Iako je javnost u BiH proteklih godina bila svjedokom mnogobrojnih najava rješavanja pitanja održavanja lokalnih izbora u Mostaru, o čemu je Istinomjer pisao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, opšte je mišljenje da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Irma Baralija protiv BiH” sporazum između SDA i HDZ-a BiH veliki korak u rješavnju ovog pitanja.
Sporazum koji je 17. 6. 2020. godine potpisan između SDA i HDZ-a BiH, a uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice, ambasadora SAD-a u BiH, Erica Nelsona, ambasadora Delegacije EU u BiH, Johanna Sattlera, amabasadora Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH, Matthew Fielda, Visokog predstavnika u BiH, Valentina Incka te šefice Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Kathleen Kavalec definitivno je veliki korak u pravcu stvaranja uslova da se lokalni izbori u Mostaru konačno održe.
Naime, u dijelovima Sporazuma pod nazivom Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-Grad Mostar-MODEL B i Statut Grada Mostara stranke potpisnice usaglasile su model Izbornog zakona BiH, odnosno način izbora vijećnika i broj vijećnika koji se bira po Gradskim područjima, kao i izmjene Statuta Grada Mostara. S tim u vezi, “stranke potpisnice ovog Sporazuma obvezuju se da će u skladu s parlamentarnim procedurama uputiti prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH iz točke 1. ovog Sporazuma, najkasnije u roku od 15 dana od dana potpisivanja ovog Sporazuma”.
Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH – Grad Mostar – MODEL B ključni je dio je Sporazuma kojim se provodi presuda Ustavnog suda BiH od 26. 11. 2010. godine a kojom je djelimično usvojen zahtjev Kluba poslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti odredaba člana 19.4. Izbornog zakona BiH i člana 17. Statuta Grada Mostara. Navedenom Odlukom Ustavni sud BiH pored ostalog je utvrdio da članovi Izbornog zakona BiH i Statuta Grada Mostara koji kažu da se “u svakom gradskom području biraju po tri vijećnika” nisu bili u skladu sa članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava BiH.
Nakon što je Ustavni sud BiH na sjednici održanoj 18. 1. 2012. godine donio Rješenje kojim je utvrdio da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila Odluku Ustavnog suda BiH broj U 9/09 u ostavljenom roku od šest mjeseci od dana njenog objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, pomenute odredbe prestale su da važe. Ured visokog predstavnika (OHR) 2012. godine raspustio je Gradsko vijeće Grada Mostara te je od tog momenta pa do danas jedini organ vlasti u Gradu Mostaru gradonačelnik Ljubo Bešlić.
No, ono što je po mnogima bio presudan momenat u ponovnom pokretanju ozbiljnih aktivnosti u pravcu rješavanja problema održavanja lokalnih izbora u Mostaru bila je tužba “Baralija protiv Bosne i Hercegovine” koju je, zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru, Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv svoje zemlje u junu 2018. godine podnijela građanka Mostara, Irma Baralija.
S tim u vezi, u oktobru 2019. godine Europski sud za ljudska prava u Strasburu donio je presudu u korist Baralije “da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima”, te pored ostalog nadležnim institucijama u BiH naložio sljedeće:
Sud je zaključio da tužena država mora izmijeniti Izborni zakon najkasnije u roku od šest mjeseci od kad ova presuda postane konačna, da bi omogućila održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Ukoliko tužena država propusti to učiniti, Sud je konstatovao da Ustavni sud ima ovlaštenje da sam uspostavi privremeno rješenje.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, 29. oktobar 2019.
