Istinomjer je s načelnikom Općine Travnik Kenanom Dautovićem razgovarao o brojnim temama – od projekata koji se namjeravaju provoditi, povećanja cijena komunalnih usluga i grijanja, ustavnosti općinskog statuta, mogućnosti proglašenja Travnika gradom, pa do organizacije Severininog koncerta, koji će se održati u sklopu manifestacije “Dani dijaspore”.
Istinomjer: U prethodnom mandatu bili ste jedan od načelnika čiji je rad Istinomjer pratio, a koji je imao veliki broj obećanja u svom programu. Šta su Vaši prioriteti u ovom mandatu i koji su to kapitalni projekti koje imate namjeru realizovati?
Dautović: Svi oni elementi koji se nisu završili u prethodnom programu manje-više su našli svoje mjesto u ovom novom. Drugo, specifikum našeg programa jeste da smo mi obišli kompletan teren, sve mjesne zajednice, i kad sam pravio program, ja sam, ustvari, pitao ljude šta je sljedeće što bi trebalo da se radi. Dakle, nije to bilo iz moje glave, nego šta je to što je potreba ljudi i koji su to prioriteti. I onda, u svemu tome, naravno, u odnosu na količinu novca i na budžet, ide se dalje.
Mega projekat koji smo završili jesu Ulica bosanska i Travnički korzo, i idemo dalje s planovima u gradu. Drugi projekat, koji je isto mega projekat, jeste sportska dvorana Srednjoškolskog centra, za koju smo dobili izvođača za opremanje. Imajući u vidu da smo dobili neka kreditna sredstva od Kantona, mi smo planirali i bazen, pošto grad nema bazena. Sve su to neuralgične tačke koje su frustrirale građane sve ove godine.
Još jedan veliki projekat jeste reciklažno dvorište, pretovarna stanica koju radimo u bivšoj kasarni “Slimena”. To je dvomilionski projekat, gdje hoćemo da taj sistem upravljanja otpadom podignemo na jedan mnogo viši i kvalitetniji nivo.
Istinomjer: U kojoj je fazi taj projekat?
Dautović: Mi smo dobili onoga ko će nabaviti opremu. Dobavljač je poznat, a sad smo u fazi tenderisanja objekta u koji će to biti smješteno. Ja se nadam da bi do kraja godine i jedno i drugo trebalo biti završeno.
Istinomjer: U kojoj se fazi nalaze projekti obnove obdaništa na Kalibunaru i u zgradi “Amerikanka”, i da li postoji namjera da se otvore obdaništa u Han-Biloj i Turbetu?
Dautović: Što se tiče Kalibunara, dobili smo izvođača, a rok izvršenja je 60 dana. I mi smo tu već otprilike napravili pripremu i za primanje novog kadra. Za očekivati je do kraja godine da imamo ove koji su na listi čekanja, tu našu djecu, da će moći ući tamo. Što se tiče “Amerikanke”, mi smo tu u projektu s UNICEF-om. Jedini problem koji smo do sada imali jeste problem vlasništva. Nije dovoljno jasno čiji je to prostor. A imajući u vidu da je bio neki problem u jednoj od lokalnih zajednica gdje se neki krov srušio, onda su iz UNICEF-a jako oprezni i traže neke dodatne garancije. Sve smo to ispunili. Očekujemo brzo da se pokrene proces.
U Turbetu je bilo obdanište, i ta je lokacija sravnjena sa zemljom i odustali smo od nje. U Sportskom centru kluba “Vlašić” postoji upravna zgrada, i počeli smo ulagati u donji sprat te zgrade da obnovimo vrtić.
Što se tiče Mehurića, odnosno biljanskog kraja, tu je trenutno samo plan da se jedna zgrada, koja pripada Općini, prilagodi, ali moram kazati da je to još uvijek na nivou ideje.
Istinomjer: Evo, kad smo već kod projekata koji se trebaju realizovati na području općine, dokle se došlo s obnovom mosta na Kanarama? Izdvajan je novac iz budžeta, a i prethodnih je godina planirana obnova tog mosta. Šta se dešava s tim projektom?
Dautović: Pa, dešava se ono da se ne zna nekad šta naši izvođači hoće. Mi smo prvo dvije godine skupljali novac, jer se niko nije htio javiti na tender. Kad smo skupili nekih 650.000-700.000 maraka, onda je “Struktura” iz Jajca dobila tender, i onda je ona godinu dana čekala i nije ulazila u posao, da bi nas obavijestili da je to malo novaca i da oni nisu spremni to uraditi. Onda smo mi preokrenuli taj ugovor i odlučili da to ne diramo, imajući u vidu da će na izlazu s druge strane biti jedna petlja, odnosno kružni tok kod nove HIFA pumpe.
