog doma i sjednicama radnih tijela čiji je član, kao i učestvovati u njihovom radu i odlučivanju, Bošković je Predstavničkom domu uputio molbu da iznađe rješenje.
U vezi naprijed navedenog, s obzirom da je onemogućen rad u radnim tijelima, molimo Predstavnički dom da iznađe način da se otklone ove smetnje.
Mladen Bošković, 25.7.2023.
Govoreći o radnim tijelima Parlamenta FBiH, u šta spadaju i komisije, u članu 49. Poslovnika PD PFBiH precizirano je da radno tijelo može da radi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova. Izuzetak su, kako se navodi u Poslovniku, slučajevi odlučivanja o pitanjima iz neposrednog djelokruga radnog tijela, kada se odluke donose većinom od ukupnog broja članova radnog tijela.
U skladu s Poslovnikom, poslanik je dužan izvršavati zadatke koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri Predstavnički dom ili radno tijelo čiji je član.
Ukoliko je spriječen da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma ili sjednici radnog tijela Predstavničkog doma, ili iz određenog razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, poslanik je o tome dužan da blagovremeno obavijesti predsjedavajućeg Predstavničkog doma, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela, i iznese razloge zbog kojih odsustvuje.
Kada su u pitanju eventualne sankcije za neizvršavanje obaveza u vršenju poslaničke funkcije (neopravdano odsustvo sa sjednica Predstavničkog doma i radnih tijela i slično), član 16. Poslovnika predviđa da se poslanicima može umanjiti naknada za poslaničko angažovanje, odnosno druga primanja i naknade.
Ustav FBiH nalaže raspuštanje PFBiH ukoliko budžet nije usvojen u zakonskom roku
Ustav FBiH propisuje da mandat poslanika u Predstavničkom domu i Domu naroda PFBiH traje četiri godine, ali i predviđa da se domovi mogu raspustiti.
Kako se navodi u članu 16. Ustava FBiH, ukoliko predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz saglasnost s potpredsjednikom Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u periodu od godinu od njegovog prvog sazivanja.
Predsjednik Federacije raspušta oba doma kad oni ne uspiju donijeti budžet Federacije prije početka budžetske godine.
Konstituirajuća sjednica PD PFBiH koja je počela 1. decembra 2022. godine okončana je 11. januara 2023. godine, dok je Dom naroda PFBiH konstituisan 17. januara 2023. godine.
Dakle, s obzirom na činjenicu da budžet FBiH za 2024. godinu nije usvojen prije početka te budžetske godine, 17. januara 2024. godine stiču se uslovi da predsjednik Federacije BiH raspusti oba doma najvećeg zakonodavnog tijela tog entiteta.
U tom slučaju, član 14. Izbornog zakona BiH propisuje da Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora.
Prijevremeni izbori bili bi održani u roku 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu s ustavom i zakonom.
Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana. Mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima.
Naredna sjednica Parlamenta FBiH zakazana je za 22. januar 2024. godine, ali ni na dnevnom redu te sjednice nije se našao budžet FBiH za tekuću godinu, te će se raspravljati o Informaciji o nefunkcionisanju radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kao i izborima i imenovanjima.
Kada su pojedine odluke Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za izbor i imenovanje PD PFBiH u pitanju, jasno je da ih nije bilo moguće donijeti zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, što je rezultat nedolaska na sjednice članova komisije iz redova opozicionih stranka. Iako Poslovnik PD PFBiH u slučaju neopravdanog odsustva poslanika sa sjednica predviđa umanjenje naknada za poslaničko angažovanje, odnosno druga primanja i naknade, nije moguće pronaći informaciju da je taj mehanizam u ovom slučaju korišten.
S druge strane, iako Ustav FBiH nalaže predsjedniku tog entiteta raspuštanje oba doma ukoliko budžet za tekuću godinu nije usvojen prije njenog početka, što je trenutno slučaj, nema naznaka da će se to desiti.
Sjednice Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za izbor i imenovanje PD PFBiH zakazane za narednu sedmicu odgovorit će na pitanje da li, u skladu s najavama, vladajuća koalicija ima rješenje za njihovo funkcionisanje. Ukoliko to ne bude slučaj, na potezu je najveći zakonodavni organ u Federaciji BiH.
(Istinomjer.ba)