Milorad Dodik u svojim javnim istupima već više godina visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta naziva nelegalnim “stranim turistom”, Sud BiH proglašava neustavnim, a ipak je iskoristio sve pravne lijekove koje mu je domaće pravosuđe pružilo. Učestvovao je u sudskim postupcima, ulagao žalbe, ali i apelaciju Ustavnom sudu BiH, u koji voljom njegove vladajuće garniture nisu imenovane sudije iz Republike Srpske (RS).
Pravosudne institucije u BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) dugo su predmet osporavanja najviših dužnosnika ovog entiteta. Najčešći razlog koji su navodili jeste da se ove institucije, osim Ustavnog suda, ne spominju u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH. Međutim, konstanta u djelovanju, u prvom redu SNSD-a i njenog predsjednika Milorada Dodika, jesu nedosljednosti između izgovorenih riječi i djelovanja.
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je 26. februara 2025. godine osuđujuću prvostepenu presudu kojom se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđuje na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je potpisao ukaz na dva zakona koje je visoki predstavnik prethodnom odlukom spriječio da stupe na snagu. Među njima se našao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je Narodna skupština Republike Srpske donijela 27. juna 2023. godine. Pojašnjeno je da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji RS dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH, što bi predviđalo odlazak stranih sudija iz ove pravosudne institucije. Pravosnažnu presudu protiv Dodika Sud BiH donio je 1. augusta 2025. godine, a Centralna izborna komisija BiH je nakon toga donijela odluku o prestanku njegovog mandata na mjestu predsjednika RS.
Dodik pristao na sudski proces
Iako je visokog predstavnika Christiana Schmidta proglasio “stranim turistom”, Milorad Dodik prisustvovao je ročištima na Sudu BiH u procesu koji se protiv njega vodio na osnovu izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo upravo visoki predstavnik. Neposredno nakon izricanja nepravomoćne presude krajem februara 2025. godine, Dodik je tvrdio da se on lično neće žaliti te da će biti protiv ako njegov advokatski tim predloži takvo nešto. Ipak, žalba je uložena, a Apelaciono vijeće je 1. augusta 2025. godine donijelo odluku kojom se potvrđuje prvostepena presuda, čime je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS.
Nakon što je donesena pravosnažna presuda, CIK BiH donio je odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku na mjestu predsjednika RS, a iako je u više navrata ranije osporavao rad CIK-a i Ustavnog suda, uložio je žalbu tom sudu i na ovu odluku.
Kako su za Istinomjer potvrdili iz Ustavnog suda BiH, Dodik je 5. augusta 2025. godine podnio apelaciju ovom sudu protiv odluke CIK-a, ali ne i protiv pravosnažne presude Suda BiH.
Apelant Milorad Dodik je u dva navrata dopunio navedenu apelaciju (14. i 18. avgusta 2025. godine). Dopunom apelacije od 14. avgusta apelant obavještava Ustavni sud o donesenoj odluci CIK-a kojom je utvrđen prestanak mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i o podnesenoj žalbi apelanta Sudu BiH protiv te odluke 12. avgusta 2025. godine. Ustavni sud do sada nije primio podnesak apelanta kojim je osporio odluku Suda BiH kojom je odlučeno o apelantovoj žalbi protiv odluke CIK-a, kojom je utvrđen prestanak mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Ustavni sud BiH, 22.8.2025.
Osim što je podnio žalbu Sudu BiH na presudu, ali i apelaciju Ustavnom sudu na odluku CIK-a, Dodik je platio i kaznu od 36.500 KM kao zamjenu za zatvorsku kaznu. Ranije se odazvao i saslušanju, nakon što je protiv njega raspisana potjernica i izdat nalog SIPA-i za njegovo uhićenje.
Između prvostepene i drugostepene presude, Dodik je, uz Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, bio sudionik odvojenog istražnog procesa. Nakon što je NSRS usvojila zakone kojim se zabranjuje rad državnih institucija na području RS, Tužilaštvo BiH pozvalo je na saslušanje njih trojicu zbog usvajanja spomenutih zakona.
Sud BiH je 14. marta 2025. godine odredio jednomjesečni pritvor trojcu iz rukovodstva RS zbog nepojavljivanja na saslušanju, a nakon toga je raspisao i potjernicu za njima. Ipak, nakon tri mjeseca izbjegavanja pravosudnih institucija BiH, u saopćenju Suda i Tužilaštva BiH, objavljenom 4. jula 2025. godine, navedeno je da je Milorad Dodik u pratnji branioca dobrovoljno pristupio u Tužilaštvo BiH, gdje je ispitan. Nakon toga, kako se navodi, Tužilaštvo BiH dostavilo je Sudu BiH prijedlog za ukidanje pritvora i određivanje mjera zabrane obaveznog povremenog javljanja državnom organu, što je Sud BiH usvojio na ročištu kojem je prisustvovao i Dodik.
