Neistina

Izvoz medicinske opreme iz EU nije zabranjen, a Brisel iskazuje jasnu namjeru i želju da pomogne BiH

O navodnoj zabrani izvoza medicinske opreme iz EU se mnogo i govorilo i pisalo. Iako zabrane nije bilo, te će pooštrene mjere biti ukinute za zemlje Zapandnog Balkana, član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik je za Večernje novosti izjavio da je odluka EU “da zabrane prodaju” medicinskog materijala zemljama Zapadnog Balkana neshvatljiva.

Odgovarajući na pitanje kako komentarišete poteze Evropske unije za vreme pandemije, Milorad Dodik je izjavio da je sada EU svima pokazala koliko je rovita i dezorganizovana, te ustvrdivši “da je Evropska unija je pala na ispitu solidarnosti” dodao:

Odluku da zabrane prodaju medicinske opreme i materijala zemljama Zapadnog Balkana ne mogu da shvatim. Kako će Evropa izgledati poslije ove pandemije, veliko je pitanje. Ostaće trajno nezadovoljstvo reagovanjem, nesolidarnošću, odbacivanjem zapadnog Balkana i svih nas od EU. Nismo vidjeli nijednu njihovu dobru namjeru, ni želju da nam pomognu.

Milorad Dodik, 17. aprila 2020.

Istinomjer je, kao i naš partnerski portal Raskrinkavanje, već imao priliku osvrnuti se na drugačiji režim izvoza medicinske opreme iz EU.

Podsjećamo, novi režim izvoza medicinske opreme donesen je 15. marta, a njegova primjena ističe 25. aprila 2020. godine. S tim u vezi, predsjednica Evropske komisije Urusla von der Leyen, 15. aprila 2020. godine objavila je pomenutu odluku da EU uvodi šemu izdavanja dozvola za izvoz zaštitne medicinske opreme iz EU u zemlje koje su van Unije.

Širenje koronavirusa u Evropskoj uniji dovodi u pitanje naš zdravstveni sistem. Moramo zaštititi naše zdravstvene radnike koji su u prvoj liniji obrane protiv virusa. Moramo ih zaštititi zaštitnom opremom, maskama, rukavicama, zaštitnim odjevnim predmetima, itd.
Zato smo odlučili djelovati na tri fronta: Prvo, radimo sa industrijom kako bismo obnovili proizvodnju. Drugo, moramo zadržati u EU-u zaštitnu opremu koja je potrebna. Zbog toga smo danas usvojili šemu odobrenja za izvoz zaštitne opreme. To znači da se takva medicinska roba može izvoziti u zemlje koje nisu članice EU samo uz izričito odobrenje vlada EU država.
Ovo je prava stvar za učiniti jer mi trebamo tu opremu za naše zdravstvene sisteme. Treće, mi treba da dijelimo tu opremu u EU. Nacionalne zabrane prodaje zaštitne medicinske opreme članicama EU nisu dobre. Mi moramo pomagati jedni drugima. Nijedna zemlja ne može, zasebno, proizvesti sve što je potrebno.
Danas je to Italija u kojoj ubrzano raste potražnja za medicinskom robom, ali za nekoliko sedmica i druge će je zemlje trebati. Povećanjem proizvodnje, zadržavanjem u EU i međusobnim dijeljenjem, možemo zaštiti naše zdravstvene radnike i pacijente i i obuzdati širenje virusa. Iz ovih razloga sam danas predložila ovo evropsko rješenje.

Urusla von der Leyen, 15. marta 2020.

Istog dana, na zvaničnoj stranici EU objavljeno je i saopštenje za medije o ovoj odluci. U saopštenju se citira evropski komesar za trgovinu Phil Hogan, koji je detaljnije obrazložio novu odluku:

Taj provedbeni akt, usvojen po hitnom postupku i objavljen danas, predviđa odobrenja za izvoz u treće zemlje. Vrijedi za period od šest sedmica, tokom kojeg će se države članice savjetovati o potencijalnim prilagodbama i opsegu trenutne mjere i budućim koracima.

