Koliko će još trajati formiranje vlasti u BiH?

Predsjedništvo BiH, Vlada Republike Srpske, te vlade Zapadnohercegovačkog, Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo trenutno su jedini novoformirani dijelovi cjelokupnog sistema izvršne vlasti u BiH, dok će građani naše zemlje osim na vlade još sedam kantona u FBiH, morati i dalje čekati na imenovanje domova naroda, novog saziva Vijeća ministara BiH, predsjednika i potpredsjednike FBiH, te Vlade FBiH.

Procesi formiranja novih većina, a sa njima i imenovanja izvršnih vlasti na svim nivoima nakon opštih izbora u BiH, poznato je, nikada nisu išli ni lako ni brzo.

Tako, nakon više od dva mjeseca od kako je Centralna izborna komisija (CIK) objavila konačne rezultate Opštih izbora 2018. godine koji su se održali 07.10.2018. godine u Bosni i Hercegovini, i ovoga puta se čini da neće biti drugačije.

Primjera radi, do ovoga momenta samo tri kantona u Federaciji BiH su privela kraju formiranje zakonodavne i izvršne vlasti. To su Kanton Sarajevo, te Unsko-sanski i Zapadnohercegovački kanton. U ostalih sedam kantona ti procesi su još uvijek u toku.

Kada su viši nivoi vlasti u pitanju, odavno je postalo jasno da će izostanak pravovremenog djelovanja Parlamentarne skupštine BiH nakon donošenja odluke Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH, kao specifičnost ovog postizbornog perioda, dodatno otežati i usporiti konstituisanje Doma naroda Parlamenta FBiH, te samim tim i Doma naroda Parlamentare skupštine BiH, na šta je Istinomjer još početkom 2018. godine skretao pažnju javnosti u BiH.

Podsjećamo, CIK je na sjednici održanoj 18.12.2018. godine usvojio Uputstvo o izmjeni Uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH, na osnovu koje bi se trebao koristiti popis iz 2013. godine, te primijeniti princip 1/1/1, koji znači da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona ukoliko su izabrani.

Nakon što je u „Službenom glasniku BiH” Uputstvo objavljeno, u roku od sedam dana od njegovog stupanja na snagu zakonodavna tijela svih kantona bila su dužna da urade izbor delegata za Dom naroda PF BiH i dostave liste CIK-u.

Zaključno sa 11.01. 2019. godine, liste za izbor delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH CIK-u je dostavilo pet kantona.

Na pomenuto Uputsvo CIK-a sa negodovanjem je reagovala većina političkih subjekata u Federaciji BiH, te je sa ciljem njegovog osporavanja, od strane SDA već upućena apelacija Ustavnom sudu BiH, dok su slične korake najavili i Demokratska fronta, SDP BiH, Naša stranka, ali i HDZ BiH.

Nadalje, iz HDZ-a BiH poručeno je da će ta stranka “uvažiti odluku CIK BiH u vezi s popunom Doma naroda Parlamenta FBiH”, ali  i da će se bez izmjena Izbornog zakona BiH teško doći do formiranja izvršne vlasti u FBiH:

Mi se s tim konceptom ne slažemo, ali kao legalisti uvažit ćemo tu uputu. Lično sam uvjeren da ćemo bez izmjena Izbornog zakona teško dobiti izvršnu vlast u FBiH, ali tu smo da tražimo zajednička rješenja i u posljednjih petnaestak dana pregovaramo unutar FBiH kako bi se to rješenje pronašlo.

Dragan Čović, 25.12.2018.

Sa druge strane, iz SDP BiH su poručili “da neće učestvovati u delegiranju za Dom naroda FBiH dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o njihovoj apelaciji”, dok su identičan stav potvrdili i iz DF-a, ali i Naše stranke.

Obzirom na navedene stavove i pozicije političkih subjekata, ali i činjenicu da je na Uputstvo CIK-a uložena apelacija Ustavnom sudu BiH, u ovom momentu nije moguće predvidjeti kada i pod kojim uslovima će otpočeti proces imenovanja Doma naroda Parlamenta FBiH.

Kada se tome dodaju i konstantne tvrdnje HDZ-a BiH “da će se bez izmjena Izbornog zakona BiH teško doći do izvršne vlasti u FBiH”, te zastoj po pitanju imenovanja novog saziva Vijeća ministara BiH, jasno je da bi kompletiranje novih struktura vlasti, kako zakonodavne tako i izvršne, ovoga puta moglo trajati veoma dugo.

Predsjedništvo BiH, Vlada Republike Srpske, te vlade Zapadnohercegovačkog, Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo trenutno su tako jedini novoformirani dijelovi cjelokupnog sistema izvršne vlasti u BiH, dok će građani naše zemlje osim na vlade još sedam kantona u FBiH, morati i dalje čekati na imenovanje domova naroda, novog saziva Vijeća ministara BiH, predsjednika i potpredsjednike FBiH, te Vlade FBiH.

Za to vrijeme, odgovornost za stanje u zemlji, za vrijeme koje prolazi, ali i budžetski novac koji se troši na tehničke mandate i puko servisiranje glomazne administracije, teško da će bilo ko u Bosni i Hercegovini preuzeti na sebe, dok će na kraju, kao i mnogo puta do sada najvišu cijenu platiti građani Bosne i Hercegovine.

(Istinomjer.ba)

Da li će se Etički kodeks primjeniti u slučaju istupa zastupnice Ćosović-Hajdarević?

Posljednja izjava zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, Samre Ćosović-Hajdarević samo je još jedna u nizu izjava...

Bez hemodijaliznog centra agonija pacijenata u Goraždu se nastavlja

Iako se o uspostavi hemodijaliznog centra u Goraždu govori već nekoliko godina, ovo pitanje još uvijek nije riješeno, zbog čega su pacijenti primorani i po nekoliko puta sedmično putovati u Sarajevo...

RS brža u isplati poljoprivrednih poticaja od FBiH

Nakon što je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS saopšteno da su izvšene uplate svih poticaja poljoprivrednicima iz ovog entiteta planiranih u 2018. godini, informaciju o...