U proteklih nekoliko dana u bh. javnosti vodi se rasprava o potezu novoimenovanog predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Marinka Čavare, koji je naložio trenutnoj Vladi FBiH i drugim pravnim subjektima izvršne vlasti da obustave donošenje odluka koje nisu nužne za funkcioniranje FBiH do konstituiranja nove izvršne vlasti. Doneseni nalog se odnosi na imenovanje kadrova i nova zapošljavanja u institucijama izvršne vlasti i državnim poduzećima.
Polemika oko ovog poteza nastala je u vezi sa pitanjem da li predsjednik FBiH uopšte ima ovlasti za takvo djelovanje. Kao pravnu podlogu i opravdanje svog naloga predsjednik FBiH pozvao se na odredbe Ustava FBiH, te na Uputstvo Centralne izborne komisije o primjeni člana 1.8 stav (4) i člana 1.3a stav (3) Izbornog zakona BiH.
“Ovo je Ustav FBiH. Ima li iko dilemu šta znači šef izvršne vlasti? Ima li iko dilemu šta znači kad je neko nekom šef? Nalog sam izdao pozivajući se i na uputstvo koje je izdala Centralna izborna komisija o nespojivosti dužnosti u poslijeizbornom periodu, kada određene osobe koje su izabrane u zakonodavna tijela vlasti obnašaju i izvršne pozicije u vlasti. Sada imamo situaciju da u Vladi FBiH imamo šest tzv. ministara koji su izabrani i prihvatili mandate u zakonodavnim tijelima. To su nespojive dužnosti po Izbornom zakonu. CIK je rekao uputstvom da mogu obavljati samo neophodne poslove do izbora novih tijela vlasti“, rekao je Čavara.
Ukoliko se pogleda Ustav FBiH, vidljivo je da isti jasno određuje i taksativno nabraja podjelu izvršnih nadležnosti između predsjednika FBiH i drugih tijela izvršne vlasti. Tako Član 7. tačka a) Ustava FBiH određuje nadležnosti predsjednika FBiH.
“Član 7.
Osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno:
a) Predsjednik Federacije nadležan je za:
(I) imenovanje Vlade, šefova diplomatskih misija, sudija Ustavnog suda Federacije na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa članovima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV. C. 6;
(III) vođenje konsultacija u vezi sa imenovanjem ombudsmena i sudija u skladu sa članovima II. B. 1. (2) i IV. C. 6. b);
(IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja u skladu sa članovima IV. A. 17 do 19;
(V) potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
(VI) davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.”
U ustavnim odredbama se, dakle, ne može naći pravni osnov za gore navedeno djelovanje predsjednika FBiH. Naime, Ustav FBiH ne sadrži odredbe kojima se dopušta predsjedniku FBiH da obustavlja rad bilo kojeg drugog izvršnog organa, pa time ni Vlade FBiH.
Gore navedeno potvrdio je i Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, ističući da ne postoji niti jedna ustavna i zakonska odredba koja dopušta da se jedan organ izvršne vlasti miješa u izvršavanje svojih nadležnosti drugih, te da samim tim predsjednik nema pravo dati nalog da obustavi aktivnosti propisane Ustavom i zakonom kao nadležnosti Vlade.
Komentarišući poteze Čavare, još uvijek aktuelni premijer FBiH, Nermin Nikšić, poručio je novoimenovanom predsjedniku da sve probleme za koje smatra da ima sa Vladom FBiH može riješiti tako što će izabrati novu Vladu, naglašavajući da su Ustav i zakoni su jasni kada su u pitanju ovlasti predsjednika i Vlade FBiH.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je izjava Marinka Čavare o tome da je ovakav potez omogućen odredbama entitetskog ustava, neistinita.
(istinomjer.ba)