Odlučili smo da onaj željezni most restauriramo isto onako kako je pred Medresom, što košta duplo manje novaca, i trenutno je u fazi izrada glavnog projekta za tu mogućnost. Ostatak novca od toga usmjerili smo na most u Mehuriću, koji je u većoj potrebi.
Mnogo više ljudi komutira na tom dijelu, tako da očekujemo i taj most da kroz restauraciju uradimo kao onaj kod Ibre. Da riješimo taj jedan veliki problem kad je u pitanju odlazak i prema Suhom Dolu, i prema Dubu, i Poljanicama, i cijelom dijelu u nasilju Mehurić.
Istinomjer: Da li je planirano uvođenje subvencija za karte učenicima/ama?
Dautović: Nije, niti će biti, zato što to nije naša nadležnost. Vijećnike koji uporno sugeriraju za tu subvenciju mi smo ohrabrili da naprave matematiku, jer nikada nisu napravili matematiku koliko bi to novaca koštalo. Radi se o značajnim sredstvima. Te subvencije radi Kanton i nema nikakve potrebe da to radimo mi. Ima samo jedna mala mjesna zajednica, jedno naselje za koje niko živ neće da se javi od ovih prijevoznika, i to ja podržim iz rezerve.
Istinomjer: Veliku pažnju javnosti u gradu izazvalo je i povećanje komunalnih usluga i povećanje cijene grijanja. Smatrate li da je to opravdano?
Dautović: Naravno da su građani nezadovoljni. Međutim, trebaju znati jednu drugu stvar: struja je pet puta poskupljivala u ove zadnje dvije i pol godine. Pet puta. Ovo je prvo poskupljenje komunalnih usluga. Dakle, naše komunalno preduzeće radi izvan tržišne logike upravo zbog zaštite građana. To građani ne znaju, gdje mi različitim subvencijama pokušavamo da rasteretimo građanstvo.
Struja, ugalj, odnosno minimalna plaća, elementi su koji kreiraju uslove rada. I samo je s minimalnom plaćom u Javnom komunalnom preduzeću “Bašbunar”, od 120 ljudi, 95 bilo na minimalcu. Trebalo je odmah u startu 800.000 Znači, odmah u startu. Odakle? Jednostavno, to se nije moglo izbjeći.
Što se tiče grijanja, slična stvar. Ugalj je poskupljivao i poskupljuje redovno. Elektroprivreda nikoga ne pita. Ona poskupi struju. Evo, sad će opet struja poskupjeti. Kako ćemo namiriti štetu? Mi smo, kad je u pitanju grijanje, “Unis energetiku” oštetili za skoro 800.000 maraka zbog kašnjenja u podizanju cijene. Koliko god građani bili bijesni na “Unis energetiku” i te cijene, ovo je druga strana priče, da su oni bili na gubitku u ovom prethodnom periodu.
Nije lokalna zajednica ta koja povećava cijenu, nego cijena dolazi odozgo. Kad Elektroprivreda poveća ulaz – bilo uglja, bilo struje – to utječe direktno. Federalna Vlada podigla je cijenu rada, odnosno minimalnu plaću. To je impliciralo ovo ovamo, i uz našu najbolju volju da zaštitimo naše građane, jednostavno je to nemoguće.
Istinomjer: Cijena grijanja je u rangu cijena u Sarajevu, ako ne i veća, a standard nije baš u rangu sarajevskog.
Dautović: Kad su poređenja u pitanju, vrlo su nezahvalna iz nekoliko razloga. Prvi razlog je što Sarajevo ima subvenciju za grijanje. Travnik nema i ne može imati, a imao bi je vrlo rado. Međutim, radi se o tome da dvije trećine građana živi izvan grada, u privatnim kućama. I kako sad neko misli da omogući subvenciju građanima koji žive u zgradama, a da to isto ne omogući ljudima koji žive na selu, koji imaju svoje kuće? To nijedna politika ne može “izdejstvovati”, jer je to naprosto diskriminacija. Druga stvar koja je neuporediva jeste energent. Samo Travnik i Tešanj još troše ugalj. I kako su enormno cijene uglja rasle, tako su se kretale i te cijene. I treći, eliminatorni, da kažem, i važan element, jeste da je ovdje “Unis energetika” u monopolu.
