Nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Predsjedništva BiH 16.11.2022. godine, održane u zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik održali su zajedničku pres-konferenciju na kojoj se govorilo o budućim aktivnostima na nivou Republike Srpske i na nivou Bosne i Hercegovine.
Komentarišući inauguralni govor člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Dodik se osvrnuo na NATO put naše zemlje, ustvrdivši da BiH nema nijednu odluku u kojoj se govori da će biti članica NATO saveza:
Bosna i Hercegovina nema nijednu odluku u kojoj se govori o tome da je članica NATO ni da će biti, ima neki program reformi.
Milorad Dodik, 16.11.2022.
Opredijeljenost BiH i aktivnosti za prijem u NATO savez jasno su definisani u članu 84. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine:
Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.
Ovaj zakon usvojen je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) na sjednici održanoj 28. septembra 2005. godine te na sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj 5. oktobra 2005. godine, a predsjedavajući PD PSBiH bio je kadar SNSD-a Nikola Špirić. Nekoliko godina kasnije Srpska demokratska stranka (SDS) saopštila je da je Špirić “izdao Srbe i Republiku Srpsku, jer je kao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 2005. godine potpisao Zakon o odbrani BiH”.
Upravo za vrijeme mandata Nebojše Radmanovića (SNSD) kao člana Predsjedništva BiH u junu 2009. godine Predsjedništvo BiH usvojilo je zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Kako se navodi u saopštenju nakon održane sjednice, “usvojen je tekst pisma koje će predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uputiti generalnom sekretaru NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu”.
Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO, što je od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu. (…) U skladu sa navedenim, sa našim ostvarenjima i ambicijama, ovim putem podnosim formalni zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo. Dalji napredak prema članstvu u NATO je krucijalno važan za Bosnu i Hercegovinu. Također, trebao bi poslužiti promociji NATO strateških ciljeva i doprinijeti bezbjednosti i stabilnosti cijelog evro-atlantskog prostora i naročito regiona Jugoistočne Evrope. (…) Veoma smo zadovoljni uspjehom naših prijatelja i susjeda, Republike Albanije i Republike Hrvatske, i vjerujemo da je pravo vrijeme da i mi slijedimo njihov put.
Nebojša Radmanović, 10.6.2009.
Nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 2009. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u Briselu je zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu.
U aprilu 2010. godine, na samitu NATO-a u Talinu, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni su uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo. Uslovi su se odnosili na knjiženje perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu.
Iako spomenuti uslovi nisu u potpunosti bili ispunjeni, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg 5. decembra 2018. godine obavijestio je javnost da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO.
Ubrzo nakon toga na zvaničnoj stranici NATO-a našla se obavijest da je, pored Sjeverne Makedonije, i Bosna i Hercegovina učesnica MAP-a.
Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen pojedinačnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti savezu. Učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Saveza o budućem članstvu. Trenutni učesnici su Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija.
NATO, 18.2.2019.
Ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO-u BiH je dobila nakon što su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a krajem 2018. godine odobrili prvi godišnji nacionalni program (ANP). Nakon, toga, krajem 2019. godine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Program reformi BiH. Podsjećamo, u javnosti su se mogla čuti različita mišljenja bh. funkcionera/ki da li je Program reformi isto što i ANP te se termin ANP često koristi kada se govori o Programu reformi.
Ministar odbrane BiH Sifet Podžić je krajem 2020. godine istakao i da je, “pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno”.
Vijeće ministara je na sjednici održanoj krajem februara 2021. godine, između ostalog, usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019 – 2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ga proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.
Prijedlog programa reformi Bosne i Hercegovine 2021 zvanično je objavljen na platformi eKonsultacije 4.5.2021. godine, no tada, zbog odluke funkcionera/ki iz Republike Srpske da blokiraju rad državnih institucija nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio odluku o proširenju Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, Program reformi za 2021. godinu nije usvojen.
Nakon sjednice Komisije za saradnju s NATO-om krajem marta 2022. godine saopšteno je da je usaglašeno da će se “metodologija pripreme prvog nacrta ovog dokumenta odvijati po istoj dinamici kao i za Program reformi 2021, odnosno da će sve institucije uključene u rad Komisije ažurirati i dostaviti svoje priloge do kraja mjeseca maja, nakon čega bi na narednoj sjednici Komisija utvrdila konačan prijedlog Programa reformi 2022”.
Potvrda da Bosna i Hercegovina trenutno učestvuje u MAP-u navedena je i na zvaničnoj stranici Alijanse početkom oktobra 2022. godine:
Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjetovanja, pomoći i praktične podrške prilagođen individualnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti Alijansi. Učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Alijanse o budućem članstvu. Bosna i Hercegovina trenutno učestvuje u MAP-u.
NATO, 5.10.2022.
Na 57. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 9.11.2022. godine, Vijeće ministara BiH je na prijedlog Povjerenstva za saradnju s NATO-om usvojilo programe reformi Bosne i Hercegovine za 2022. i 2021. godinu.
Shodno navedenim činjenicama, odlukama Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništva BiH te usvojenim programima reformi, Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika da BiH nema nijednu odluku u kojoj se govori da će biti članica NATO saveza ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)