Inicijativa SDP-a BiH u svakom slučaju treba biti ozbiljno razmotrena u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer bi se njenim eventualnim usvajanjem u dobroj mjeri smanjila mogućnost da građani Bosne i Hercegovine budu uskraćeni ili da im bude ugroženo pravo da konzumiraju najveće dostignuće savremenog demokratskog svijeta -pravo na organizovanje i učešće na demokratskim i slobodnim izborima.
Foto: N1
Predsjedavajući Kluba SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (ZD PSBiH) Saša Magazinović na konferenciji za štampu, održanoj 5. 4. 2021. godine, najavio je da će Klub, na čijem je čelu, u tom zakonodavnom tijelu po hitnoj proceduri na usvajanje uputiti zakon kojim bi se, kako je rečeno, spriječila mogućnost blokade izbora u BiH 2022. godine.
Obrazlažući ovu inicijativu, Magazinović je, pored ostalog, ustvrdio da u SDP-u BiH “imaju saznanja da bi zbog neusvajanja budžeta institucija BiH u narednoj godini Opšti izbori mogli biti blokirani”:
Jedan od scenarija koji je u opticaju i koji je vrlo moguć jeste da se blokira održavanje izbora 2022. godine. I kolege iz vladajućih stranaka raspolažu sa ovim informacijama. Kako, pa bili smo svjedoci prije izbora na koji način je to moglo da se desi, odnosno zbog čega su izbori prolongirani. Nema budžeta, nema izbora. Što znači ako ne bude usvojen budžet za 2022. godinu, izbora nema.
Saša Magazinović, 5. 4. 2021.
U nastavku svog izlaganja, šef Kluba SDP-a je rekao da se radi o izmjeni Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine kojim se predviđa održavanje izbora, odnosno “finansiranje izbora čak i onda kada budžet nije usvojen”:
Bili ste svjedoci da je ministar finansija Bevanda najavljivao da je moguće održati izbore novcem iz tekuće rezerve, odnosno da novca ima, ali da zakon onemogućava trošenje tog novca.
Saša Magazinović, 5. 4. 2021.
Kako je na pres-konferenciji naglašeno, suština SDP-ovog Prijedloga zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine je odredba u kojoj se kaže da je “za vrijeme privremenog finansiranja, dozvoljeno finansirati održavanje općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini u skladu s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine”.
Da, kako je rekao, “ima informacije potvrđene od strane kolega čak i iz vladajućih stranaka da postoji jedan scenario da se blokira održavanje izbora 2022. godine”, Magazinović je potvrdio gostujući istog dana na BHT 1, te dodatno pojasnio razloge predlaganja ove inicijative:
Pa, evo, vidjeli smo, kad su lokalni izbori bili, ne usvoji se budžet i onda su se izbori pomjerali sve dok se ne usvoji budžet. Ima para, ali nema dozvole da se troše. Što znači da 2022. godine, ako se ne usvoji budžet, nema izbora…Takav scenario odgovara svakom onome ko u ovim pregovorima o izmjeni Izbornog zakona želi da ucjenjuje neodržavanjem izbora. Kako da sklonimo tu ucjenu sa stola? Pa tako što smo danas predložili zakon koji kaže da čak i kad nije usvojen budžet, kad je privremeno finansiranje, postoji zakonski osnov da se iz tog novca plate izbori i onda ne može niko ucjenjivati s tim da će blokirati državu da se ne održe izbori.
Saša Magazinović, 5. 4. 2021.
Da inicijativa Kluba SDP-a BiH u ZD PSBiH ima utemeljenje, svjedoče izjave, ali i dešavanja tokom 2020. godine u kontekstu (ne)osiguravanja finansijksih sredstava za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine, o čemu je Istinomjer u više navrata tada pisao, pored ostalog, i u analizi Održavanje Lokalnih izbora 2020. godine postalo je pitanje tzv. “političke volje”.