Ono što mogu još kazati jeste da su oni dobili koncesiju za plin. To su dobili, i sad će oni ovu godinu i sljedeću raditi na nabavci kotlova na plin. Tako da je od naredne sezone za očekivati prelazak na plin.
Općinsko vijeće formiralo je komisiju koja gleda na te stvari. Imamo predsjednika Udruženja potrošača Srednjobosanskog kantona u toj komisiji upravo da bi onemogućili netransparentnost, a i da on, kao osoba koja na neki način štiti naše potrošače, može dati svoj uticaj.
Istinomjer: Još jedna tema izazvala je veliku pažnju javnosti u Travniku. Već se neko vrijeme priča o naplati parkinga. Nedavno je donesena odluka o parking zonama. Kako je moguće da je Javno preduzeće “Stan” prema katastru vlasnik nekih parcela javnih parking površina, a da neke površine pripadaju Općini?
Dautović: To je pitanje za bivšu vlast, s kojim se ja susrećem svaki dan. Javno preduzeće “Stan” nekad je prodavalo stanove. Ime mu je još uvijek takvo. I te zgrade koje su rađene od JP “Stana”, i ti prostori oko tih zgrada, mogu biti uknjižene na JP “Stan”. Kao što su na “Vranicu” ili na GP “Bosna”. Dakle, mi sad imamo, naprimjer, dvorište Šarene džamije koje je vlasništvo GP “Bosna”. Nevjerovatno. I mi ćemo morati kupiti od GP “Bosna” taj dio da bi taj dio sačuvali kao grad. Najlošija stvar, najneuređenija stvar u ovoj državi, jesu upravo imovinsko-pravni odnosni i neharmonizacija katastra i grunta. To je zaista složeno. Neki dijelovi su općinski, ali je Općinsko vijeće dalo te prostore na upravljanje “Stanu” da bi služili za parkinge.
Mi kada smo radili studiju za Bosansku ulicu, vidjeli smo da, otprilike, ima 1.200 parkirnih mjesta, a 12.000 automobila u gradu.
Istinomjer: Na koji način namjeravate riješiti sve veći problem saobraćaja u mirovanju u Travniku? Da li je u planu izgradnja veće garaže i na kojem bi se prostoru ona mogla nalaziti?
Dautović: Ja sam naslijedio projekat zelene pijace i idejni projekat garaže s dva sprata i podzemnim elementima. Mi smo čak radili dodatne analize. Bilo je i privatnika koji su htjeli ulagati u to, ali problem su imovinsko-pravni odnosi. Tamo ima 120 privatnih poslovnih prostora, od kojih bi neki mogli ostati, a neki ne. Ali, svaki razgovor s tim ljudima dodatno komplicira stvari, jer dovoljno je da jedan neće, pa kako ćete to ekspropisati? Ko će to kupiti od njih u konačnici? Evo, proglasiš javni interes, ali kako ćete kupiti? Odakle vam novac da kupite i kada ćete vratiti te novce? To je dodatni problem. Problem podzemnih garaža u Travniku također je voda. Evo, zanatski centar koji je ovdje prekoputa. Dvije godine su ga dodatno gradili zato što nisu mogli riješiti vodu dolje u garaži.
Onda sam sljedeći potez napravio: zamolio sam jednu kompaniju da mi napravi projekat parkinga ovdje ispod parka. To bi najmanja smetnja bila. I dobio sam 145 mjesta. Fantastičan projekat, izvrstan. Jedini problem koji ja sad trenutno s njim imam jeste kako ću vratiti park.
Sad sam bio u Leipzigu i vidio kako oni to rade. Može se vratiti trava, može se vratiti zelenilo, ali drveće je problem, a ja nisam baš raspoložen da drveće ukinemo. I to sada trenutno stoji, ali bismo mi mogli svojim sopstvenim sredstvima napraviti tu garažu.
Postoje još privatne inicijative i privatne investicije: tamo kod “Doktorice”, onda šetnica ispod Šarića brda, gdje se psi šetaju. Bilo je zahtjeva i dolje na Plavoj vodi, pa se nije moglo tu akomodirati. Postoji plan i na Luci da se pravi dodatni parking. Dakle, mi moramo tom kombinacijom riješiti problem saobraćaja u mirovanju. Kroz ove zone koje smo odredili, gdje su mjesta koja su bila zauzeta 24 sata, a prazna 12 sati, sada smo dali mogućnost da ih ljudi koriste.
