U jednom od svojih skorašnjih medijskih istupa, prva zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Paralamentarne skupštine BiH (PS BiH), Borjana Krišto komentariasla je zaključke koje je 3. 6. 2020. godine na online sjednici usvojilo Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC).
Izjavivši pored ostalog da se radi o “selektivnom pristupu”, Krišto je navela i da bi se, u kontesktu provođenja odluka Ustavnog suda BiH, među prioritetima trebala naći i “odluka o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda”.
Ako se pozivaju na Opći okvirni sporazum za mir u BiH koji je, kako i oni tvrde, temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu BiH onda bi svakako među tim prioritetima trebala biti provedba svih odluka Ustavnog suda BiH, među kojima je i Odluka o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.
Borjana Krišto, 9. juni 2020.
Podsjećamo, Odluka Ustavnog suda BiH o zahtjevu Bože Ljubića odnosi se na članove zakona koji se tiču načina izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, te u njoj između ostalog stoji:
Djelimično se usvaja zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva. Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine…nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH, 1. decembar 2016.
Odluka tako ne tretira izbor delegata u Dom naroda PS BiH kao ni način izbora članova Predsjedništva BiH, te se u Odluci o dopustivosti i meritumu, kao ni u samom obrazloženju Odluke, Predsjedništvo BiH kao institucija ne pominje.
Da podsjetimo, državi Bosni i Hercegovini u dijelu njenog ustavno-pravnog sistema koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH, otklanjanje diskriminatorskih odredbi nalaže presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine.
U pomenutoj presudi se tako navodi da su se “aplikanti žalili da im je onemogućeno da se kandidiraju na izborima za Dom naroda PS BiH i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla” pozivajući se na član 3., 13. i 14., član 3. Protokola br. 1 i član 1. Protokola br. 12. Evropske konvenvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
S tim u vezi, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu između ostalog utvrdio je da “postoji kršenje člana 14. u vezi s članom 3. Protokola br. 1. koji se odnosi na nemogućnost aplikanata da se kandidiraju na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine” kao i da “postoji povreda člana 1. Protokola br. 12 zbog nemogućnosti aplikanata da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.”
Presuda Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine još uvijek nije provedena.
Ovim Istinomjer tvrdnju Borjane Krišto da se Odluka Ustavnog suda BiH o zahtjevu Bože Ljubića odnosi na “legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda” ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)