Ističući da nije zadovoljna predloženim načinom izbora vijećnika za Gradsko Vijeće, kao ni Statutom grada Mostara, Baralija je, nakon što je Sporazum ugledao svjetlo dana, konstatovala da su ove dvije političke opcije građanima Mostara “ukrale deset godina”, ali i da su se sada dogovorili jer su “stjerani u kut”
Mostarci shvaćaju šta su političari radili i koliko su nas sve skupa, bukvalno sluđivali. Srećom, to vrijeme je iza nas. Sada su se dogovorili, jer su vidjeli da nemaju drugog izbora. Stjerani su u kut. Čelnici ove dvije stranke su postigli dogovor kako bi izbjegli da Ustavni sud Bosne i Hercegovine donese privremeno rješenje na osnovu kojeg bi Mostarcima konačno bilo vraćeno demokratsko pravo da izađu na izbore.
Irma Baralija, 18. juni 2020.
Sa druge strane, predsjednici SDA i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović zadovoljni su Sporazumom kojim se pored ostalog iz 6 gradskih područja bira se 22 gradska vijećnika, dok bi se preostalih 13 vijećnika biralo na području Grada kao jedne izborne jedinice odnosno gradske liste.
“Mislim da će ovo biti jedan dobar dan za BiH i Mostar”, izjavio je tako netom nakon potpisivanja Sporazuma Izetbegović, te dodao da se “radi se o dogovoru da se pokuša ponovo izbalansirati etnički i građanski princip na kojem se zasniva Dejtonski sporazum”.
Na pitanje da li ima pobjednika i gubitnika u Mostaru nakon 12 godina, Izetbegović je ustvrdio:
Ima pobjednika to su građani Mostara i birači. Nešto što je bilo nemoguće nakon nekoliko godina sada je moguće.
Bakir Izetbegović, 17. juni 2020.
Čović je tom prilikom dodao i da će “SDA i HDZ BiH naredne sedmice podnijeti zahtjev za izmjenu Izbornog zakona za Mostar”, a nekoliko dana kasnije i izrazio svoje uvjerenje da će u Parlamentarnoj skupštini BiH taj prijedlog biti i usvojen:
Izmjene Izbornog zakona moraju proći kroz parlamentarnu proceduru, jer tamo je zakonodavac. Uvjeren sam da ćemo na prvim sjednicama Parlamenta u narednih 15 dana imati i na Zastupničkom domu i na Domu naroda raspravljene i usvojene dopune Izbornog zakona koje se tiču Grada Mostara. To je moje mišljenje. Uvjeren sam da ćemo imati dovoljnu većinu u oba doma i da ćemo imati preduvjete za normalno organiziranje izbora u Mostaru.
Dragan Čović, 22. juni 2020.
Međutim, kada su u pitanju određena rješenja u Sporazumu za Mostar, zadovoljstvo i optimizam svojih partnera na državnom nivou nije dijelio predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik koji je nakon sastanka Izvršnog komiteta SNSD-a održanog 22. 6. 2020. godine izrazio nezadovljstvo Sporazumom o lokalnim izborima u Mostaru, ostavljajući upitnim podršku SNSD-a ovom rješenju prilikom eventualnog izjašnjavanja u Parlamentarnoj skupštini BiH:
Nezadovoljni smo jer su isključeni srpski predstavnici, kao i činjenica da nije uvažavana nacionalna struktura iz 1991. godine na čemu insistira upravo SDA. Smanjen je procenat našeg učešća kao konstitutivnog naroda. Kada se upoznamo s ostalim promjenama Statuta Mostara, mi ćemo se opredjeljivati na koji način ćemo se ponašati prilikom izmjene Izbornog zakona koji treba omogućiti izbore u Mostaru. Zbog toga smo razgovarali s našim predstavnicima u Mostaru imajući u vidu činjenicu da želimo osigurati političko predstavljanje kako to zagovaraju naši partneri u FBiH, a to je da bude autentično predstavljanje, a ne kamuflaža. Ako budemo zadovoljni podržat ćemo ili nećemo dati našu saglasnost.
Milorad Dodik, 22. juni 2020.
