U Sarajevu će 24. 6. 2023. godine biti održana Četvrta bh. povorka ponosa pod sloganom “Ponosni zajedno”. Od Treće povorke došlo je do određenih pomaka kada su u pitanju prava LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini, kao što je usvajanje Akcionog plana za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTIQ osoba u BiH te organizovanje javne rasprave na kojoj je zaključeno da je neophodno da Federacija BiH donese zakon o istospolnim partnerstvima. S druge strane, i u prethodnoj godini dolazilo je do homofobnih napada na LGBTIQ zajednicu i aktiviste/kinje.
Na pres-konferenciji Organizacionog odbora (OO) Bh. povorke ponosa održanoj 24. 5. 2023. godine bilo je govora i o mjerama sigurnosti koje se obično predviđaju tokom održavanja Povorke ponosa te je naglašeno da cilj Povorke nije blokada grada. Iz MUP-a KS su 22. 6. 2023. godine informisali javnost da zbog održavanja Četvrte povorke ponosa neće doći do potpune privremene zabrane saobraćaja, već će saobraćaj biti potpuno obustavljan sukcesivno – u skladu s prolaskom učesnica i učesnika Povorke.
Uoči Treće povorke ponosa Organizacioni odbor je putem svoje web stranice obavijestio javnost o dodatnim mjerama sigurnosti koje su zahtijevali Ministarstvo saobraćaja KS i Ministarstvo unutrašnjih poslova KS, kao i da će 52 ulice u Sarajevu biti zatvorene.
Politički subjekti koji, manje ili više, otvoreno ne podržavaju održavanje Povorke tada su najavili podnošenje inicijative za donošenje zakonske regulative protivne i jednom od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU, a kojom bi se precizirali dozvoljeni prostori i lokacije za javna okupljanja, o čemu smo na Istinomjeru opširnije pisali u analizi “Preciziranje prostora za javna okupljanja u KS bio bi korak nazad u zaštiti ljudskih prava i članstvu u EU”.
Tadašnji zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i sadašnji ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) na dan održavanja Treće povorke putem svog Facebook profila najavio da će, navodno kako bi se “spriječili i zaustavili saobraćajni kolaps i blokade grada”, klubovi NiP-a pokrenuti inicijativu za donošenje propisa kojim će se dodatno precizirati prostor i definisati lokacije za javna okupljanja u Kantonu Sarajevo.
Ovome se pridružio i zastupnik u Skupštini KS Haris Zahiragić (SDA) koji je također najavio da će na sjednici ovog zakonodavnog tijela podnijeti inicijativu “da Vlada Kantona Sarajevo obešteti sve privrednike i radnike, posebno one koji rade na području općina Stari Grad i Centar”.
Slično je poručio i načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić rekavši da postoje mnogo povoljnije lokacije za velike skupove, poput ceste Hrasnica – Ilidža, Velike aleje i lokaliteta Bembaša – Kozija ćuprija, te je “pozvao Vladu Kantona Sarajevo da ovaj put ozbiljno shvati nezadovoljstvo građana izazvano blokadom grada usljed obustave saobraćaja i pozabave se pitanjem određivanja lokacija na kojima će se ubuduće moći održavati javni događaji, protesti i skupovi, a da pritom budu ispoštovani zahtjevi organizatora tih skupova, kao i pravo na normalno odvijanje života ostalih građana”.
Suprotnog mišljenja bio je tadašnji premijer Kantona Sarajevo i sadašnji ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto, koji je, gostujući dva dana nakon Treće povorke ponosa u programu N1 televizije, komentarisao navedene prijedloge:
Moram reći da nisam vidio prijedlog, sačekaću da vidim prijedlog, ali ako bude pokušaj u tom prijedlogu da se moraju izmjestiti neka mjesta, da budu samo za proteste, to nije u skladu sa principima Evropske unije, ja ne bih volio da donosimo zakon koji ćemo opet morati mijenjati kad budemo pristupali Evropskoj uniji. Potrebno je da se odrede mjesta na koja se ne smiju raditi skupovi iz sigurnosnih i drugih razloga, ta se mjesta mogu definisati, a definisanje mjesta gdje se samo mogu raditi skupovi, to nije u skladu sa principima Evropske unije.