Ustavni sud BiH kao predmet osporavanja
“Vraćanje na izvorni Dayton” rečenica je koja je česta u javnim nastupima zvaničnika iz RS (1, 2, 3), a značila bi ponovnu potvrdu odredbi Ustava BiH koje definišu Ustavni sud BiH. Te su odredbe jasno propisane u Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji sadrži Ustav BiH u Aneksu 4 i čini dio originalnog teksta Ustavnog teksta, a koje nisu mijenjane ni kasnije dodavane.
Podsjetimo da, prema važećem Ustavu BiH, za čiju je promjenu potrebna dvotrećinska većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i dalje važe sve one odredbe koje definišu Ustavni sud BiH i oko kojih ne postoji politički konsenzus. Pitanje stranih sudija na čijem odlasku insistiraju stranke iz RS jasno je obrazloženo u Ustavu, gdje je predviđeno da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova: četiri iz Federacije, dva iz RS i troje stranih. Ustavni sud sam usvaja svoja pravila u radu, i to većinom glasova svih članova. Ustavni sud nadležan je da tumači da li su zakoni u BiH kompatibilni s Ustavom BiH, zakonima BiH ili Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Odluke Ustavnog suda BiH konačne su i obavezujuće.
Lideri stranaka iz RS su u aprilu 2023. godine pozvali na povlačenje sudija Ustavnog suda BiH iz ove institucije. Nakon penzionisanja dvojice sudija ovog suda koja su dolazila iz RS, NSRS nije imenovala nove sudije, a razlog za spomenutu institucionalnu eskalaciju bile su izmjene Pravila rada Ustavnog suda BiH s kraja maja i početka juna 2023. godine. Do danas, u radu Ustavnog suda BiH ne učestvuju sudije koje bi NSRS trebala izabrati, a Dodik je u decembru 2023. godine iznio stav da RS neće predlagati sudije Ustavnog suda BiH.
Republika Srpska neće predlagati niti birati sudije Ustavnog suda BiH. Pitanje o Ustavnom sudu postalo je najvažnije političko pitanje u BiH. Sve većinske odluke donose se protiv Srba i Republike Srpske. Racionalno je ne birati naše predstavnike u Ustavni sud i ne davati legitimitet za donošenje odluka protiv nas.
Milorad Dodik, 27.12.2023.
Stav o Ustavnom sudu BiH Milorad Dodik nije promijenio ni do danas. Izjava iz maja 2025. godine potvrdila je da Dodik ni tada nije priznavao Ustavni sud BiH. “Kao što koza čuva kupus, tako i Ustavni sud BiH čuva Ustav”, rekao je tada Dodik.
To je jedini ustavni sud na svijetu koji je uspio da sebe načini protivustavnim. Nema odredbe Ustava koju nisu prekršili. Poduhvat za Riplija. Umjesto devet sudija, odluke su donosili prvo pet, a sada sedam sudija. Još tragičnije je njihovo odlučivanje o pitanjima koje Ustav BiH uopšte ne tretira. Takve odluke neće se sprovoditi.
Milorad Dodik, 31.5.2025.
Upravo uskraćivanje imenovanja sudija u Ustavni sud BiH, te potpisivanje ukaza o zakonu kojim se brani primjena odluka Ustavnog suda BiH u RS, ali i donošenje zakona koji je visoki predstavnik u međuvremenu stavio van snage, prema prvostepenoj presudi Suda BiH predstavlja kršenje Krivičnog zakona BiH.
I VSTV BiH bio je predmet razgovora SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) jedna je od osporavanih institucija oko kojih je SNSD pristao razgovarati u institucijama BiH, i to na sjednici Doma naroda održanoj 5. juna 2025. godine, kada se na dnevnom redu našao upravo Prijedlog zakona o VSTV-u. Tada su delegati SNSD-a podržali ovaj propis, iako su VSTV proglašavali vanustavnom i neprihvatljivom institucijom. Zakon ipak nije naišao na podršku većine ovog doma, pa je odbijen sa sedam glasova “protiv”. Da bi zaokret u politici bio jasniji, isti taj prijedlog zakona koji su delegati SNSD-a podržali u Parlamentu samo nekoliko mjeseci ranije, odnosno 4. marta iste godine, ministri SNSD-a nisu podržali u Vijeću ministara BiH. Istinomjer se bavio ovom nedosljednošću u tekstu “SNSD glasanjem za zakon o VSTV-u nedosljedan svojim ranijim stavovima”.
Iako je tokom prethodnih godina i u raznim političkim okolnostima osporavao rad najviših pravosudnih institucija, bivši predsjednik RS Milorad Dodik učestvovao je u svim procesima koji su se pred državnim sudom vodili protiv njega. Uprkos tome što je osporavao odluke CIK-a BiH, još uvijek nije jasno da li će SNSD učestvovati i na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Stranka na čijem je čelu pokušala je bojkotovati ovaj proces i presudu Dodiku prikazati kao napad na taj entitet.