U navedenoj analizi podsjetili smo da je, nakon što je ZD PSBiH na sjednici održanoj 11. 3. 2020. godine usvojio Odluku o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH), predsjednik HDZ-a BiH i delegat u Domu naroda PSBiH Dragan Čović, ustvrdivši da je “sve to napravljeno protuustavno i nezakonito”, pored ostalog, izjavio da, ukoliko se ta odluka ne promijeni, neće biti budžeta:
To će se morati promijeniti i neće živjeti. Takva je odluka ponovno narušila partnerski odnos. Tada sam gospodinu Izetbegoviću otvoreno poručio da je završilo naše partnerstvo. Stigao je odgovor da nije smijenjen Hrvat. Poručio sam, pak, da nije u pitanju Hrvat, nego način kako se vodi politika. U tome ne želim sudjelovati i za mene je završeno. Dok ova kriza traje, nastojat ćemo primiriti odnose, ali bez ove promjene neće biti ni proračuna.
Dragan Čović, 23. 3. 2020.
U skladu sa Izbornim zakonom BiH, CIKBiH je 7. 5. 2020. godine donio Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine, a koji su se trebali održati u nedjelju, 4. oktobra. Od tog momenta počeo je i teći, članom 1.2a Izbornog zakona BiH, utvrđen rok od 15 dana, unutar kojeg sredstva za provedbu izbora od nadležnih institucija moraju biti osigurana.
Budžet na državnom nivou ni u narednih 15 dana nije usvojen, čime je zakonski rok za obezbjeđivanje novca za izbore istekao, a sam CIKBiH je u nekoliko navrata upućivao apele nadležnim institucijama da postupe u skladu sa svojim zakonskim obavezama i obezbijede sredstva za izbore.
Ministarstvo finansija i trezora BiH je u jednom od odgovora CIK-u navelo da to ministarstvo ne može podržati zahtjev za izdvajanje sredstava iz tekuće rezerve za finansiranje Lokalnih izbora 2020. godine, uz obrazloženje da je Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu utvrđena budžetska rezerva u iznosu od 3.428.000 KM na godišnjem nivou i da je to znatno manje od iznosa potrebnog za finansiranje Lokalnih izbora 2020. godine. Tom prilikom iz Ministarstva finansija i trezora BiH su se pozivali i na član 17. stav (2) Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da se tekuća rezerva može koristiti za finansiranje hitnih izdataka i programa koji nisu utvrđeni u budžetu.
Ubrzo nakon toga, na sastanku koji su 21. 5. 2020. godine u Istočnom Sarajevu održali predsjednici stranaka SNSD i HDZBiH Milorad Dodik i Dragan Čović, Dodik je izjavio da postoje sredstva koja se mogu odobriti iz privremenog aranžmana za održavanje lokalnih izbora, ali je problem, kako je ustvrdio, “nelegalno izabrana Komisija”, dodajući da su sudovima upućene primjedbe zbog nezakonitog izbora članova CIK-a i da se čeka njihova odluka:
Izbori se trebaju održati u legalnoj i legitimnoj atmosferi, a to nije atmosfera u kojoj imate nelegitimno izabranu Komisiju. Spekulacije idu za tim da imate politički motivisanu Komisiju koja će služiti jednoj politici ili politikama kako bi mogli da bez ikakvih osnova kreiraju sam izborni rezultat, što je krajnji cilj.
Milorad Dodik, 21. 5. 2020.
Istoga dana, uslijedilo je saopštenje HDZ-a BiH:
Raspisivanje lokalnih izbora i održavanje istih dovedena su u pitanje zbog nepoštivanja čitavog niza zakona i zakonskih procedura u procesu odabira novih članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) koje je ključna nadležna institucija za provođenje i održavanje izbora… HDZ BiH neće dopustiti da se izborni procesi pretvore u lakrdiju od strane političkih stranaka i sudionika koji na dnevnoj bazi ruše ustavni poredak, krše zakonske odredbe i usput nađu vremena za dijeljenje lažnih lekcija o demokraciji i institutu izbora. Pozivamo iste sudionike da se iskaže politička volja da institucija SIP-a ima svoje zakonsko uporište koje će biti neovisno od bilo kakvih utjecaja i ucjena te time osiguramo demokratske, zakonski utemeljene i transparentne izbore.
HDZBiH, 21. 5. 2020.
Nakon sastanka, oglasio se i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, ustvrdivši da, kada je riječ obezbjeđivanju novca za lokalne izbore, “njihovo održavanje ne zavisi od toga da li će budžet BiH biti usvojen, jer Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o finansiranju izbora, za šta ima sredstava”.