Phil Hogan, 15. marta 2020.

Dakle, iz samog sadržaja odluke ali i obrazloženja od strane najviši dužnosnika EU, jasno je da EU nije uvela zabranu prodaje medicinske opreme i materijala zemljama zemljama koje nisu članice, pa tako ni zemljama Zapadnog Balkana kako je to ustvrdio Dodik, već je u periodu od šest sedmica uveden mehanizam odobrenja izvoza od strane vlada zemalja članica EU.

Da bi, kad je uvoz medicinske opreme u pitanju, upravo zemlje Zapadnog Balkana mogle imati povlašten položaj u odnosu na druge države koje nisu članice svjedoči i objava na stranici Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 14. aprila, u kojoj pored ostalog stoji da su započele konsultacije državama članicama EU o nacrtu provedbene uredbe u kojem se predviđa “ukidanje zahtjeva za izdavanje izvoznog odobrenja za zemlje Zapadnog Balkana, koje su uključene u proces dubinske integracije sa Unijom”:

Nova uredba predviđa ograničeni period primjene od 30 dana (od 26. aprila 2020.) te obuhvata isključivo zaštitne maske, kao jednu jedinstvenu kategoriju proizvoda. Službe Komisije smatraju da je to jedina preostala kategorija gdje je potrebno odobrenje za izvoz da bi se osigurala odgovarajuća opskrba za zaštitu zdravlja Evropljana. Novim izvoznim aranžmanom predložene su određene promjene u dijelu geografskog obuhvata. Pored ranijih izuzetaka, predviđa se ukidanje zahtjeva za izdavanje izvoznog odobrenja za zemlje Zapadnog Balkana, koje su uključene u proces dubinske integracije sa Unijom, kao i Gibraltar i teritorije država članica koje nisu dijelom carinske unije EU.

Delegacija EU u BiH, 14. aprila 2020.

Kada je u pitanju tvrdnja Dodika koja govori o “nesolidarnošću i odbacivanju zapadnog Balkana i svih nas od EU” te da “nismo vidjeli nijednu njihovu dobru namjeru, ni želju da nam pomognu”. Treba podsjetiti na pomoć za borbu protiv COVID 19 koja je iz EU stigla i nastavlja da stiže kako za BiH, tako i za čitav Zapadni Balkan.

S tim uvezi, već je 23. marta 2020. godine na zvaničnoj stranici Delegacije EU u BiH najavljeno da EU razmatra dva načina pružanja pomoći BiH koja uključuju brzu podršku u obezbjeđivanju medicinske opreme u vrijednosti do 7 miliona eura, kao i srednjoročno prilagođavanje i primjenu podrške EU u iznosu do 50 miliona eura za programe ekonomskog razvoja.

Ambasador EU u BiH, Johann Sattler tom je prilikom izjavio:

Evropska unija je i u prošlosti bila uz Bosnu i Hercegovinu, kao što je to bio slučaj sa našom pomoći za oporavak od posljedica poplava u 2014. godini. Hitne mjere koje trenutno poduzimamo su vezane za prioritetnu medicinsku opremu, oko čega smo u kontaktu sa UNDP-om i Svjetskom zdravstvenom organizacijom. To uključuje zalihe za bolnice i sl. Također radimo na oslobađanju sredstava u vrijednosti do pet miliona eura za istu ovu namjenu, a koja bi bila dostupna kasnije, nakon što BiH potpiše finansijski sporazum IPA 2020.

Johann Sattler, 23. marta 2020.

Tri dana kasnije, ambasador Sattler i rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH, Steliana Nedera potpisali su paket finansijske pomoći u vrijednosti od 2 miliona eura za, kako se navodi, hitne medicinske potrebe Bosne i Hercegovine u odgovoru na COVID-19 a namjena finansijskog paketa je kupovina 80 respiratora, kompleta za testiranje i osobne zaštitne opreme.