Edin Forto, 27. 6. 2022.
Do najavljivanih inicijativa nije došlo, no u 2022. godini došlo je do određenih pozitivnih pomaka kada su u pitanju ljudska prava LGBTIQ osoba, dok su brojne stvari još uvijek ostale neprepoznate.
Zakon o javnom okupljanju KS
Tokom prošlogodišnje, Treće povorke, ali i prije održavanja, iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa zahtijevali su “hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o javnom okupljanju, koji mora biti usklađen s evropskim standardima”.
Pozivamo Skupštinu KS da se ugledaju na Brčko Distrikt, koji je usvojio dobre prakse iz EU. Sloboda javnog okupljanja mora biti dostupna svima jednako, a nadležne institucije trebaju biti te koje će osigurati neometano i jednostavno okupljanje, bez nametanja dodatnih mjera ili dodatnih administrativnih komplikacija. Kroz prethodna tri mjeseca smo primijetili da postoje ozbiljne opstrukcije od određenih predstavnika vlasti i stranaka da se ne dogodi povorka ponosa, te da se ne donese zakon usklađen sa evropskim standardima, već da bude još restriktivniji. To ne smijemo dopustiti, jer će nas takve odluke odvesti u novi nivo mraka i ograničavanja ljudskih prava.
Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa, 7. 6. 2022.
Kako se navodi u Rozom izvještaju Sarajevskog otvorenog centra (SOC), “s izuzetkom Zakona o mirnom okupljanju BD-a, koji je usvojen u julu 2020. godine, trenutni zakonski okvir (deset kantonalnih zakona i Zakon o javnom okupljanju RS-a) koji regulira ovu oblast neusklađen je sa međunarodnim standardima, neharmoniziran, te nudi različite definicije i tumačenja osnovnih pojmova kao što su: pojam javnog okupljanja, vrste javnog okupljanja, prostor predviđen za javno okupljanje, sadržaj prijave i izdavanje dozvola za javno okupljanje, obveze organizatora i obveze nadležnih organa, donošenje rješenja za javno okupljanje. Ovakav zakonski okvir predstavlja prepreku za građane/ke u BiH u korištenju prava na slobodu okupljanja i uživanju drugih ustavno i zakonski zagarantovanih prava”.
Kada su u pitanju Zakon o javnom okupljanju i Zakon o javnim priredbama Kantona Sarajevo, a nakon što je Vlada KS imenovala radnu grupu za rad na Nacrtu zakona, kao ni u 2021. godini kada su bile najavljivane izmjene i dopune zakonodavstva, ni u 2022. godini do trenutka pisanja Izvještaja, nacrti dva spomenuta zakona još uvijek nisu u procesu javnih konsultacija, te nije došlo do poboljšanja zakonskog okvira koji regulira ovu oblast.
U autorskom tekstu objavljenom u listu Oslobođenje 11. 3. 2023. godine, Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, pojasnio je proces oko donošenja novog Zakona o javnom okupljanju te ukazao na netransparentnost procesa:
Prvu radnu grupu (njenih sedam članova) činili su samo zaposlenici MUP-a KS-a, Uprave policije i bivši policijski službenik Uprave policije. Sastav komisije je dopunjen u oktobru 2022. godine sa predstavnikom Ministarstva pravde i uprave KS-a. Drugu radnu grupu je činilo devet članova, i to sedam predstavnika MUP-a KS-a i Uprave policije, te dva spoljna saradnika: Faik Špago, čovjek sa višedecenijskim iskustvom u oblasti sigurnosti, i Mia Karamehić-Abazović, istraživačica na polju društvenih nauka, s fokusom na političke nauke i međunarodne odnose.
Harun Išerić, 11. 3. 2023.
