U političkom i javnom prostoru u Federaciji BiH (FBiH) ponovo je aktuelizovana tema neradne nedjelje. Iako su još ranije pojedine lokalne zajednice u BiH donijele odluku o neradnoj nedjelji, kako sada stvari stoje, takva odluka na entitetskom nivou još uvijek je daleko.
O ovoj temi Istinomjer je pisao još krajem 2021. godine, a početkom augusta ove godine stigle su najave da bi Vlada FBiH na jesen trebala razmatrati prijedlog prednacrta zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH kojim je predviđeno da prodajni objekti budu zatvoreni nedjeljom i u dane praznika u ovom entitetu.
Govoreći u kontekstu ostvarivanja ljudskih prava, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Duška Jurišić obavijestila je o tome javnost 1.8.2023. godine nakon sastanka predstavnika Vlade FBiH i sindikalnih uslužnih djelatnosti i trgovine BiH.
O tome je ministar trgovine Amir Hasičević, nakon sastanka, održanog 11.5.2023. sa predsjednicom Sindikata uslužnih djelatnosti i trgovine BiH Mersihom Ferhatović Beširović, obavio konsultacije s poslodavcima u Federaciji BiH, te predstavnicima udruženja potrošača. Postoji zajednički interes za neradnu nedjelju i slobodne dane tokom državnih i vjerskih praznika.
Duška Jurišić, 1.8.2023.
Jurišić je tom prilikom izjavila da interes za zakonsko regulisanje obaveze zatvaranja prodajnih objekata nedjeljom i praznicima ne postoji u Vladi Republike Srpske, ali i skrenula pažnju da su pojedine lokalne zajednice u tom entitetu već uvele ovo pravilo.
Kada se radi o stavu relevantnih organa u RS po ovom pitanju, na upit portala Blic.rs upućenom Ministarstvu trgovine i turizma tog entiteta da li je u planu izmjena Zakona o trgovini i neradna nedjelja, navedeno je, pored ostalog da, upravo po tom zakonu, o radnom vremenu privrednih subjekata odlučuju opštine u Republici Srpskoj.
Кonkretno, članom 26. Zakona o trgovini RS propisano je da skupštine jedinica lokalne samouprave utvrđuju radno vreme, raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena prodajnih objekata, radno vreme u dane državnih praznika i neradnih dana u kojima je trgovac dužan poslovati, te radno vreme za tržnice, sajmove, izložbe i druge načine obavljanja trgovine.
Ministarstvo trgovine i turizma RS, 5.7.2023.
S tim u vezi, radno vrijeme različito je uređeno u lokalnim zajednicama, a organizacija rada i odluke koje se odnose na nju vršene su u skladu s potrebama i privrednom i društvenom dinamikom konkretne lokalne zajednice, preciziraju iz Ministarstva.
Podsjećamo da su, pored ostalih, neradnu nedjelju u RS uvele lokalne zajednice poput Bijeljine i opština Mrkonjić-Grad i Višegrad, dok je, primjera radi, u Zvorniku na snazi Odluka o određivanju radnog vremena trgovinskih i zanatsko-preduzetničkih radnji na području grada Zvornika, kojom je radno vrijeme u trgovačkim i zanatsko-poduzetničkim radnjama skraćeno nedjeljom.
Neradna nedjelja jedno je od predizbornih obećanja gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, čije ispunjavanje Istinomjer prati u okviru njegovog aktuelnog mandata. U aprilu prošle godine iz Grada Banje Luke pozvali su građane, poslovne subjekte i sve druge relevantne aktere da daju mišljenje o ovom prijedlogu, ali je na sjednici skupštinskog kolegija početkom juna 2022. godine s predloženog dnevnog reda 15. sjednice Skupštine Grada Banja Luka, pored ostalih, skinuta i tačka o odluci o uvođenju neradne nedjelje. Do danas, odluka o neradnoj nedjelji u ovom gradu i dalje nema potrebnu većinu, a iz Gradske uprave su krajem maja 2023. godine naveli da preduzimaju sve korake koji su potrebni kako bi se ova odluka našla pred odbornicima Skupštine Grada.