Tom prilikom najavljeno je i da će, pored hitne pomoći za medicinske potrebe, EU Bosni i Hercegovini “usmjeriti više od 70 miliona eura na spašavanje poslova tako što će pomoći najugroženijim biznisima, uključujući kompanije koje rade u sektorima turizma i prevoza”.

Tako je, u okviru globalnog odgovora na pojavu koronavirusa, Evropska komisija 30. marta. 2020. godine najavila blizu 38 miliona eura direktne podrške Zapadnom Balkanu za vanrednu zdravstvenu situaciju uzrokovanu koronavirusom, te dodatnu preraspodjelu 374 miliona eura za pomoć socioekonomskom oporavku regiona.

Za ublažavanje socioekonomskih efekata koronavirusa, Evropska unija će također preusmjeriti sredstva iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) kako bi pomogla kratkoročnom i srednjoročnom oporavku partnera sa Zapadnog Balkana. Predviđa se podrška privatnom sektoru, povećanje stepena socijalne zaštite, s posebnom pažnjom usmjerenom na ranjive grupe te jačanje otpornosti u sektoru javnog zdravstva. Za ove svrhe, Komisija planira operacionalizaciju gotovo 46,7 miliona eura za podršku socioekonomskom oporavku Albanije, 73,5 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu, 50 miliona eura za Crnu Goru, odnosno, 62 miliona eura za Sjevernu Makedoniju, 78,4 miliona eura za Srbiju te gotovo 63 miliona eura za Kosovo.

Delegacija EU u BiH, 30. mart 2020.

Već 31. marta 2020. godine, 2500 testova na koronavirus, koje je finansirala Evropska unija, a čiju nabavku je osigurao Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), isporučeno je kantonalnim bolnicama u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, te Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Novi kontingent pomoći iz EU stigao je u BiH 2. aprila 2020. godine koji je pored ostalog sadržio 7500 testova na COVID-19 te 15.000 maski za medicinsko osoblje.

Pored toga, Komesarka za međunarodna partnerstva u Evropskoj komisiji, Jutta Urpilainen je 8. aprila 2020. godine, predstavljajući Globalni odgovor Evropske unije u borbi protiv pandemije, podvukla da niko nije siguran sve dok pandemija ugrožava živote u bilo kojem dijelu svijeta, te da iz “toga proizlazi potreba za međunarodnom saradnjom i partnerstvima”. Kada je Zapadni Balkan u pitanju, Komesar za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi je s tim u vezi potvrdio:

U okviru našeg globalnog odgovora na pandemiju koronavirusa, više od 3,8 milijardi eura predviđenih sredstava za Zapadni Balkan i naše neposredno istočno i južno susjedstvo preusmjeravamo u rješavanje njihovih sadašnjih stvarnih potreba, a to su hitan odgovor na zdravstvenu krizu, jačanje zdravstvenih sistema i ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije. Dijelimo isti kontinent i samo zajedno možemo uspjeti.

Olivér Várhelyi, 8. aprila 2020.

Ambasador EU u BiH Johann Sattler potpisao je 9. aprila 2020. godine i pismo upućeno rezidentnoj predstavnici UNDP-a u BiH, Steliani Nedera, u kojem se obavezuje na dodatnih 5 miliona eura pomoći Evropske unije za hitne medicinske potrebe u Bosni i Hercegovini.

Ovo je drugi dio finansijskog paketa EU ukupne vrijednosti 7 milijuna eura, koji će omogućiti daljnju nabavku medicinske opreme kao odgovor na COVID-19. Zajedno sa svojim provedbenim partnerom UNDP-om u BiH, EU je već isporučila 7.500 testova i 15.000 zaštitnih maski za lice/vizira za medicinske radnike širom zemlje. Uskoro se očekuje i prva pošiljka respiratora. EU također pažljivo prati ekonomsku situaciju u kontekstu ove pandemije, te će od ukupnog paketa pomoći od 80,5 milijuna eura, oko 73,5 milijuna eura biti usmjereno za ublažavanje društveno-ekonomskih posljedica koronavirusa u BiH.

Delegacija EU u BiH, 9. aprila 2020.