Išerić je dodao i da su “sastav radnih grupa i njihovo formiranje u cijelosti protivni međunarodnim i evropskim standardima, koji od javnih vlasti zahtijevaju da u proces izrade zakona” te da MUP KS “nije uključio nijednog predstavnika civilnog društva, Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH (koja je 2020. godine objavila Specijalni izvještaj o pravu na slobodu mirnog okupljanja), akademske zajednice u BiH (npr. Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu), odnosno bilo koga ko ne dolazi iz sektora sigurnosti”.
Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTIQ osoba u BiH
Na 54. sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 28. 7. 2022. godine usvojen je Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTIQ osoba u BiH za period 2021–2024. godina, koji predstavlja opredjeljenje Bosne i Hercegovine da doprinese poštovanju, zaštiti i ostvarivanju prava i sloboda LGBTIQ osoba i čijim će se donošenjem doprinijeti većem stepenu uživanja prava i sloboda LGBTIQ osoba.
Akcionim planom su postavljena tri opća cilja: 1) Jednake mogućnosti i zabrana diskriminacije, 2) Jednaka prava u svim oblastima života i 3) Društvo poštovanja raznovrsnosti. Osim toga, Akcioni plan je dodatno predvidio četiri strateška cilja i čak devetnaest aktivnosti za njihovo postizanje. Akcioni plan je, također, razradio pokazatelje svih aktivnosti, propisao ko je odgovoran za implementaciju i u kojem roku se trebaju realizirati aktivnosti.
Početkom juna 2023. godine, u organizaciji Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, održan je sastanak predstavnika/ca relevantnih organa s nivoa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, na kojem su razmijenjene informacije o statusu implementacije aktivnosti predviđenih Akcionim planom za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini 2021–2024. Na sastanku je razgovarano o planovima za naredni period te je predstavljen i alat za praćenje i izvještavanje o napretku u implementaciji Akcionog plana.
Bosna i Hercegovina je, prema nalazima evropskog Rainbow – indeksa za 2023. godinu, napredovala za nekoliko procentnih poena i nalazi se negdje oko sredine ljestvice, na mjestu višem od nekih zemalja članica EU ili regiona. Međutim, indeks je takođe identifikovao da Bosna i Hercegovine u pojedinim oblastima koje indeks mjeri – kao što su porodična prava, pravno priznanje roda i ljudska prava interspolnih osoba – znatno zaostaje.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, 6. 6. 2023.
Prema podacima Rainbow mape i indeksa, objavljenim 11. 5. 2023. godine, na skali između kršenja ljudskih prava i diskriminacije te punog poštovanja ljudskih prava LGBTIQ osoba, Bosna i Hercegovina nalazi se na sredini, sa 40%. Iza BiH se nalaze Srbija (35%), Sjeverna Makedonija (29%), Kosovo (35%) i Albanija (35%), dok su države s boljim rezultatom Hrvatska (49%), Slovenija (46%) i Crna Gora (61%).
Regulacija istospolnih partnerstava
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova još je 2018. godine alarmiralo Vladu FBiH da poduzme konkretne korake u pogledu prava istospolnih parova. Shodno tome, formirana je Interresorna radna grupa koja je analizirala propise, dala preporuke Vladi FBiH, a FMUP je urgirao Vladi FBiH da se proces donošenja propisa što prije okonča. Vlada FBiH je krajem oktobra 2022. godine usvojila zaključke Interresorne radne grupe te zadužila FMUP da u saradnji s Federalnim ministarstvom pravde i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike održi javnu raspravu kako bi se postigao tzv. širi konsenzus po pitanju porodičnog života istospolnih partnera.
Krajem 2022. godine Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova organizovalo je javnu raspravu na kojoj su se okupili predstavnici resora socijalne zaštite, unutrašnjih poslova i pravde iz čitave Federacije BiH i na kojoj je zaključeno da je neophodno da Federacija BiH donese zakon o istospolnim partnerstvima koji će uključivati što širi mogući obim prava za partnere.
