Nakon što je Predsjedništvo BiH jednoglasno usvojilo Strategiju vanjske politike BiH 2018 – 2023. godine, ovaj potez naišao je na osudu predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika posebno u pogledu opredjeljenja da se nastavi sa aktivnostima koje vode ka članstvu u NATO-u.
Vidljivo je da ste glasanjem za pomenutu Strategiju pokušali da van snage stavite Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti, prihvatajući odredbe o NATO integracijama BiH. Smatram krajnje neodgovornim da ste na isteku svog mandata usvojili jedan tako važan dokument, čime praktično svoju neodgovornost i neozbiljnost ostavljate u nasljeđe članu Predsjedništva iz Republike Srpske koji će vas zamijeniti.”
Milorad Dodik, 23.03.2018.
U nedavno usvojenoj Strategiji vanjske politike Predsjedništvo BiH se složilo da se nastavi sa aktivnostima na aktivaciji MAP-a za članstvo u NATO-u, a između ostalog se navodi:
Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine. Prioritetne aktivnosti biće prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u Bosni i Hercegovini (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave s provođenjem aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine.”
Strategija vanjske politike BiH 2018. – 2023. godine
Međutim, aktivnosti u pogledu napretka naše zemlje ka NATO savezu započete su mnogo ranije nego što je Mladen Ivanić postao član Predsjedništva BiH.
Zakon o odbrani BiH, koji je usvojen još 2005. godine, potpisao je tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, a ovaj dokument tematizuje i članstvo u NATO-u.
Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”
Član 84. Zakona o odbrani BiH
Sporazum o pristupanju BiH Partnerstvu za mir potpisan je na sjednici Sjevernoatlantskog saveza u Briselu koja je održana 14. decembra 2006. godine, a u ime BiH potpis je stavio tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović.
Nikola Špirić, ovoga puta na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara, 2008. godine potpisao je i dokument pod nazivom “Inicijativni dokument za Intenzivirani dijalog između Bosne i Hercegovine i NATO-a.”
Radmanović je u junu 2009. godine potpisao i formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) koji još uvijek nije stupio na snagu zbog višegodišnjeg problema sa knjiženjem perspektivne vojne imovine na državu, a o čemu je u više navrata pisao Istinomjer.
Podsjećamo i da je Ustavni sud RS krajem prošle godine odlučilo da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog bošnjačkog naroda u vezi s Rezolucijom o zaštiti ustavnog poretka i proglašenjem vojne neutralnosti RS-a, te zaključio da ovaj akt nije pravno obavezujući.
Ovakvu odluku Vijeće je donijelo, jer je ocijenjeno da osporena Rezolucija Narodne skupštine RS ne sadrži opšte pravne norme i da, shodno tome, nema obavezujući karakter, tako da po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja pravni već politički akt kojim se izražavaju politički stavovi Narodne skupštine RS.”
Ustavni sud RS, 04.12.2017.
Dakle, jasno je da je put BiH prema članstvu u NATO savezu započeo još prije 13 godina, a da su sve ključne dokumente potpisali kadrovi partije na čijem se čelu nalazi Milorad Dodik. Posljednja Strategija vanjske politike je u tom pogledu samo potvrdila ranije opredjeljenje naše zemlje koje je iskazano mnogo ranije, pa će Milorad Dodik za svoju izjavu od Istinomjera dobiti ocjenu “nedosljedno”.
(Istinomjer.ba)