Izbori mogu biti raspisani i sredstva obezbijeđena. Opravdanja za neodržavanje izbora, za one koji ne žele izbore, nema, i onaj ko bude glasao protiv odluke Vijeća o finansiranju izbora bit će jasan pokazatelj ko je za, a ko protiv održavanja izbora. Nisam siguran da je bilo ko od ovih ljudi, koji izgovor za neodržavanje traže u navodnom nedostatku novca, spreman da se baš tako jasno izjasni da traži prolongiranje da bi popravio političku situaciju.
Zoran Tegeltija, 21. 5. 2020.
I pored ponovljenih apela iz CIK-a da nadležne institucije postupe u skladu sa članom 1.2a Izbornog zakona BiH, te sredstva za provođenje izbora osiguraju u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, do 22. 5. 2020. godine, kada je istekao taj rok, to se nije desilo.
Nakon isteka roka, reagovao je i OSCE u BiH, navodeći, pored ostalog, u svom saopštenju da su “razočarani nedavnim izjavama člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića i zanemarivanjem demokratskih standarda u vezi sa održavanjem izbora”:
Uslovljavanjem odobravanja sredstava neophodnih za održavanje izbora zasnovanim na političkim raspravama oko sastava Centralne izborne komisije (CIK) vlasti rizikuju da naruše ustavni poredak i funkcioniranje demokratije. Opstruiranje izbora na ovaj način kršilo bi politička prava svih građana BiH i bilo bi u suprotnosti sa opredjeljenjima BiH kao države članice OSCE-a da organizuje i održava izbore u skladu s međunarodnim obavezama i standardima, uključujući i obaveze OSCE-a.
Misija OSCE-a u BiH, 22. 5. 2020.
Tom prilikom iz OSCE-a su podsjetili sve nadležne organe, uključujući i Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, na zakonsku obavezu osiguravanja adekvatnih sredstava za organiziranje izbora, te da bi “sve primjedbe u vezi sa procesom imenovanja članova Centralne izborne komisije BiH trebalo rješavati pred nadležnim sudom i poštujući zakonski propisane procedure, a ne putem političkih blokada”.
Po isteku zakonskog roka, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 25. sjednici, održanoj 23. 5. 2020. godine, donijela Odluku o odgađanju održavanja Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine, a koji su održani u nedjelju, 15. novembra 2020. godine.
Na kraju, uz pritisak ključnih aktera međunarodne zajednice u BiH, Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu usvojen je 29. 7. 2020. godine, čime su se, pored ostalog, konačno stekli uslovi i za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine.
U okviru ove problematike, treba podsjetiti na najave mogućnosti bojkota izbora 2022. godine od pojedinih visokih zvaničnika u BiH i čelnika partija.
Dugogodišnje uvođenje “standarda” od ključnih političkih aktera u BiH da poštivanje i provođenje zakona ovisi o tzv. političkoj volji, pored drugih brojnih primjera, nastavljeno je tako i 2020. godine na primjeru kršenja Izbornog zakona BiH, odnosno njegovog dijela koji nalaže obezbjeđivanje sredstava u zakonski propisanom roku.
Za takvo nešto pred nadležnim institucijama u BiH niko nije odgovarao, te ne postoje nagovještaji da će se to i desiti. Iz tog razloga, s pravom se može postaviti pitanje – ukoliko se slična situacija ponovi pred Opće izbore 2022. godine – šta i ko može garantovati postojanje, pokretanje i efikasnost bilo kakvog mehanizma koji bi ne samo sankcionisao odgovorne već i obezbijedio poštivanje zakona, tj. u ovom slučaju i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za održavanje izbora u zakonski predviđenom roku?
S tim u vezi, inicijativa SDP-a BiH u svakom slučaju treba biti ozbiljno razmotrena u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer bi se njenim eventualnim usvajanjem u dobroj mjeri smanjila mogućnost da građani Bosne i Hercegovine budu uskraćeni ili da im bude ugroženo pravo da konzumiraju najveće dostignuće savremenog demokratskog svijeta – pravo na organizovanje i učešće na demokratskim i slobodnim izborima.
(Istinomjer.ba)