Snimak koji se 15.3.2023. godine pojavio u medijima, a na kojem se jasno vidi kako u liftu sarajevskog hotela Holiday zastupnik u federalnom Parlamentu Halil Bajramović (NiP) šamara savjetnika premijera USK Sulejmana Samardžića (NES), podsjetio je građane BiH da pojedini zvaničnici za koje su glasali ne prezaju ni od upotrebe fizičke sile kao “argumenta” kada je riječ o političkom djelovanju. Iako postoje jasna pravila ponašanja kako u parlamentima, tako i u strankama, javnost rijetko svjedoči sankcijama koje su izrekle i nadležne institucije i sami politički subjekti.
Šamaranje u liftu
Prije nego što je javnost imala priliku da vidi šta se tačno desilo, Samardžić je za portal Klix.ba izjavio da ga je, “izrevoltiran što je NiP dolje ispao iz vlasti”, u sarajevskom hotelu Holiday zastupnik u federalnom Parlamentu Halil Bajramović (NiP) tri puta ošamario.
Prilikom odlaska na recepciju ponio sam stvari sa sobom. Dolaskom u prostor ispred lifta sreo sam gospodina Bajramovića s kojim sam se pozdravio. On je mene pitao jesmo li nešto dogovorili misleći na sporazum o formiranju vlasti u USK, jer sam ja bio u pregovaračkim timovima. Rekao sam da naravno jesmo. Ja sam u lijevoj ruci imao ofinger s odijelom, a u desnoj torbe i on je mene samo krenuo udarati desnom rukom u predjelu glave, šamarima, tri šamara mi je udario.
Sulejman Samardžić, 14.3.2023.
Istoga dana, tokom gostovanja na N1 televiziji, Bajramović je negirao da je napao Samardžića te je na pitanje voditelja da li je napao savjetnika odgovorio da nije.
Ako i zbog čega ne bih to učinio, ne bih zbog gostovanja večeras. Nisam. Ja sam doživio neugodnost. Ja sam predsjednik Odbora za boračka i invalidska pitanja. Žurio sam na sjednicu, imao sam iPad i iPhone u rukama, ušao sam u lift. U jednom trenutku je taj momak ušao zajedno sa mnom, kojeg skoro ne znam. Znam da sam ga jednom komentarisao, jer je za mene neprihvatljivo da takva osoba može dogovarati četiri ministra u Vladi FBiH.
Halil Bajramović, 14.3.2023.
U daljnjem izlaganju Bajramović je iznio svoju verziju dešavanja, nastavljajući da negira da je napao Samardžića. Međutim, snimak koji se pojavio u medijima otklonio je sve dileme, a nakon prethodnog negiranja i objave snimka, Bajramović je priznao da je fizički napao Samardžića, ustvrdivši, pored ostalog, da “crvena linija uvijek mora postojati u svemu”.
Pogriješio sam i priznajem svoju grešku, takav sam da crvena linija uvijek mora postojati u svemu, pogotovo kad mi dirnu ono što mi je sveto, to nije dobro, ali takav sam. Ovo doživljavam kao kvalitetnu pripremu za moju diskreditaciju, uspjeli su i ja im čestitam. Naivno sam nasjeo na ciljanu provokaciju i to priznajem.
Halil Bajramović, 15.3.2023.
Povodom incidenta, na svom Facebook profilu reagovao je i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković. Osudivši napad zastupnika NiP-a, Konaković je uputio izvinjenje “u ime rukovodstva i članova Naroda i pravde cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj javnosti” te najavio adekvatnu reakciju i sankcionisanje Bajramovića:
Bez obzira na okolnosti, nasilje nema opravdanje. Organi stranke će adekvatno reagovati i sankcionisati ovo i svako drugo neprimjereno ponašanje.
Elmedin Konaković, 15.3.2023.
Nešto oštrija reakcija došla je od člana Predsjedništva NiP-a i još uvijek aktuelnog ministra unutrašnjih poslova FBiH Aljoše Čampare koji je izjavio da je “zgrožen snimkom” te da je nasilje neprihvatljivo i da ne dozvoljava, kako je rekao, nikakve kalkulacije.
Kao čovjek, građanin Bosne i Hercegovine, federalni ministar unutrašnjih poslova i kao član Predsjedništva NiP-a najoštrije osuđujem nasilničko ponašanje Halila Bajramovića. Nasilje je neprihvatljivo i ono ne dozvoljava nikakve kalkulacije.
Aljoša Čampara, 15.3.2023.
