Iako je vijest o njegovom usvajanju u federalnom parlamentu početkom ljeta ove godine izazvala oduševljenje u domaćoj javnosti, Zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o obustavi gradnje malih hidroelektrana (MHE) u ovom entitetu još uvijek nije ispoštovan od Vlade FBiH. Tada je na sjednici Parlamenta usvojena i Deklaracija o zaštiti rijeka koju je nešto ranije usvojila i Vlada FBiH. Međutim, dok se čeka na konkretne korake kojima bi se zakonski zabranila gradnja MHE, u FBiH je u toku gradnja brojnih objekata ove vrste, od kojih su neke započele nedavno. U nadležnom ministarstvu tvrde da Zaključak Parlamenta FBiH još uvijek nisu dobili, iz dokumenta koji je objavila organizacija “Eko akcija” se vidi da je on u Vladu FBiH poslan tri dana nakon usvajanja.
Navedenim Zaključkom, Parlament FBiH dao je federalnoj Vladi rok od tri mjeseca da izradi prijedlog potrebnih promjena zakona, kao i da formira tijelo koje će na tome raditi. Zaključak je predložen od strane kluba poslanika DF-a, a iz ove stranke nakon njegovog usvanja je saopćeno:
Klub zastupnika DF-a uputio je na usvajanje, a Zastupnički dom usvojio Zaključak kroz koji se zadužuje Vlada Federacije da u naredna tri mjeseca analizira postojeće zakone kroz koje se tretira izgradnja mini hidrocentrala i upute u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune zakona kroz koji će se zaštititi rijeke i okoliš kao i da se izvrši revizija svih do sad izdatih saglasnosti za MHC koje su izgrađene i one koje su u fazi izgradnje i da se o tome dostavi cjelovita informacija Parlamentu FBiH.
Demokratska fronta, 23. juni 2020.
Usvajanje Zaključka u prvi mah pozdravljeno je i od strane resornog ministarstva.
Javnost treba znati da je jučerašnja inicijativa zastupnika ranije već razmatrana na sjednici Vlade FBiH, a na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Zbog toga mi je iznimno drago da je, osim nas u Ministarstvu, i Federalni parlament zauzeo stav da se konačno preispita način davanja dozvola i izgradnje mini hidroelektrana. Vladi su predložene, a već su pokrenute i konkretne aktivnosti kada je riječ o zabrani gradnje mini hidroelektrana. Kao ministrica, ali i Ministarstvo generalno, protiv sam uništavanja naših rijeka koje su nam veliko bogatstvo i potencijal za razvoj etno turizma.
Edita Đapo, 24. juni 2020.
Deklaraciju o zaštiti rijeka zapadnog Balkana, koju su pripremile nevladine organizacije iz BiH i zemalja okruženja, koje se bave zaštitom okoliša, Vlada FBiH je prihvatila na sjednici 12. maja ove godine, a tom prilikom kako je saopšteno, usvojena je i informacija Federalnog ministarstva okoliša i turizma u svezi problema planiranja izgradnje i rada malih hidroelektrana.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je zaduženo da, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, agencijama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora i Federalnim hidrometerološkim zavodom, imenuje radnu skupinu koja će pripremiti prijedlog izmjene zakona ili podzakonskog akta kojim će biti precizno definirane obveze, kako investitora, odnosno operatora malih HE, tako i nadležnih institucija, vezano za osiguranje kontinuirane kontrole poštivanja obveza po osnovu EPP-a u skladu sa izdatim dozvolama. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je zaduženo i da imenuje interresornu radnu skupinu od predstavnika FMPVŠ, FMOiT, FMERI, FMPU i Federalane komisije za koncesije, sa zadatkom da za Vladu FBiH pripremi prijedlog uputstva za korištenje Kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana, čija primjena treba biti obvezujuća za organe i tijela u FBiH nadležne za izdavanje koncesije, odobrenja, suglasnosti i dozvole za male HE.
Vlada FBiH, 12. maj 2020.
Pomenutom Deklaracijom o zaštiti rijeka, od vlada zemalja Zapadnog Balkana između ostalog se zahtijeva da: Proglase moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i da se obustave svi daljnji radovi/projekti na našim rijekama dok se ne izvrši kompletna revizija postupaka usvajanja strategija/planova/programa/zakona i drugih dokumenata politika na svim nivoima donošenja odluka; Odmah ukinu svaku vrstu javnih podsticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana te da uz podršku Evropske unije, podstiču ulaganja u istinski obnovljive i održive izvore energije planiranjem zadovoljenja energetskih potreba na osnovu široke javne rasprave s obavezujućim zaključcima; Obezbijede dosljednu primjenu i izvršenje propisa, uključivo i mjere kaznene politike za prekršioce propisa; ali i da započnu ili ubrzaju proces primjene standarda Evropske unije, posebno onih koji su propisani Direktivom o staništima, Direktivom o pticama, Okvirnom direktivom o vodama, Direktivama o procjeni uticaja na životnu sredinu i strateškoj procjeni na životnu sredinu, te poboljšaju kapacitete sudija u vezi sa pravnom stečevinom EU u oblasti životne sredine.
