Dragan Čović je 25. augusta poslao pismo Valentinu Inzku i PIC-u u kojem je upozorio na niz, prema njegovim tvrdnjama, situacija u kojima su Hrvati u BiH ugroženi.
Između ostalog, naveo je da Hrvati ni u kom slučaju ne mogu uticati na izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH:
(…), dok Hrvati ne mogu na bilo koji način bitno utjecati na izbor Bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
No, da li je Čović u ovom slučaju govorio istinu? Pogledajmo rezultate Općih izbora 2014. godine, konkretno, rezultate izbora za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kao što je poznato, u trci za bošnjačkog člana Predsjedništva je pobijedio Bakir Izetbegović, sa osvojenih 247.235 glasova. Drugoplasirani u ovoj utrci je bio Fahrudin Radončić, lider SBB-a sa osvojenih 201.454 glasa. Dakle, Izetbegović je imao 45.781 glas više od Radončića.
U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva je pobijedio Dragan Čović (HDZ), sa 128.053 glasa, dok je drugi bio Martin Raguž (HDZ 1990), sa 94.695 glasova. Treći je bio Živko Budimir (SPP) sa 15.368 glasova, a četvrti Anto Popović (DF) 7.179 glasova. Dakle, u ovoj situaciji, Čović je imao 33.358 glasova više od Raguža. To je ujedno i broj Čovićevih glasova koji bi hipotetski mogli ‘preći’ Radončiću, a da se ne promijeni Čovićev rezultat. Time bi Radončić ostao na 12.423 glasa iza Izetbegovića.
Postoji više varijanti kako nadomjestiti i ovih 12 hiljada glasova. Prva bi bila da se npr. Budimir ni ne kandiduje, a da svi njegovi glasači glasaju za Radončića. Druga hipotetička situacija bi mogla biti da npr. 6,5 hiljada Raguževih glasova ‘pređe’ Radončiću, čime bi se otvorio prostor za dodatnih 6,5 hiljada Čovićevih glasača glasa za Radončića i pomogne mu da ‘preskoči’ Izetbegovića, čime bi se direktno uticalo na izbor bošnjačkog člana Predsjedništva.
Naravno, ovo su sve samo hipoteze, ali brojevi ne govore u prilog onome što je izjavio Čović.
Čović od Istinomjera dobija ocjenu neistinito.
(istinomjer.ba)