Istinomjer je u više navrata pisao o zastupljenosti žena u bh. politici, a ono što je dodatno zabrinjavajuće jeste da se žene u domaćoj politici suočavaju s komentarima koji se odnose na fizički izgled ili druge lične osobine koje su povezane s njihovim ličnim izborima, kao što je odluka o tome da li će biti majke.
Na 14. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), održanoj 15. maja 2025. godine, došlo je do verbalnih uvreda koje je premijer Vlade Republike Srpske (RS) Radovan Višković uputio zastupnici opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Tanji Vukomanović.
Osvrćući se na Međunarodni dan porodice, poslanica je uputila pitanje resornoj ministrici Sabini Čabrić o planovima, strategijama ili mjerama koje su planirane da se demografska slika u RS popravi. Nakon prava na komentar, zastupnica Vukomanović osvrnula se na uvređujuću izjavu premijera Viškovića, koji nije ni imao pravo na riječ, te je tako prekršio Poslovnik.
Vukomanović: Ja ne znam da li sam više šokirana odgovorom ministrice ili komentarom premijera, koji je rekao da rađamo djecu (…). Sramota, jer Vi možda ne znate da li ja, ili neko od nas, može rađati djecu.
Višković: Nije nikakva sramota da treba da se rađaju djeca (…). Treba da Vas bude sramota što se ne rađaju djeca.
Vukomanović: Mene da bude sramota što se ne rađaju djeca? Molim Vas da mi vratite vrijeme i da se izvinite svim ženama u Republici Srpskoj i porodicama koje zbog otkaza i prijetnji, što je zakon dozvolio da žena ostane bez posla, što porodice nemaju nikakvu podršku…
Pojedini mediji različito su interpretirali Viškovićeve riječi. Međutim, iz Vlade RS oglasili su se i istakli kako je to lažno preneseno te da je premijer poslanici Vukomanović zapravo rekao: “Trebate da rađate djecu”.
Na zvaničnoj Facebook stranici Vlade RS preneseno je Viškovićevo reagovanje u vezi sa spornom izjavom koju je iznio na skupštinskoj sjednici.
Ovo je gnusna laž, neistina i udar na moj lični integritet.
Radovan Višković, 15.5.2025.
Pored ovakvog javnog tretmana koje pretrpe pojedine žene, i one koje ne pripadaju javnoj sferi često se nalaze u vrlo nepovoljnom položaju. Istražili smo mjere koje je Vlada Republike Srpske oblikovala u kontekstu rađanja djece. Na stranici JU Javni fond za dječiju zaštitu postoji niz odredbi o novčanim naknadama za majke i djecu. Primjera radi, pomoć za novorođeno dijete koje je rođeno na teritoriji RS jednokratno iznosi 500 KM. Materinski dodatak u iznosu od 406 KM, s druge strane, ostvaruju majke u periodu od 12 mjeseci za novorođeno dijete ili u periodu od 18 mjeseci kada je u pitanju rađanje blizanaca ili trećeg i narednog dijeteta.
Pronatalitetne politike u RS podržane su novčanim iznosima od 600 KM za trećerođeno dijete, a 450 KM za četverorođeno dijete.
Kada je u pitanju Federacija Bosne i Hercegovine, uredbom od maja 2024. godine utvrđeno je da pravo na novčanu naknadu za novorođeno dijete ostvaruju roditelji u iznosu od 1.000 KM. Također, kantoni u sklopu FBiH imaju različite sisteme koji uređuju “podstrek pronatalitetnih politika”.
Ovo nije prvi put da se žene s političke scene u BiH označavaju kao krivci za (ne)rađanje djece. Još se 2019. godine tadašnja zastupcina SDA u Parlamentu FBiH Kenela Zuko pitala zašto njena zastupnička kolegica Sabina Ćudić “ne rađa djecu”, a pritom raspravlja o pronatalitetnim politikama.
Ja bih dala jednu digresiju, evo gospođa Sabina Ćudić se vodi time da će se više djece rađati ako se da 180 maraka šest mjeseci. Ona je bila kantonalna zastupnica prošle četiri godine, sada je ponovo zastupnica, zašto ne rađa djecu?
Kenela Zuko, 21.1.2019.
Da dvostruki aršini vladaju u društvu kada je u pitanju uloga roditeljstva, govori i predizborni poster banjalučkog SDP-a iz 2020. godine na kojem je, uz kvalifikacije većine kandidatkinja za Gradsko vijeće, dopisano i koliko djece imaju. Iako su se na listi našli i kandidati koji su ostvareni u ulozi oca, njihov broj djece nije naveden.
Žene, osim što su na meti kritika u kontekstu majčinstva, često mogu biti tema kritika zbog njihovih izbora, poput bračnog statusa. To je bio slučaj s članicom Centralne izborne komisije Vanjom Bjelica-Prutina. Milorad Dodik i Sanja Vulić u više su navrata njenu profesionalnu kompetenciju dovodili u pitanje zbog činjenice da je “udata za Bošnjaka” i da je “snaha SDA kolege”.
Nakon različitih transkripta i interpretacija na koji se način izrazio premijer RS, važno je istaći da bilo koja formulacija u kojoj žena predstavlja laku i jedinu metu za odgovornost kada je u pitanju rađanje djece nosi problematičnu poruku za društvo u cjelini. Premijer RS svojim replikama u NSRS kada nije bilo njegovo vrijeme za riječ, implicirajući na žene kao krivce za lošu implementaciju pronatalitetnih politika, sugeriše da je kršenje Poslovnika i etike u javnom diskursu normalizovano.
(Istinomjer.ba)