Pomoć od Evropske unije uručena je 9. aprila 2020. godine od strane ambasadora Delagacije EU u BiH, Johanna Sattlera i organizaciji Pomozi.ba, i to u vidu dodatne opreme za kuhinju koju ova organizacija koristi kako bi odgovorila na rastuće potrebe ugroženih građana izazvanih pandemijom koronavirusa. Sa ovom opremom, navodi se, Pomozi.ba će biti u mogućnosti obezbijediti dodatnih 2000 toplih obroka koje njihovi volonteri svakodnevno dostavljaju korisnicima.

U cilju ublažavanja efekata kućne izolacije i očuvanja mentalnog zdravlja osoba sa invaliditetom izazvane pandemijom infekcije COVID-19, organizacija UDAS je uz podršku Evropske unije, uspostavila grupe uzajamne podrške za osobe sa invaliditetom u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Kako se na zvaničnoj stranici Delegacije EU u BiH još navodi, uspostavljene su dvije grupe uzajamne podrške i to:

-Grupa uzajamne podrške žrtvama mina: Grupe su formirane u Banja Luci, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Derventi, Brčkom, Istočnom Sarajevu, Donjem Vakufu, Sarajevu, Travniku, Konjicu, Mostaru i Bihaću.

-Grupa uzajamne podrške za žene sa invaliditetom: Grupe su formirane u Prijedoru, Banja Luci, Sarajevu i Bijeljini.

Delegacija EU u BiH, 14. aprila 2020.

Na kraju, posljednja u nizu pomoći koja je u kontekstu borbe protiv novog koronavirusa iz EU stigla za BiH je i finansiranje troškova leta aviona koji je iz Šangaja, 18. aprila 2020. godine na Međunarodni aerodrom Sarajevo dopremio medicinsku opremu koju je građanima BiH donirala kompanija Violeta.

Troškove transporta je u potpunosti finansirala Evropska unija a dopremljena oprema uključivala je šest respiratora i 420.000 komada različitih medicinskih pomagala i zaštitne opreme za medicinske radnike u BiH, Tom prilikom ambasador Sattlera je u svoje lično i u ime Evropske unije poručio:

Vrlo sam sretan što je Evropska unija mogla dati svoj doprinos borbi protiv zajedničkog neprijatelja – korona virusa – i finansirala troškove leta kojim je stigla oprema za cijelu BiH. Puno hvala kompaniji Violeta za pomoć i odličnu saradnju u ovom projektu i predsjedavajućem Džaferoviću što je tu danas. U svoje lično i ime Evropske unije želim reći: bili smo i bićemo uz vas, uz Bosnu i Hercegovinu. Ova zemlja je naš dom, a dom BiH je u Evropi.

Johann Sattler, 18. aprila 2020.

Na kraju, treba napomenuti da, kada je njen evropski put u pitanju, BiH još uvijek nije ispunila uslove ni za kandidatski status, što umnogome ograničava pristup fondovima koje zemljama kandidatima od strane EU stoje na raspolaganju. Upravo to je i naglašeno na zvaničnoj stranici EU Info centra u Sarajevu gdje se na pitanje “ko iz BiH može koristiti sredstva” pored ostalog navodi:

Nažalost, Bosni i Hercegovini zbog trenutnog statusa na europskom putu nisu dostupni svi ovi programi pomoći koje nudi EU. Kao zemlja potencijalni kandidat BiH ima na raspolaganju dvije vrste pomoći:

– Pomoć u tranziciji i razvoju institucija – namijenjena razvoju kapaciteta i institucija;

– Prekogranična saradnja – namijenjena za pružanje pomoći u oblasti prekogranične saradnje između sadašnjih država članica i kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, te saradnji između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

EU Info centar

S obzirom na činjenicu da EU nije zabranila izvoz medicinske opreme za zemlje Zapadnog Balkana, te da je iz navedenih primjera jasno da, kada se radi o pomoći BiH ali i čitavom Zapadnom Balkanu u borbi protiv novog koronavirusa, EU iskazala jasnu namjeru i želju da pomogne, s tim u vezi, Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!