Ažurnim djelovanjem i proaktivnim pristupom FMUP-a, javna rasprava je održana već u decembru iste godine uz prisustvo od preko 120 učesnika_ica uz opće zaključke koji se podudaraju sa prethodnim zaključcima Interresorne radne grupe. FMUP je dostavio Vladi FBiH izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi, međutim, Vlada FBiH još uvijek nije poduzela konkretne korake da se zaključci tog izvještaja sprovedu. Nakon što Vlada usvoji taj izvještaj, zadužit će Federalno ministarstvo pravde da izradi Nacrt zakona o životnim zajednicama osoba istog spola FBiH.
U Rozom izvještaju naglašeno je i da “postupak reguliranja porodičnog života istospolnih partnera traje već 4 godine i 5 mjeseci” te da su se u ovom periodu pred federalnim MUP-om pojavili “novi zahtjevi istospolnih partnera_ki, a koji se odnose na pitanja priznavanja roditeljskog staranja i prava djece istospolnih partnera_ki.”
Pored toga, zajedničkim naporima aktivista i aktivistkinja SOC-a te grupe roditelja i njihove LGBTIQ djece, problemi i izazovi na polju zdravstvene zaštite i administrativne promjene spola došli su na radar kantonalnih, ali i entitetskih vlasti, a sva kantonalna tužilaštva u Federaciji BiH imenovala su kontakt-osobu za krivična djela počinjena iz mržnje.
No, od prethodne Povorke ponosa dešavali su se napadi na LGBTIQ zajednicu i aktiviste/kinje, a homofobija je i dalje prisutna u javnoj, političkoj, ali i institucionalnoj sferi.
Homofobni napadi
Podsjećamo, OO. Bh povorke ponosa najavio je da će s Udruženjem nezavisnih stvaralaca i aktivista “Geto” iz Banje Luke u znak solidarnosti s novinarima/kama i aktivistima/kinjama u subotu, 18. marta, u prostoru Društveno-kulturnog centra Incel u ovom gradu organizovati projekciju filma “Pride” i diskusiju na temu “savezništva i zajedničke borbe protiv fašističkih struja koje pokušavaju ugušiti slobodu govora i slobodu okupljanja”. Prethodno je Vlada RS početkom mjeseca u skupštinsku proceduru uputila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, u koji su ponovo uvrštene kleveta i uvreda.
Najavljenom događaju usprotivile su se konzervativne organizacije iz ovog entiteta. U otvorenom pismu organizacije Srbsko Sabranje Baštionik od gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zatraženo je da se ne dozvoli okupljanje, nakon čega je Dodik i zatražio od policije da se ono zabrani.
Policija je na dan održavanja skupa donijela rješenje o njegovoj zabrani, a nakon toga došlo je do napada na novinare/ke i aktiviste/kinje koji/e su se okupili/e u prostorijama organizacije Transparency International u centru Banje Luke.
Nakon napada huligana na novinare/ke i aktiviste/kinje u Banjoj Luci, koji se dogodio 18. marta u večernjim satima, putem Twittera oglasio se i gradonačelnik Stanivuković koji je ponovio svoje “tradicionalističke” stavove, a s obzirom na činjenicu da tada nije najavljena nikakva “parada”, već projekcija filma i panel-diskusija, Stanivukovićevu poruku u kojoj navodi da nije za to da se “paradira na taj način” Istinomjer je ocijenio neutemeljenom, jer takav događaj nije ni najavljen. Istinomjer je također prekršenim ocijenio i obećanje gradonačelnika Stanivukovića o Banjoj Luci kao otvorenom gradu, jer stavovi i izjave gradonačelnika ovog grada nisu u skladu s njegovim predizbornim obećanjem da će Banja Luka biti grad bez podjela.
Nedosljednim smo ocijenili i stav Milorada Dodika s obzirom na to da za njega pripadnost LGBTIQ zajednici političkih i diplomatskih predstavnika/ca s kojima se u više navrata sastao nije predstavljala problem za susret, razgovor i/ili saradnju, dok bi, sudeći prema njegovim izjavama, fizičko prisustvo običnih građana/ki koji/e su pripadnici/e ove zajednice za njega bilo problem.