Istinomjer: Da li je u Travniku riješeno pitanje održavanja zajedničkih dijelova zgrada?
Dautović: Ne. JP “Stan” dobilo je certifikat. Ono se javilo na konkurs koji je radio Kanton, ali nisu imali novaca da se pokrenu za bilo šta. Ja sam izašao s jednom idejom – da toj firmi, JP “Stan”, prvo promijenimo ime, jer joj ne odgovara, jer se ne bavi time. Jedna radna jedinica ostali bi parkinzi, druga radna jedinica bio bi upravitelj i treća radna jedinica bila bi uprava na sportskim terenima, kojih mi sada, hvala Bogu, imamo dosta, i igrališta, a kojima, objektivno, nismo riješili kvalitetno upravljanje. Mi to pomalo prebacujemo, preskačemo, ali za mene to nije dobro rješenje. Postoji sad notarski obrađen statut, koji je u pripremi, i mislim da ćemo krenuti s tim. Ideja je bila, zapravo, da se u prvom mahu višak novca koji od parkinga zaradi JP “Stan” uloži u upravitelja i da imamo državnu garanciju ljudima. Imali smo prinudnog upravitelja, pa su na kraju s njim na sudu završavali pojedinci. Imali smo stotine problema, i ja sam mislio da onda ponudimo rješenje da država stane iza toga i da građani budu mirni, da znaju da je njihov novac siguran, sačuvan, i da neko garantira za to. I to moramo uraditi pod hitno, zato što su zgrade sve starije, u sve lošijem stanju.
Istinomjer: Koliko ste zadovoljni investicijama u općini Travnik, jer, ako pogledamo podatke Porezne uprave, možemo vidjeti da je broj zaposlenih prilično u padu posljednjih godina. Broj zaposlenih u zadnjih pet godina pao je za više od 700, a s druge strane, Travnik, prema procjenama, ima i preko 1.300 stanovnika manje.
Dautović: Odlična analiza. Samo trebate napraviti do odluke o minimalcu i neradne nedjelje i od te odluke. Dakle, pad je bio od momenta kad je federalna Vlada donijela odluku i o minimalcu i o neradnoj nedjelji.
Ono čime sam ja najmanje zadovoljan jeste da nijedne ozbiljne investicije u Travniku mi nismo vidjeli u smislu da je došla neka firma i otvorila. Imamo samo ove naše momke koji su iz Kavata preživjeli i prenijeli mašine. “Ikar” se, mislim, zovu. Oni su prenijeli svoju proizvodnju gore u poslovnu zonu Borac. I sačuvali prvo 80 radnih mjesta. Mislim da ih sada ima 110-120. To je, da kažem, jedina ozbiljna investicija koja se desila u ovom periodu. Zašto nema investicija? Razlog je zato što nismo imali šta ponuditi. Nismo imali poslovne zone, nijedne. Napravili smo poslovne zone, sada imamo problem s odlukom visokog predstavnika. One su sve na državnom zemljištu, na državnoj imovini, i mi sada ne možemo dalje. Dakle, to je nešto što je apsolutno izvan mogućnosti Općine.
To je broj jedan. Broj dva: Općina nikog ne zapošljava. Dakle, Općina kreira uvjete za investiciju. Ono što Općina radi – ona može obrte da stimulira i mi smo u mom mandatu negdje oko 470 novih obrta otvorili, od čega mi je federalna Vlada odlukom o neradnoj nedjelji ugasila dobar dio. Evo, ne znam tačno koliko, ali dobar dio. To su mali obrti koji zavise od turista. Nije to sjajna slika. A što se tiče odlaska ljudi, Travnik tu stoji, kako bih rekao, neutralno. Mi smo od popisa 2013. do 2025. godine izgubili negdje oko 3.000-3.500 ljudi.
Mi smo sad negdje na 50.000, a imali smo 53.000. Kad se pogleda period od deset i više, 12 godina, to nije strašno, ali je to naprosto pogrešno zaključivanje zato što su ljudi komutirali iz drugih gradova, iz Srednjobosanskog kantona prema Travniku, pa je to na neki način akomodirano. Ali nema niko da nam izmjeri koliki smo kvalitet izgubili, jer nama odlaze cijele porodice mladih ljudi. Mi smo sad stariji, dakle, negdje oko 40 godina je prosjek, ako nije i više, starosti u cijeloj Bosni i Hercegovini. Dakle, mi starimo. Ne rađamo se, natalitet je slab. Tu smo u minusu demografskom, a s druge strane, i kvalitativno se runimo, jer omladina odlazi. I to je sigurno problem broj jedan, koji nije samo problem Travnika. To je problem cijele Bosne i Hercegovine, i bojim se da mi nemamo adekvatnih politika i odgovora koji mogu sustići taj loš negativni trend.
