Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Denis Šulić, gostujući na Radio-televiziji Republike Srpske 26.1.2022. godine, komentarisao je trenutnu političku situaciju u BiH, te tom prilikom iznio nekoliko tvrdnji koje smo već imali priliku često čuti, većinom od političkih aktera/ki koji/e dolaze iz Republike Srpske.
Govoreći tako o, kako je rekao, odnosu prema “politikama iz devedesetih”, ali i trenutnoj političkoj situaciji u BiH, Šulić je izjavio da je podrška Hrvatske u ovom procesu jako važna, te dodao:
Hrvatska je jedna od potpisnica, garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma…
Denis Šulić, 26.1.2022.
Kada se radi o (ne)funkcionisanju zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, potpredsjednik NSRS-a je ustvrdio da “niko iz dijela međunarodne zajednice ne govori o nefunkcionisanju Federacije” te, govoreći o situaciji na državnom nivou, nazvao institucije BiH “zajedničkim”, ali i podsjetio na stav o “ukidanju” Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojeg je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko:
Svi se vraćaju da eto Republika Srpska koči zajedničke institucije. Ako mi kočimo zajedničke institucije, a znamo zašto, a to je izmjene i dopune Krivičnog zakona, mi smo rekli neka se te izmjene i dopune Krivičnog zakona ukinu, mi se vraćamo u institucije zajedno da odlučujemo.
Denis Šulić, 26.1.2022.
Na kraju, u kontekstu poziva za održavanje zajedničke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH, Šulić je izjavio da premijer Federacije BiH Fadil Novalić u rješavanju, kako je rekao, problema unutar Federacije BiH, može imati partnera u Republici Srpskoj te, komentarišući političke odnose unutar Federacije BiH, nazvao BiH “državnom zajednicom”:
Unutar drugog entiteta postoje dva bloka u unutar sarajevske politike koji se između sebe ne mogu nikako, na federalnom ili na kantonalnom nivou, ali kada treba doći na nivo državne zajednice BiH onda su najveći i najžešći partneri.
Denis Šulić, 26.1.2022.
Kao i njegov kolega, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, koji je to učinio u maju prošle godine, i Šulić je neistinito izjavio da je Hrvatska “garant” Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Podsjećamo, Hrvatska, kao i Srbija, nisu “garanti” Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojeg su potpisale tadašnje Republika Bosna i Hercegovina, Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska, pri čemu su Evropska unija, Francuska Republika, Savezna Republika Njemačka, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države bile zemlje svjedoci.
Kako se u Sporazumu navodi, Srbija i Hrvatska su “strane” Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, što je naznačeno već u prvoj alineji/rečenici njegove preambule, ali i na samom kraju teksta ovog sporazuma. U Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH Republika Hrvatska, kao i Republika Srbija, spominje se na više mjesta kao “sudionica”, dok sama riječ “garant” uopšte ne postoji u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
U svojoj novogodišnjoj analizi Najčešće neistine u 2021. godini: Od tema zapošljavanja, preko OHR-a, “zajedničkih institucija” do koronavirusa, Istinomjer je utvrdio da su one u kojima se tvrdi da BiH ima “zajedničke institucije” te da je BiH “državna zajednica” bile jedne od najčešće izgovorenih. Nakon današnjeg javnog istupa, i Šulić se pridružio nemalom broju političara koji dolaze iz Republike Srpske, a koji su takve tvrdnje najčešće iznosili.
Kada su u pitanju tvrdnje da BiH ima “zajedničke institucije”, Ustav BiH je jasan, te se u njegovom članu III, Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, one nazivaju institucijama, pri čemu treba i podsjetiti da se u čitavom tekstu Ustava BiH u tom kontekstu koristi isključivo izraz “institucije Bosne i Hercegovine”.
Da BiH nije nikakva “državna zajednica”, već “država sa unutrašnjom strukturom modificiranom” postojećim ustavom, jasno je već iz prvog člana najvećeg pravnog akta BiH, koji, između ostalog, potvrđuje i kontinuitet njenog pravnog postojanja:
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Na kraju, a kada se radi o “ukidanju” Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojeg je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, upravo ta odluka visokog predstavnika ne ostavlja takvu mogućnost, te je ova Šulićeva tvrdnja neutemeljena.
S tim u vezi, pored toga da ona stupa na snagu odmah nakon donošenja, u Odluci samo ostavlja mogućnost Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da je usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta:
1. Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.
2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Dr. Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik, 22.7.2021.
Inače, Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, između ostalog, kaže:
Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Dr. Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik, 22.7.2021.
Ovim Istinomjer tvrdnje Denisa Šulića da je Hrvatska “garant” Dejtonskog sporazuma, da BiH ima “zajedničke” institucije i da je “državna zajednica” ocjenjuje neistinitim, dok je ona u vezi s “ukidanjem” Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojeg je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, neutemeljena.
(Istinomjer.ba)