Kao i većina stranaka, i Narod i Pravda ima svoj Etički kodeks, a u okviru tog dokumenta u članu 5, “Ugled političke organizacije”, pored ostalog stoji:
Članovi Naroda i Pravde za koje se utvrdi da su osobe koje ne priznaju ustavnopravni poredak države BiH i presude međunarodnih sudova (posebno presudu o genocidu o Srebrenici), ujedno i paralelno članovi udruženja/organizacija koje promovišu nasilje, rasizam, terorizam, fašizam i druge društveno neprihvatljive oblike ponašanja, te osobe koje svojim prijašnjim ili trenutnim društvenim djelovanjem mogu naštetiti ugledu političke organizacije ili samostalno promovišu ovakve ideje, smatra se da vrše kršenje ovog kodeksa i automatski podliježu disciplinskoj mjeri isključenja iz Naroda i Pravde.
Etički kodeks političke organizacije NiP
Istorijat napada i epiloga pred nadležnim institucijama
O istorijatu uvreda na osnovu fizičkog izgleda, korištenju pogrdnih termina, prijetnjama, verbalnim sukobima te, na kraju, i međusobnim fizičkim obračunima političkih aktera u Bosni i Hercegovini Istinomjer je pisao i polovinom 2021. godine u analizi “Politička (ne)kultura: Uvrede i fizički napadi kao način obračuna s neistomišljenicima”.
U toj analizi podsjetili smo i na poslovnike i etičke kodekse Parlamenta. Poslovnici o radu institucija obično predviđaju da se povredom reda na sjednici smatra, između ostalog, i nedolično i uvredljivo ponašanje prema učesnicima/ama i prisutnima na sjednici i ometanje normalnog rada na sjednici. Pored toga, i Etičkim kodeksom se obično predviđa da se ne smiju koristiti izrazi i riječi koji mogu vrijeđati ili omalovažavati drugoga i drugačijeg, izrazi i mimika ili njihovi sinonimi koji vrijeđaju ljudsko dostojanstvo i narušavaju dignitet Skupštine te potiču na mržnju i nasilje. Osim pisane opomene, predviđene kazne u slučaju kršenja neke od odredbi Kodeksa mogu biti i novčana kazna i javna opomena s objavom u sredstvima javnog informisanja.
Kada su fizički napadi u pitanju, tom prilikom podsjetili smo na fizički napad u Skupštini Kantona Sarajevo 2016. godine kada je tadašnji zastupnik stranke BOSS Rasim Smajić nasrnuo na zastupnika Naše stranke Predraga Kojovića. Dva mjeseca kasnije saopćeno je da je Općinski sud u Sarajevu potvrdio optužnicu koju je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo 22. jula 2016. godine protiv Smajića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja.
Javnost pamti i gađanje bocom tokom sjednice Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona 2019. godine, a ovaj incident dobio je i sudski epilog. Nakon što je u septembru 2019. godine Općinski sud u Goraždu potvrdio optužnicu Kantonalnog tužilaštva Goražde protiv Daliborke Milović zbog krivičnog djela nanošenja lake tjelesne povrede iz člana 173. stav (1) Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, nešto više od godinu kasnije donesena je prvostepena presuda kojom se “utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.000 (hiljadu ) KM i istovremeno se određuje da se ona neće izvršiti ako u roku od godinu ne počini novo krivično djelo”.
Zanimljivo je da je tokom izborne kampanje za Opće izbore 2022. godine kandidatkinju za Skupštinu BPK Goražde stranke BH Demokrati-Džebrail Bajramović Natašu Todorović fizički napao i Dragan Milović, suprug spomenute presuđene zastupnice Milović.
Kada je, kako kaže, shvatila da će je Milović napasti, Todorović je uključila snimanje na telefonu, a audiosnimak kasnije dostavila redakciji portala Klix.ba:
Sve se desilo preko puta Biljoprometa u Lozju gdje sam bila u posjeti kod tetke. Nas dvije smo sjedile u blizini kuće i on me primijetio i sačekao. Ja sam fizički napadnuta od strane Dragana Milovića, prvo me pljunuo i nazivao svakakvim pogrdnim imenima. Snažno me udario u potiljak i opet je htio da me udari šakom u glavu, ali sam uspjela pretrčati preko ulice, jer je to prometna saobraćajnica. Da nisam uspjela pobjeći on bi me unakazio, ali imam sve snimljeno od riječi do riječi. Baš me jako udario i još uvijek me glava boli. U bolnici nema ništa na snimku, zaštitila me kosa, ali veliki stres sam doživjela.
Nataša Todorović, 7.9.2022.
Kako je navedeno, slučaj je prijavljen policiji u Goraždu, koja je privela Milovića kojem je uručen prekršajni nalog iz oblasti narušavanja javnog reda i mira, odnosno zbog uznemiravanja i fizičkog napada na drugo lice. Za portal Klix.ba u policiji su kazali da je kantonalni tužilac konstatovao da nema elemenata krivičnog dijela, dok su u kantonalnoj bolnici, gdje je Todorović obavila pregled, konstatovali da nema povreda, ali da su primjetne uznemirenost i rastresenost.