Međutim rok od tri mjeseca za realizaciju Zaključka Parlamenta FBiH je prošao, a iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma za portal Klix su potvrdili da ovaj Zaključak još uvijek nije stigao u ministarstvo, te su napomenuli i kako on svakako nije provodiv.
Isti taj zaključak treba biti usvojen i na kantonalnim skupštinama, a zatim kantoni moraju mijenjati svoje zakone. Ukoliko zakonodavac želi ozbiljno pristupiti ovom problemu, neophodno je da se promijene relevantni zakoni, kako na nivou FBiH, tako i na nivou svih kantona, što iziskuje sistemski poduhvat.
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, 24. septembar 2020.
Ipak, iz dokumenta koji je istog dana na društvenoj mreži Facebook objavila organizacija “Eko akcija” iz Sarajeva, vidi se da je informacija sa Zaključkom poslana Vladi FBiH još 29. juna, dakle tri dana nakon njegovog usvajanja.
Iz ove organizacije za Istinomjer su rekli kako smatraju da je sada očigledno da nije bilo ozbiljne namjere da se usvojeni Zaključak zaista i provede.
I nakon isteka roka iz Federalne vlade nema nikakvih naznaka o sačinjavanju plana provođenja zabrane gradnje i revizije svih do sada izdatih saglasnosti za MHE. Iz direktno nadležnog Federalnog ministarstva okoliša i turizma oglašavaju se isključivo da bi se opet proglasili nenadležnim. Najnoviji izgovor im je da nisu dobili informaciju o odluci Predstavničkog doma. Otvoreno se kupuje vrijeme da bi privatni biznisi izvukli što više koristi iz uništenja naših rijeka.
Anes Podić, Eko akcija, 24. septembar 2020.
Prema podacima organizacije “Eko akcija”, trenutno su u pogonu 64 MHE u FBiH, dok je ranije planirana izgradnja njih čak 186. Najviše ih je do sada izgrađeno u Srednjobosanskom kantonu (njih 35), a gradnja MHE Oštrac koja se nalazi također u SBK, započela je tek nekoliko dana prije nego što je istekao rok od 3 mjeseca iz Zaključka Parlamenta FBiH.
Na interaktivnoj mapi na web stranici Vode BiH ucrtane su male hidroelektrane čija je izgradnja u toku, a među njima su: MHE Lašva Merdani; MHE Kaćuni; MHE Željeznica 4; MHE Smrčevica; MHE Hrđenovac; MHE Koričanske stijene; MHE Jabuka; MHE Volujak; MHE Petrovići. O gradnji nekih od ovih MHE posljednjih dana svjedoče i brojni snimci koje objavljuju građani i aktivisti na društvenim mrežama.
Ministrica Edita Đapo u prvi mah pozdravila je usvajanje Zaključka Parlamenta FBiH i navela kako će realizovati obaveze koje iz njega proizilaze, međutim prema onome što su medijima posljednjih dana rekli u nadležnom ministarstvu, može se zaključiti da on i dalje nije realizovan. Čak šta više u Ministarstvu okoliša i turizma tvrde da dokument nisu dobili, a navode i kako je zaključak svejedno neprovodiv, što je nedosljedno tvrdnjama ministrice koje je iznjela nakon usvajanja Zaključka u junu ove godine. Stoga i Istinomjer stav ministrice Đapo i ministarstva na čijem je čelu, u vezi sa provođenjem Zaključka o obustavi gradnje malih hidroelektrana, ocjenjuje kao nedosljedan.
S obzirom na činjenicu da su u Federaciji BiH nadležnosti za izdavanje dozvola za gradnju malih hidroelektrana podijeljene između svih nivoa vlasti, teško je očekivati da će regulativa kojom će u potpunosti biti proveden Zaključak o obustavi gradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH ubrzo i zaista biti proveden. Aktivistima je kako kaže Anes Podić iz Eko akcije jesno da je za izmjene nekoliko zakona kojima se reguliše izdavanja niza dozvola potrebnih za gradnju MHE potrebno dosta vremena, ali da ipak postoje i druge mogućnosti za poboljšanje procesa odobravanja okolinske dozvole, što bi dovelo do smanjenja broja uništenih rijeka.
Izmjenom Pravilnika o postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš, kojim je takođe regulisana obaveza pribavljanja okolinske dozvole, a koji je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma FMOIT-a, (predlaže ga FMOIT, a usvaja Vlada FBiH), na način da procjenu utjecaja na okoliš za skoro sve projekte izgradnje malih hidrocentrala (svi, osim istinskih mikropostrojenja ispod 150 kW) radi isključivo FMOIT, uz izmjenu sastava komisija koje rade ocjenu kvaliteta studija utjecaja projekata izgradnje MHE na okoliš, bilo bi moguće dramatično poboljšati kvalitet i javnost rada procesa odobravanja okolinske dozvole za gradnju MHE, što bi za posljedicu imalo daleko manji broj odobrenih projekata i daleko manji broj uništenih rijeka.
Anes Podić, Eko akcija, 24. septembar 2020.
(Istinomjer.ba)