Digitalne usluge, bilo da se radi o uslugama javne uprave ili digitalizaciji ekonomskog sektora, osnovni su pokretači digitalne transformacije. Jedna od ključnih prednosti digitalizacije jeste povećanje transparentnosti i smanjenje prostora za korupciju. U slučaju Bosne i Hercegovine, digitalne usluge uvode se sporadično, neplanske su i rijetke. S ministrom prometa i komunikacija Edinom Fortom razgovarali smo o digitalnoj transformaciji u BiH, dokle smo s njom i kakva je njena perspektiva.
Digitalna transformacija tema je o kojoj se ne govori dovoljno u javnosti. Kada dospije u medije, govori se o digitalnom potpisu ili uslugama čije su uvođenje finansirale međunarodne organizacije i koje se nerijetko nakon završetka projekta i ugase.
Ministra Fortu pitali smo dešava li se još išta na tom planu osim elektronskog potpisa.
“Da se razumijemo, ni digitalni potpis se ne dešava. Razlog tome je što mi imamo zakon koji je na snazi od 2006. godine, ali ništa nije implementirano. Mi smo počeli pričati o digitalnom potpisu kao načinu promocije i pritiska na sve nivoe vlasti koje bi trebale nuditi građanima e-usluge kako bi građani mogli pristupiti i koristiti digitalni potpis”, rekao je Forto.
Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen je još 2006. godine i od tada se malo šta desilo. Tim zakonom predviđeno je postojanje Ureda za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu prometa i komunikacija BiH kao jedinstvenog nadzornog tijela. Tek je 2019. godine Ured postao funkcionalan, no zakon je u međuvremenu zastario. Zakon u formi nacrta usvojen je u Vijeću ministara BiH u februaru 2019. godine, ali je oboren u maju 2020. u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zbog nepostojanja entitetske većine iz RS.
Kada je riječ o problemu s Republikom Srpskom, Edin Forto kaže: “Političke stranke iz Republike Srpske digitalnu transformaciju isključivo vide kao entitetsku stvar i nisu pokazali entuzijazam za uspostavljanje pravnog okvira za širu digitalnu transformaciju na državnom nivou. U razgovorima koje sam imao s ovlaštenim ljudima iz Vlade Republike Srpske, iz njihove agencije za digitalizaciju, oni tvrde da digitalni potpis na državnom nivou ne bi trebao biti problematičan, ali evo, nikako ne uspijevamo da usaglasimo tekst”, kaže Forto.
U međuvremenu, niži nivoi vlasti snalaze se kako znaju.
Forto je istakao primjer Kantona Sarajevo i njegovog pristupa digitalizaciji uprave.
“Trenutno je u zakonodavnoj proceduri zakon o elektronskim uslugama u Kantonu Sarajevo. Sad ćemo narediti svim kantonalnim ustanovama, firmama, ministarstvima, službama, svima, da moraju ponuditi elektronski pristup svim procesima koje imaju prema građanima i firmama”, rekao je Forto.
Jedna od ključnih prednosti digitalizacije jeste povećanje transparentnosti i smanjenje prostora za korupciju. Kao primjer za to Forto je naveo sistem bodovanja u sarajevskim vrtićima.
“Sistem izbacuje tačno koliko ko ima bodova i ne može sad biti ‘hajde, ubaci mi dijete, molim te’. Ima tamo rang-lista koja je javna. Dakle, digitalna transformacija je i borba za smanjenje koruptivnog djelovanja”, pojasnio je.
Kod ovakvog uvođenja usluga postoji objektivan problem izostanka standardizacije, zbog čega može patiti interoperabilnost, koja je ključan faktor za ostvarenje digitalne transformacije, odnosno mogućnosti za razmjenu podataka.
Forto priznaje da postoji opasnost da svi razviju sisteme bez ikakve standardizacije te ističe da je zakonska pretpostavka ključna za uspjeh.
“Kad zakon propiše da se nešto mora ponuditi digitalno, onda ide tehnička pretpostavka, a sve to mora biti uvijeno u dobru političku volju”, objašnjava Forto.
Potpisivanje memoranduma o razumijevanju s Hrvatskom i Slovenijom, kao i planirana saradnja s Njemačkom, otvara mogućnosti za usvajanje najboljih praksi iz tih zemalja kada je u pitanju ova oblast.
“Memorandumi o razumijevanju omogućuju nam da usvojimo ono što već dobro funkcionira kod drugih. Međunarodna suradnja ključna je za bržu implementaciju digitalne transformacije”, zaključio je Forto.
Intervju s ministrom Edinom Fortom pokazuje koliko je kompleksna, ali i neophodna digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini. Uspjeh tog procesa, kao i sve u ovoj zemlji, ne zavisi od kreiranja uslova za dobrobit građana/ki, već od političke volje.
(Istinomjer.ba)