U kontekstu održavanja Lokalnih izbora 2020. godine, treba skrenuti pažnju da je Izvršni komitet SNSD-a na navedenoj sjednici “donio i odluku kojom obavezuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju da predloži odluku o finansiranju lokalnih izbora na području BiH i da SNSD s partnerima pokuša donijeti konačnu odluku o eliminisanju bilo kakvih razloga i razmišljanja o malverzacijama u pogledu održavanja izbora”.
I član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a, političke partije koja pored SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a čini aktuelnu većinu na državmom nivou, Željko Komšić ocjenjujući postugnunti dogovor pozitivnim ne samo za Mostar već i za čitavu državu, izjavio je pored ostalog i da je “skeptičan kada je riječ o rješavanju pitanja izbora o Mostaru” te iznio svoje razloge:
Bojim se da ćemo dobiti svojevrsnu političku klackalicu u kojoj će pod pričom da se moraju usvojiti rješenja o Mostaru, HDZ prije svega nastojati da provuče ona rješenja oko kojih ne postoji dogovor u BiH I da na taj način ucjenjujući Mostarom Čović isposluje ono što mu je dugo cilj a to su izmjene izbornog zakona koje su suprotne osnovnim ljudskim pravima, preporukama Evropske komisije, Mišljenju Evropske komisije. Zato sam jako skeptičan kada je riječ o rješavanju pitanja izbora o Mostaru, mada rješenje koje je predviđeno za Mostar je po meni sasvim OK.
Željko Komšić, 22. juni 2020.
Iako je javnost u BiH proteklih godina bila svjedokom mnogobrojnih najava rješavanja pitanja održavanja lokalnih izbora u Mostaru, o čemu je Istinomjer pisao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, opšte je mišljenje da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Irma Baralija protiv BiH”, potonji sporazum između SDA i HDZ-a BiH veliki korak u rješavnju ovog pitanja.
Međutim, obzirom da se radi o sporazumu između dvije političke partije, te nakon stavova SNSD-a, ostaje otvoreno pitanje da li će predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH – Grad Mostar – MODEL B, ukoliko se nađe pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH, imati potrebnu podršku da bi bio usvojen.
Kad je u pitanju dio Sporazuma koji se odnosi na Statut Grada Mostara, jasno je da će on morati biti potvrđen od strane dvije trećine novoizabranih 35 vijećnika u Skupštini Grada Mostara. S tim u vezi treba podsjetiti da od prvih lokalnih izbora u Mostaru održanih 1996. godine SDA i HDZ BiH nikada same nisu imale dvotrećinsku većinu, te je vrlo vjerovatno da će i nakon novih lokalnih izbora u Mostaru, pored ove dvije stranke, o statutu Grada odlučivati i neke druge.
Na kraju, sve navedeno još uvijek je pod upitnikom i iz razloga što Zakon o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, u kojem su predviđena 4.227.000 KM za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine, još uvijek nije stupio na snagu.
Podsjećamo, nakon što je na 9. sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 18. 6. 2020. godine usvojen Nacrt pomenutog zakona, isti je upućen Predsjedništvu BiH na razmatranje, nakon čega bi ga ovaj organ izvršne vlasti u BiH, ukoliko ga usvoji, trebao uputiti na razmatranje i eventualno usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH.
SDA i HDZ BiH jesu napravile bitan korak ka konačnom održavanju lokalnih izbora u Mostaru, ali uzimajući u obzir dosadašnja neispunjena obećanja u tom pravcu, složenu političku situaciju u BiH, odnose ključnih partnera koji čine vlast na državnom nivou i njihove suprotstavljene interese, te još uvijek otvoreno pitanje obezbjeđivanja finansijskih sredstava za provođenje izbornog procesa 2020. godine, građani Mostara ali i čitave Bosne i Hercegovnine još neko vrijeme će čekati na konačni odgovor na pitanja da li će se 2020. godine održati loklani izbori ne samo u Mostaru, veći i u čitavoj Bosni i Hercegovini.
(Istinomjer.ba)