U Federaciji BiH, između ostalih, zabrana rada trgovina nedjeljom na snazi je u Tomislav-Gradu, Livnu, Kiseljaku, Čapljini, Goraždu, Mostaru i Novom Travniku, dok je takva odluka za čitav Zapadnohercegovački kanton na snazi od polovine 2020. godine.
U intervjuu za portal Klix.ba 5.8.2023. godine, federalni ministar trgovine Amir Hasičević podsjetio je da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla od Sindikata radnika u trgovini, kojih u Federaciji BiH, kako je rekao, ima oko 99.000, pri čemu 72% čine žene.
“Njihov argument je da je nedjelja dan za porodicu i izjasnile su se da bi im značilo da taj dan provedu sa svojim ukućanima”, izjavio je Hasičević, podvlačeći da se u okviru prijedloga predviđaju i izuzeća.
Predviđeno je izuzeće za benzinske pumpe, pekare, dežurne apoteke, suvenirnice u turističkim mjestima… Ministarstvo trgovine već radi intenzivno na izradi ovog zakona.
Amir Hasičević, 5.8.2023.
Resorni ministar potvrdio je da su u protekla dva i po mjeseca organizovani sastanci i s predstavnicima velikih trgovačkih lanaca u Federaciji BiH te da su poslodavci podržali uvođenje neradne nedjelje i poručili kako bi im značilo da se ovo pravilo uvede na nivou Federacije BiH.
Novim tekstom Zakona o unutrašnjoj trgovini, između ostalog, definisano je i zaokruživanje cijena, elektronsko poslovanje odnosno e-trgovina, samouslužno točenje goriva na benzinskim pumpama i još niz pitanja koja su jasno precizirana što će olakšati i rad trgovcima, inspekciji, ali i otkloniti nedoumice potrošačima.
Amir Hasičević, 5.8.2023.
S druge strane, delegat u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku tog zakonodavnog tijela Admir Čavalić (SBiH) ističe da je riječ o vrlo kompleksnoj temi, ustvrdivši pritom da za mjeru uvođenja neradne nedjelje, kako je rekao, lobiraju krupni trgovci i naftni lobi.
Prvi to rade kako bi se izborili sa evidentnim nedostatkom radnika koji bi pristali da rade i nedjeljom pod postojećim radnim uvjetima, dok drugi na ovaj način otvaraju mogućnost ekstra profita jer benzinske pumpe, kao što se dešava u susjednoj Hrvatskoj, postaju nedjeljni marketi koji čak i peku hljeb.
Admir Čavalić, 8.8.2023.
Čavalić još kaže da su “ključni dobitnici” ove zabrane krupni trgovci koji posluju u oba bh. entiteta te naftne kompanije, dok bi, kako je rekao, gubitnici, prije svega, bili radnici jer ništa ne dobivaju osim što im zakonodavac propisuje da sad moraju odmarati nedjeljom.
“Ostaje im isti broj radnih dana, obično šest, u sedmici, izuzev što sad ne mogu birati koji će dan odmarati”, napominje Čavalić te dodaje da se to obično radilo kroz tzv. trgovinu smjenama.
Radnik bi svjesno radio nedjeljom i mijenjao kolegu, a kako bi mogao odvesti dijete doktoru u ponedjeljak, prisustvovati roditeljskom sastanku, proslaviti rođendan, ili obaviti neke druge privatne, porodične stvari.
Admir Čavalić, 8.8.2023.
No, ni da u aktuelnoj Vladi FBiH nisu za isti pristup po ovom pitanju, svjedoči i nedavni javni istup federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića (NiP) koji je mišljenja da novi Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH nije temeljni zakon kojim treba da se uređuju prava radnika te da pitanje uvođenja neradne nedjelje treba biti uređeno Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima i pravilnicima.
Delić je tom prilikom podvukao i da ministarstvo na čijem je čelu još nije zauzelo zvanični stav kada je riječ o inicijativi Sindikata radnika u trgovini u Federaciji BiH koju su uputili Federalnom ministarstvu trgovine i koja bi se implementirala kroz novi Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH.
Nismo zauzeli zvanični stav o neradnoj nedjelji, jer nismo uradili nikakvu analizu i nismo istražili mišljenja svih zainteresiranih strana. U razgovoru s Udruženjem poslodavaca FBiH uvidjeli smo da ni oni još nemaju stav o tome.