Istinomjer: Za nekoliko dana očekuje nas Severinin koncert, koji je izazvao polemike u travničkoj javnosti. Vidio sam i saopćenje koje je prije nekoliko dana objavljeno na zvaničnoj stranici Općine. Saopćeno je da Općina ne organizuje koncert, nego da se to organizuje preko agencije s kojom Općina nema nikakve veze. Ko, zapravo, organizuje koncert?
Dautović: Općina organizuje “Dane dijaspore”, pa samim tim organizuje i koncert. Jedno je organizacija, a drugo je plaćanje. Dakle, neko u tom ko plaća pravi grešku u koracima. Radi se o tome da ja neću da platim ničiji koncert novcima građana.
Istinomjer: Da li koncert organizuje Udruženje “Leipzig” Travnik?
E, sad dolazimo do platforme. U principu, mi smo imali javni poziv prvi put. Nisu oglašene nevladine organizacije od značaja za općinu, nego smo ih sve, izuzev 15, iznijeli na sto, da se svi mogu javiti. To je u smislu transparentnosti sigurno veliki pomak naprijed, i onda su se ljudi javili s projektima. “Leipzig” se javio s projektom kompletnog koncerta, sve što treba oko koncerta, i dobio je.
Istinomjer: Vodi li to udruženje Vaš pomoćnik?
Dautović: Ne, on je to predao. Ima potpuno druga upravljačka struktura, i on je morao izaći iz svega toga od onog momenta kad je postao državni službenik. Mi smo radili s CEM-om (Centar za edukaciju mladih). Dok se radilo s CEM-om, sve je bilo u redu. Nikakav problem nije bio. E, sad se pojavila “Digitalna generacija” zato što je CEM izašao iz toga, pa su ljudi koji su bili u tom projektu, opet neka vrsta CEM-ovaca, koji su željeli ostati u ovome, formirali “Digitalnu generaciju”. Ona se javila s projektom organizacije IT Reboota, i prošla na tome, jer se niko drugi nije ni javio, i dobili sredstva da to rade. Dakle, to su načini.
Istinomjer: Savez općina i gradova još je prije dvije godine skrenuo pažnju na to da Statut Općine Travnik nije usklađen sa Zakonom o principima lokalne samouprave. Smatrate li da su izbori za mjesne zajednice legalni ukoliko Statut nije usklađen sa zakonom koji je već više od deceniju na snazi?
Dautović: Mislim da je to filozofsko pitanje. Evo i filozofski odgovor. Nije naš ustav, kao najviši pravni akt države, usklađen s deset konvencija i deklaracija koje imaju supremaciju nad ostatkom Ustava. Pa, mi postojimo i funkcioniramo. Dakle, Općina radi prema Statutu. Statut je validan. Digli su dvije trećine ruku za taj statut. Kad bi neko sad pokrenuo tužbu za bilo koji element, to bi dobio pred sudom vrlo lako. Vjerovatno. Ono što sam ja dao, nalog službama da pripreme, jeste da usklade sve elemente Statuta sa Zakonom o principima lokalne uprave i samouprave i da takav novi statut ponude vijećnicima.
Istinomjer: Vaša stranka ima većinu u Općinskom vijeću sa 16 vijećnika/ca da to može sama usvojiti.
Dautović: Ma, nije to samo stranka. I to je pogrešna percepcija. Tačno je da se ima, ali ako neko misli da će, evo, konkretno kad govorimo o Stranci demokratske akcije, da će ona raditi nasilje nad realnošću, to se neće desiti. Mi to možemo nazvati partnerstvom. Koaliranje nije, u svakom slučaju. Ali prava građana drugih nacionalnosti, posebno Hrvata, ne mogu i neće biti ignorirana. I kad pričamo o Statutu, upravo smo krenuli u međustranačke razgovore da vidimo na koji način da i u toj novoj projekciji razbijemo eventualne strahove – da će neko biti nadjačan, da neće biti uvažen, da nam se ne desi Kiseljak. Ovdje toga nema. Tamo je diskriminacija. Dakle, mi smo vrlo raspoloženi da se to desi. I druga stvar: mi smo, u principu, evo u ovom prošlom mandatu i sada, vrlo jako osnažili mjesne zajednice.
