Tek što je imenovano i to nakon više od 14 mjeseci nakom održanih Općih izbora 2018. godine, zbog višemjesečnog nastojanja da se postigne kompromis o slanju Akcionog nacionalnog plana u NATO štab u Briselu, Vijeće ministara BiH zapalo je u novu krizu nakon odluke Ustavnog Suda BiH o neustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu u RS. Tako, umjesto da provodi mjere iz svog ekspozea koji je podnio pred poslanicima Predstavničkog doma PS BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija učestvuje u blokadi rada državnih institucija. Vijeće ministara BiH u skoro tri mjeseca svog rada, održalo je tek 4 redovne i dvije vanredne sjenice, na kojima se uopće nije raspravljalo o mandatnom programu rada.
Podnoseći svoj ekspoze, u Predstavničkom domu PSBiH, Zoran Tegeltija najavio je kako će detaljan program rada Vijeća ministara biti objavljen nakon završetka procesa njegovog izbora.
Želim da istaknem da dokument koji Vam predstavljam nije detaljan program rada Savjeta ministara za mandatni period, već osnovne smjernice za rad, jer je plan moguće sačiniti tek nakon završetka procesa izbora Savjeta ministara. Nakon izbora svih ministara u Savjetu ministara biće pripremljen i objavljen detaljan Plan rada Savjeta ministara.
Zoran Tegeltija, 23. decembar 2019.
Treba napomenuti da proces imenovanja Vijeća ministara BiH još uvijek nije u potpunosti završen, s obzirom na to da još uvijek nije imenovan ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH. O imenovanju Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Predstavnički dom PSBiH trebao je raspravljati na sjednici 16. januara, ali je Zoran Tegeltija tada njegovo imenovanje povukao sa dnevnog reda. O njegovom imenovanju nije se raspravljalo ni na narednim sjednicama ovog doma državnog Parlamenta koji je od svoje konstituirajuće sjednice održao tek 7 redovnih i 5 hitnih sjednica.
Vijeće ministara stoga nije ni usvojilo detaljan program rada, a veliko je pitanje da li će se to desiti i u prvih 100 dana rada Vijeća ministara BiH. Svoju posljednju redovnu sjednicu Vijeće ministara BiH održalo je još 6. februara, a vanrednu, posvećenu migrantskoj krizi, 5. marta ove godine. U tih nekoliko sjednica usvojeno je tek nekoliko bitnih odluka.
Tako je na prvoj sjednici Vijeće ministara usvojilo Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o odobravanju višegodišnjeg projekta „Izgradnja graničnog prijelaza Bratunac – Ljubovija“ kojom je prvobitna vrijednost sa 11.000.000 KM povećana na 14.500.000 KM. Na istoj sjednici utvrđen je i Prijedlog ugovora o finansiranju (Koridor 5c – centralni dio: izgradnja dionica autoputa Poprikuše – Nemila i Tarčin – Ivan) između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke (EIB), vrijedan 140 miliona eura. Vijeće ministara BiH usvojilo je, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020 – 2023. godine na svojoj drugoj sjednici. Poražavajuće je da u periodu od svog konstituisanja Vijeće ministara BiH nije razmatralo niti jedan zakon.
Osim što nije kreiralo niti razmatralo svoj program provođenja mjera u naredne dvije godine, Vijeće ministara nije objavilo ni zvanični dokument Programa reformi koji je poslan u NATO štab u Briselu.
S obzirom na trenutnu političku situaciju i blokade rada državnih institucija teško je očekivati da će se i jedno i drugo desiti u skorije vrijeme.
(Istinomjer.ba)