Adnan Delić, 10.8.2023.
Ustvrdivši da neće blokirati donošenje takve odluke, ako se, kako je rekao, ispostavi da je ona u interesu radnika i poslodavaca, Delić je dodao da bi najbolje rješenje bilo da se pitanje neradne nedjelje uredi integralno na nivou Federacije BiH kroz Zakon o radu, a ne Zakonom o unutrašnjoj trgovini, jer bi se, “nakon toga, mogao pojaviti drugi sindikat koji bi tražio da se uredi njihovo pravo na neradni petak, subotu ili nedjelju.”
Hrvatska i Crna Gora uvele neradnu nedjelju, u Srbiji se i dalje vode rasprave
Kada je riječ o zemljama iz našeg neposrednog okruženja, zabrana rada nedjeljom na snazi je u Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok se u Srbiji po tom pitanju još uvijek vode rasprave.
Nakon što je Vlada Hrvatske krajem februara 2023. godine Hrvatskom saboru uputila konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, njega je najviše zakonodavno tijelo te zemlje usvojilo početkom marta iste godine te je na snagu stupio 1.7.2023. godine.
U skladu s usvojenim izmjenama, trgovine koje su ranije radile nedjeljom u pravilu bi bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tokom kojih bi radili. Obrazlažući ovakvo rješenje, ministar privrede i održivog razvoja u Vladi Hrvatske Davor Filipović izjavio je kako se konačnim prijedlogom zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na sedmični odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, što se, kako je rekao, u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.
Filipović je i dodao da se radno vrijeme u trgovini ovim rješenjem reguliše na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su praznici, a sedmični maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.
Kada je riječ o Crnoj Gori, nadležna tijela u ovoj zemlji u martu 2019. godine donijela su također odluku da trgovine više neće raditi nedjeljom i praznicima. Kako je tom prilikom naglašeno, ovakvo rješenje podržali su i predstavnici najvećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, a tadašnji premijer crnogorske vlade Duško Marković poručio je:
Moramo politiku da socijalizujemo i činimo je humanom. Trka za novcem i profitom uništila je mnoge naše vrijednosti.
Duško Marković, 7.3.2019.
U susjednoj Srbiji rasprave po tom pitanju još uvijek se vode. Još 2021. godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je rezolutan po tom pitanju, poručivši da “dok je živ, neće da prihvati da nedjelja bude neradna”, dodavši da Srbija to sebi ne može da priušti.
Ne može neradna nedelja. Ne dam. Ko hoće da ne radi nedeljom, nek ide u neke druge zemlje.
Aleksandar Vučić, 11.1.2021.
S druge strane, neki od predstavnika sindikata u Srbiji, poput predsjednika Udruženih sindikata “Sloga” Željke Veselinovića, imaju drugačije mišljenje.
Veselinović neradnu nedjelju smatra imperativom i podsjeća da se udruženje na čijem je čelu već godinama zalaže da nedjelja bude neradni dan te da za takvo nešto ne postoji “ne” kao opravdanje.
Srbija je jedna od poslednjih zemalja u regionu koja nije uvela zakon o tome da nedelja bude neradni dan. Mi smo čak i Skupštini Srbije podneli predlog novog Zakona o radu koji u sebi ima obavezu da nedelja bude neradni dan. Nažalost, vladajuća većina, ali i neki poslanici opozicije nisu glasali da se taj predlog čak stavi ni na dnevni red, što dovoljno govori o spremnosti vlasti da povede računa o radnicima Srbije.
Željko Veselinović, 7.7.2023.
Iako se, kako se tvrdi, radi na prednacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH kojim je predviđeno da prodajni objekti budu zatvoreni nedjeljom i u dane praznika u Federaciji BiH, sudeći po stavu ministra Adnana Delića, unutar Vlade FBiH u narednom periodu vodit će se rasprave o načinu na koji pristupiti ovom pitanju.
S druge strane, iako je Sindikat radnika u trgovini FBiH jasno podržao prijedlog, još uvijek se čeka stav Udruženja poslodavaca FBiH te će, u svakom slučaju, tema uvođenja neradne nedjelje i u narednom periodu biti aktuelna i predmet rasprava u bh. javnosti.
(Istinomjer.ba)