Ljudi su se probudili u mjesnim zajednicama. I onda smo vidjeli da se i izbori u mjesnim zajednicama ne rade u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave. Jer i ti izbori trebaju biti kao i moji lokalni izbori. Kad kažem “moji”, mislim na načelnika i na vijećnike. Isti dan, u isto vrijeme, i svi izlaze na izbore i biraju svoje predstavnike u mjesnim zajednicama. To je konačni cilj, zakon, i da to bude transparentno, da to bude organizirano. I to će koštati. Jer i to treba organizirati. Ali evo, idemo, hoćemo u Evropu, hoćemo standarde, idemo do kraja i nema problema. Pa kako prođe.
Istinomjer: Da li postoji neka inicijativa i da li se uopće razmišlja da se Travnik pokuša proglasiti gradom, da dobije status grada, i kakva je politička klima generalno u ovoj općini po tom pitanju? Ima li tu ikakvih pomaka i da li je o tome uopće pametno sada pričati?
Dautović: Pa, uvijek je pametno pričati. Jer je zaista smiješno – ja neću nikog vrijeđati – da imamo jedini kanton u kojem glavni grad nije grad. Da neki gradovi, koji su daleko manji, odnosno mjesta, dobiju titulu grada. To je apsolutno neprimjereno. To je, po meni, greška jedne politike koja je to isforsirala, a koja ujedno blokira i Travnik na tom putu. E, sad pričamo o 16 ruku. Odluka o gradu ide i ona će proći. Ono što se još čeka jeste da pokušamo pronaći te neke mehanizme o kojima sam govorio, da to komforno bude, zato što mi možemo na Vijeću proglasiti, i mi ćemo to uraditi. Mi ćemo proglasiti grad i predložiti Federaciji da donese odluku. Međutim, raspored političkih snaga u Federaciji to može blokirati. Može blokirati i nek blokira. Nikakav problem. Ali mi ćemo uraditi svoj dio posla. I toga su svi svjesni. A vjerovatno će se u septembru to staviti na Vijeće; ako ne, putem Kolegija će se staviti kako može. I to će ići, jer je apsolutno neprihvatljivo i neprimjereno da Travnik ne nosi titulu grada.
Istinomjer: Koliko ste zadovoljni odnosom s višim nivoima vlasti? Prije svega mislim na federalnu vlast.
Dautović: Vidite, najlakše je populizmom se baviti. Da ja sad kažem: “Ne valja federalna vlast, sve je ona kriva”. Ovdje se radi o onome što građani malo znaju. Objektivno malo znaju. Kad predsjednik Trump dobije izbore i smijeni kompletnu strukturu diplomatskog kora, promijeni direktore, ukine instituciju USAID-a, koja je sila – i da to nije problem, to je demokratija. Kod nas je problem kad dođe nova garnitura vlasti, kad počne da mijenja strukture, upravljačke strukture. Zato su izašle na izbore, zato se izbori dobijaju. A kako ćeš ostvarivati vlast ako nemaš mehanizme? I naravno da dovode svoje kadrove. To je radila SDA, to radi i sada “Trojka”, i to će uvijek biti tako, i uvijek je priča: “Podobni, pogodni, ‘vaki i ‘naki…” Sasvim je logično, pod navodnim znacima, da trenutna federalna vlast neće baš da ulaže u Travnik niti u Srednjobosanski kanton zato što nema vertikale. To je, mislim, logično. Nije meni drago, ali je to tako.
Neki dan je bio ministar Dizdar, za raseljene, prvi put došao u općinu. Nije mene ni posjetio, otišao u jednu moju mjesnu zajednicu i nešto obećavao. Onda sam ja njemu rekao: “Nemaš nadležnost, znači, ne možeš poslati ni marke bez mene”.
Onda smo sjeli da vidimo šta je zajednički interes. Mi smo sad ušli u taj neki program, a prošle godine nismo dobili ništa. To je samo jedan primjer. Ali isto tako imamo projekata, dobrih, kvalitetnih, koji su došli s federalnog nivoa.
Ja imam problem s federalnom Vladom, jer je ona nelegitimna i nametnuta. Taj problem ja imam s njima, a što se tiče i ostalog, ne možemo štititi državu, a rušiti jedan nivo vlasti. Dakle, to mora funkcionirati. I s te strane mi moramo biti lojalisti. Ali način kako je ta vlada došla je besprizoran.
Istinomjer: Hvala Vam na ovom razgovoru. Otvorili smo dosta tema i hvala Vam na odgovorima.
(Istinomjer.ba)