Novi Zakon o obrani Republike Hrvatske ne propisuje oduzimanje državljanstva ukoliko se ne odsluži vojni rok.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990) i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ilija Cvitanović gostovao je u podcastu “Kružni tok” portala Bljesak.info 23. februara 2026. godine. Tokom razgovora o funckionisanju ovog doma, Cvitanović se osvrnuo na zakonska rješenja BiH i Republike Hrvatske (RH) o odbrani, odnosno na uvođenje obaveznog vojnog roka u RH. Tada je izjavio da brojni državljani BiH mogu izgubiti državljanstvo Hrvatske ukoliko ne odsluže ovaj rok.
Dakle, u našem Zakonu o obrani se kaže da svaki državljanin Bosne i Hercegovine će izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine ako bude služio redovan vojni rok u bilo kojoj državi. Ja pripremam izmjene i dopune Zakona koje ću uputiti u proceduru da se izbriše taj stavak i da se izuzmu zemlje iz okruženja – Hrvatska, Srbija i Evropska unija.
Ali ako Dom naroda ne zasjeda, može se dogoditi da mnogi mladići iz Bosne i Hercegovine izgube hrvatsko državljanstvo.
Ilija Cvitanović, 23.2.2026.
Legislativa u BiH
Zakonom o državljanstvu BiH definisano je da će državljanstvo biti oduzeto u slučaju kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravnoj zabrani.
Zabrana ove službe definisana je i Zakonom o odbrani BiH. Zakonom je propisano da oficiri ne mogu služiti u Oružanim snagama niti biti zaposleni u Ministarstvu odbrane ako su prethodno služili u oružanim snagama druge države. Pripadnicima Oružanih snaga zabranjeno je pripadanje stranim vojnim, paravojnim i parapolicijskim formacijama, kao i služenje vojnog roka u drugim državama, uključujući državljane BiH s prebivalištem u BiH i one s dvojnim državljanstvom.
Krivični zakon BiH za pridruživanje takvim stranim formacijama predviđa kaznu zatvora od najmanje tri godine.
Legislativa u Republici Hrvatskoj
Krajem oktobra 2025. godine proglašen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani RH, kojim je uveden obavezni vojni rok za državljane Republike Hrvatske za sve muškarce od 18 do 29 godina, a zakon je na snagu stupio 1. januara 2026. godine. Vojna obveza prema ovom zakonu odnosi se na sve sposobne državljane te zemlje, bez obzira na to žive li oni u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Ipak, poziv na služenje obaveznog vojnog roka upućivat će se isključivo državljanima s prebivalištem u toj državi. To je potvrdio i ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane RH Ivan Jušić u novembru 2025. godine.
Mi pozive upućujemo jedino državljanima Republike Hrvatske koji žive u Republici Hrvatskoj, odnosno onima koji imaju regulirano prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Ivan Jušić, 4.11.2025.
Jušić je dodatno pojasnio da državljani Hrvatske s dvojim državljanstvom koji žive u inozemstvu nisu automatski pozivani, ali ih Ministarstvo poziva da se dobrovoljno jave u hrvatsko diplomatsko‑konzularno predstavništvo kako bi regulirali svoju vojnu obvezu, s obzirom na to da RH ne može provoditi zakon izvan svojih granica.
Ministarstvo obrane RH potvrdilo je ove informacije i za Anadolu Agency 5. novembra 2025. godine, a u svom je odgovoru naglasilo da se državljani BiH koji posjeduju i državljanstvo RH neće izlagati krivičnom progonu, jer zakoni u BiH zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama.
Svi oni koji imaju prebivalište izvan Hrvatske u evidenciju Ministarstva obrane upisuju se u nadležnom diplomatsko-konzularnom uredu ukoliko žele odslužiti vojni rok.
Ipak, novim Zakonom o obrani Republike Hrvatske nije propisana sankcija oduzimanja državljanstva za lica koja ne odsluže vojni rok. Utvrđen je niz novčanih kazni ukoliko se državljanin bez opravdanog razloga ne odazove pozivu na vojno osposobljavanje ili vojnu, odnosno civilnu obavezu.
Također, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu, državljanstvo se ne može automatski oduzeti niti izgubiti zbog neodazivanja ili odbijanja služenja vojnog roka. Zakon propisuje da državljanstvo prestaje otpustom, odricanjem ili na osnovu međunarodnih ugovora.
Zakon o obrani Republike Hrvatske ne propisuje sankciju oduzimanja državljanstva licima koji žive izvan te zemlje ukoliko ne odsluže vojni rok, a Ministarstvo obrane Hrvatske potvrdilo je da državljani BiH koji posjeduju i državljanstvo RH neće biti krivično gonjeni za nesluženje obaveznog vojnog roka. Zbog svega navedenog, tvrdnju Ilije Cvitanovića ocijenili smo neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)