Samo nekoliko dana pred održavanje Četvrte povorke ponosa, kada se saopštenjem u kojem naglašavaju bitnost izlaska na Povorku oglasio OO Bh. povorke ponosa, putem službene Facebook stranice oglasio se i Klub Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Kantona Sarajevo. U objavi, Klub SDA osudio je finansiranje Povorke ponosa i srodnih događaja od Vlade KS, rekavši da “manjina teroriše većinu, promoviše razvrat i egzibicionizam”.
Pozivamo Vladu Kantona Sarajevo da prestane finansirati manifestacije i skupove kojima manjina teroriše većinu, promoviše razvrat i egzibicionizam. Šta je sa ogromnom većinom građana koji ne prihvataju takve poruke i sadržaje, ko brine o njihovim stavovima i zastupa njihove interese? Ne moramo bezuslovno prihvatati svaku uvezenu naopakost, devijaciju i dekadencu. U državi kojoj prijeti bijela kuga i nestanak stanovništva, potrebne su nam povorke mladih i zdravih porodica, te promocija porodičnih vrijednosti. (…) Pomjeranje granica u nametanju tuđih vrijednosti i manjinskog svjetonazora zaustavit će građani, koji većinski ne prihvataju promjenu društvene i kulturne paradigme Sarajeva. SDA će ostati njihov glas u institucijama sistema.
Klub SDA, 22. 6. 2023.
Podsjećamo, LGBTIQ festivali održavali su se u Sarajevu i kada je na čelu Vlade KS bila SDA, o čemu smo na Istinomjeru već ranije pisali.
Mjere sigurnosti
Kako navode organizatori, iako je Četvrta bh. povorka ponosa organizovana na način koji je podrazumijevao protestnu povorku i šetnju ulicama Sarajeva, kao i prethodnih godina ponovo su bili/e suočeni/e s pritiscima. Nadležne institucije, navodi se u Rozom izvještaju, na teret su im stavile dodatne mjere koje su morali/e ispuniti i obezbijediti (prisustvo vozila hitne medicinske pomoći, potvrde o prisustvu vatrogasne jedinice, željezne, kao i betonske barijere u određenom broju i na određenim lokacijama, a prema procjeni pripadnika/ca MUP-a KS), a osnov za nalaganje ovakvih dodatnih mjera MUP KS našao je u trenutnom Zakonu o javnom okupljanju KS.
Međutim, uprkos tome, Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa uputio je premijeru isti zahtjev kao i 2021. godine, da troškovi naloženih dodatnih mjera budu pokriveni iz budžeta Kantona Sarajevo, koji je premijer podržao, a koje je MUP KS naložio Organizacionom odboru Bh. povorke ponosa. Ovo svakako predstavlja izuzetnu aktivističku pobjedu s jedne strane, ali i proaktivnost predstavnika/ca nadležnih institucija KS koje su poslale poruku da i LGBTI osobe trebaju podjednako uživati pravo na slobodu mirnog okupljanja koje im je zagarantovano Ustavom kao i svim drugim bh. građanima_kama.
U periodu između Treće i Četvrte povorke ponosa napravljeni su određeni iskoraci kada su u pitanju status i prava LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini, kao što je usvajanje Akcionog plana za unapređenje ljudskih prava LGBTI osoba u BiH, zaključak o neophodnosti donošenja zakona o istospolnim partnerstvima u FBiH, koji će uključivati što širi mogući obim prava za partnere, i imenovanje kontakt-osobe za krivična djela počinjena iz mržnje u svim kantonalnim tužilaštvima u Federaciji BiH.
Osim toga, desile su se i loše stvari, kao što su napadi na LGBTIQ zajednicu i aktivistkinje i aktiviste u martu 2023. godine u Banjoj Luci.
Zbog toga što još uvijek postoje zakonski nedostaci i jer su još uvijek izloženi napadima, jasno je zbog čega je i ove godine LGBTIQ zajednica sa svojim saveznicama i saveznicima na Četvrtoj bh. povorci ponosa 24. juna – zbog ostvarivanja osnovnih ljudskih prava.
(Istinomjer.ba)