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine 9.9.2022. godine pokrenula je postupak protiv Liberalne stranke Goražde zbog sumnje da je pristalica te stranke Dragan Milović napao Natašu Todorović, kandidatkinju stranke BH Demokrati za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona.
Krajem septembra iste godine CIK BiH je zbog kršenja niza pravila i članova Izbornog zakona Liberalnoj stranci izrekao kaznu od 16.000 KM. Tim povodom CIK BiH objavio je i audiozapis, koji je također bio dostupan i javnosti kroz medije, a koji jasno utvrđuje da je riječ o fizičkom napadu.
Odredbom člana 7.3. stav (1) tačka 7. Izbornog zakona BiH, propisano je da kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, listi pripadnika nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenim ili na drugi način angažovanim u izbornoj administraciji nije dozvoljeno: “koristiti se govorom mržnje i/ili upotrijebiti slike, simbole, audio i videozapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije koji mogu tako djelovati.
CIK BiH, 30.9.2022.
Javnost je 2019. godine svjedočila i verbalnom sukobu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je prerastao u fizički sukob, kada je ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač ošamario tadašnjeg zastupnika u Skupštini, a danas gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića. U aprilu 2021. godine Okružno javno tužilaštvo Banje Luke podiglo je optužnicu protiv Lukača zbog fizičkog napada na Stanivukovića.
Ovaj je proces još uvijek u toku, a na ročištu održanom 2.3.2023. godine, svjedočeći u Osnovnom sudu Banja Luka o okolnostima napada bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača, aktuelni gradonačelnik Banje Luke izjavio je da neće tražiti finansijsku nadoknadu ukoliko Lukač bude osuđen.
Moja moralna odgovornost je da očekujem od suda da ga osudi.
Draško Stanivuković, 3.2.2023.
“Draška Stanivukovića odgurnuo sam vrhovima prstiju po čelu i to nije bio udarac, nije ni mogao biti zbog fizičke barijere i nisam želio da ga ugrozim niti sam mu mogao nanijeti nikakve fizičke povrede”, izjavio je, pored ostalog, Lukač na narednom ročištu, održanom 16.3.2023. godine, a kao svjedoci odbrane izjave su, uz optuženog Lukača, dali i bivši ministar pravde Anton Kasipović te tadašnja i aktuelna ministrica finansija RS Zora Vidović.
Do verbalnog incidenta došlo je i u martu 2021. godine između gradonačelnika Stanivukovića i zastupnika Nevena Stanića. Nakon što je Stanivuković rekao da je Stanić jednu od službenica u njegovom kabinetu udario, Stanić je ustvrdio da ju je slučajno “zakačio” u prolazu.
I 2021. godine javnost je svjedočila fizičkom nasilju izabranih političkih aktera širom Bosne i Hercegovine, poput slučaja u Skupštini opštine Bileća kada je zastupnik Radikalne stranke “Dr. Vojislav Šešelj” Dražen Dunđer nogom udario u sto predsjednika Skupštine ove opštine. Da je Dunđer i ranije u skupštinskim klupama koristio fizičku silu kao “argument”, svjedoči i incident koji se, kako je navedeno, dogodio u aprilu 2018. godine, također na jednoj od sjednica Skupštine opštine Bileća. Tom prilikom Dunđer je u skupštinskom hodniku ošamario predsjednika Skupštine opštine Bileća, uz prethodne prijetnje da će mu “iščupati uši”.
U 2023. godini ljestvica fizičkog nasilja podignuta
Govoreći o najnovijim incidentima, javnost je početkom marta ove godine već imala priliku da svjedoči nemilim scenama koje su im upriličili također oni za koje su glasali, ovoga puta tokom sjednice Općinskog vijeća Novo Sarajevo.
Nakon incidenta koji je također snimljen i objavljen u medijima, vijećnici Nedim Salihagić (NES) i Srđan Srdić međusobno su se optužili da ih je onaj drugi “verbalno i fizički napao”.
U kontekstu posljednjeg fizičkog napada u hotelu Holiday, kako je najavljeno iz Narodnog evropskog saveza, ova će stranka insistirati na tome da fizički napad na njihovog člana bude krivično i pravno procesuiran, dok istovremeno javnost iščekuje na koji će način NiP sankcionisati Bajramovića.
Kao što smo vidjeli iz navedenih primjera, vrlo su rijetko ovakvi slučajevi do sada dobijali krajnji sudski epilog, a kako će se u tom kontekstu okončati posljednji slučaj šamaranja, tek ostaje da se vidi.
Ono što je za sada jasno jeste da je u smislu korištenja fizičke sile kao “argumenta” u “uvjeravanju” političkih neistomišljenika 2023. godina počela žestoko – šamaranjem. S obzirom na to da se ljestvica u tom smislu nastavlja dizati, s pravom se može postaviti pitanje šta je sljedeće.
(Istinomjer.ba)