Imenovanje novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu izazvalo je burne reakcije, a svoje viđenje odluke Vijeća za provedbu mira (PIC) iznijeli su brojni domaći i regionalni političari, kao i diplomatska predstavništva. Istinomjer se već bavio neistinitim tvrdnjama o pravnom utemeljenju PIC-a, nedosljednim stavovima o potrebi za Uredom visokog predstavnika (OHR), a ovog puta analizirat ćemo izjave o “nelegitimnosti” novog visokog predstavnika Christiana Schmidta.
OHR je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko podnio je 27. maja ostavku na ovo mjesto, koju je prihvatio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira. Istog dana su u Sarajevu ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a službeno imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka.
Uslijedile su mnogobrojne reakcije, a prednjačio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je stava da visokog predstavnika mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, te da, u suprotnom, on nema legitimitet:
Mi smo spremni to odbiti. Ne želimo dramatizaciju niti problematizaciju odnosa, mi nismo antidejtonska ni antiustavna strana. Mi želimo primjenu Ustava. Tražimo poštivanje međunarodnog prava i Ustava BiH koji krše međunarodni predstavnici. Na špekulativan način se pokušava doći do novog visokog predstavnika, odakle god da je. Smatramo da sve mora biti u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a i da tamo mora biti potvrđen. Ako to izostane, on za nas neće imati legitimitet.
Milorad Dodik, 2.6.2021.
Da je izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, čija je Rusija stalna članica, kršenje ustaljene prakse i prepreka u njihovom odobravanju imenovanja Christiana Schmidta, saopštili su i iz Ambasade ove zemlje u BiH:
Ruska Federacija izražava svoje odlučno neslaganje s ovim imenovanjem. Ignorisanje principa konsenzusa je flagrantno kršenje ustaljene prakse izbora visokog predstavnika u BiH. S obzirom da je situacija u BiH pod nadzorom Vijeća sigurnosti UN-a u kontekstu Poglavlja VII Povelje UN-a, Ured Visokog predstavnika trebao bi prepustiti pitanje imenovanja novog visokog predstavnika i navedenu izjavu na razmatranje Vijeća sigurnosti UN-a. Nijedna imenovana osoba bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet i neće se moći smatrati Visokim predstavnikom u smislu Daytona.
Izjava Ambasade Ruske Federacije u BiH, 27.5.2021.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je ovim povodom početkom juna u Beogradu održao sastanak s Miloradom Dodikom, ipak nije želio potencirati činjenicu da Vijeće sigurnosti UN-a ovog puta nije dalo svoj glas o novom visokom predstavniku:
Nije bilo glasanja u Vijeću sigurnosti, ali neću da govorim o tome. Mi moramo da vodimo računa o interesima Srbije. Christian Schmidt je veoma ozbiljan čovjek, on je moj veoma dobar poznanik. Riječ je o jednom od najsnažnijih političara Njemačke. Mislim da on nije čovek koji mrzi Srbiju i srpski narod.
Aleksandar Vučić, 31.5.2021.
Još uvijek aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko stupio je na ovu funkciju prije 12 godina, a tada se Vijeće sigurnosti zaista očitovalo o njegovom imenovanju. U martu 2009. godine, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a su imenovali Inzka na dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te je OHR obavijestio Vijeće sigurnosti UN-a o ovakvoj odluci. Nekoliko dana kasnije, imenovanje Inzka je potvrdilo i ovo tijelo, i to jednoglasno, uključujući podršku Rusije:
U rekordno kratkom vremenu, za svega nekoliko minuta zasjedanja, Vijeće sigurnosti UN-a sa svih je 15 glasova “za”, usvojilo rezoluciju koju su sponzorisale Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Rusija, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Usvojenim tekstom, u New Yorku je potvrđena odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini, kojim se austrijski diplomata Valentin Inzko – i službeno imenuje novim visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, s mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Deutsche Welle, 26.3.2009.
Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Konferencija o provedbi mira, održana u Londonu 8. i 9. decembra 1995. godine, osim što je rezultirala uspostavom PIC-a, zaključkom 18. ustvrdila je dezignaciju Bildta za visokog predstavnika “nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine”, te pozvala Vijeće sigurnosti da se složi s ovim potezom:
Nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine, Konferencija je odobrila imenovanje g. Carla Bildta za visokog predstavnika i izrazila zahvalnost za njegovu spremnost da preuzme ovu odgovornost. (…) Konferencija poziva Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da pristane na imenovanje g. Bildta visokim predstavnikom.
Zaključci Konferencije o provedbi mira, 9.12.1995.
Vijeće sigurnosti UN-a jeste prihvatilo ovaj zaključak, čemu svjedoči rezolucija 1031 usvojena 15. decembra 1995. godine. U članu 26. rezolucije stoji da se Vijeće sigurnosti slaže sa imenovanjem Carla Bildta za visokog predstavnika:
(Vijeće sigurnosti) odobrava uspostavljanje visokog predstavnika, nakon zahtjeva strana, koji će, u skladu s Aneksom 10 o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma, nadzirati provedbu Mirovnog sporazuma i mobilizirati i, prema potrebi, davati smjernice i koordinirati aktivnosti uključenih civilnih organizacija i agencija, te se slaže s imenovanjem g. Carla Bildta za visokog predstavnika;
Rezolucija 1031, 15.12.1995.
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.
Za kraj, podsjećamo da bi rasprava o visokom predstavniku bila suvišna ukoliko bi bh. vlasti ispunile uslove neophodne za zatvaranje OHR-a, odnosno program 5+2 koji su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utvrdili na sastanku u Bruxellessu još 2008. godine.
(Istinomjer.ba)