Još uvijek aktuelni premijer Federacije BiH Fadil Novalić gostovao je 9.11.2022. godine u emisiji “Rezime” na Federalnoj TV. U kontekstu nedonošenja ključnih fiskalnih zakona u FBiH, Novalić je podsjetio na zakonodavne izazove u Ruskoj Federaciji i Francuskoj.
Govoreći o razlozima nedonošenja zakona o doprinosima i zakona o dohotku, Novalić je istakao da je riječ o složenim fiskalnim i politički rizičnim zakonima. Kako bi dao “težinu” procesu usvajanja takvih zakona, Novalić je ustvrdio da Rusija ne može da usvoji zakon o PIO-u, a Francuska zakon o radu.
Druga stvar, to su politički rizični zakoni, kao što je rizičan zakon o PIO-u. Ja bih ovdje podsjetio da Rusija već deset godina ne može da usvoji zakon o PIO-u, Francuska evo 10 godina ne može da usvoji zakon o radu. To su teški zakoni, kao što je…
Fadil Novalić, 9.11.2022.
Iako nam jezička barijera otežava da saznamo koliko se dugo radilo na usvajanju “zakona o PIO-u” u Rusiji, proces donošenja zakona završen je u julu 2022. godine. Nakon usvajanja u Parlamentu, ruski predsjednik je 14. jula 2022. godine potpisao federalni Zakon o Fondu penzionog i socijalnog osiguranja Ruske Federacije.
Ni tvrdnja da Francuska već deset godina ne može da usvoji zakon o radu nije tačna.
Naime, Istinomjer je kontaktirao partnersku fact-checking organizaciju Les Surligneurs, koja je specijalizovana za provjeru činjenica iz domena prava. Kako su nam rekli iz ove organizacije, radno zakonodavstvo u Francuskoj prošlo je kroz niz promjena tokom posljednjih deset godina.
U junu 2013. godine donesen je Zakon o zdravstvenom osiguranju na radu, a 2014. i 2015. godine izmijenjeni su zakoni kako bi sudovi za radno-pravne sporove bili efikasniji.
Najznačajnija izmjena Zakona o radu desila se 2016. godine. Unatoč masovnim protestima te nemogućnosti Parlamenta da izglasa ovaj zakon, on je ipak donesen koristeći član 49.3 Ustava Francuske, zbog čega glasanje francuskog parlamenta nije bilo potrebno. Parlament je u tom slučaju imao ovlaštenje da izglasa nepovjerenje tom zakonu, što se nije desilo. Ovim zakonom olakšano je otpuštanje radnika/ca, dozvoljena je mogućnost dogovora o maksimalnom broju sati koje radnik/ca može raditi (Francuska ima 35-satnu radnu sedmicu) te su uspostavljeni bolji mehanizmi zaštite uposlenika/ca kada dobiju djecu.
Izmjene Zakona poznate kao “Makronove odredbe” iz 2017. godine dale su kompanijama fleksibilnost u pregovaranju o platama i uslovima rada direktno sa zaposlenicima/ama, zaobilazeći kolektivne ugovore i sindikate. Izmijenjeno je i određivanje gornje granice odštete u slučaju spora te skraćivanje roka za podnošenje tužbe radnika/ce.
Treba navesti da su izmjene zakonodavstva o radu iz 2016. i 2017. godine praćene masovnim protestima širom Francuske.
Vrijedi spomenuti da je u Francuskoj tokom posljednje dvije godine tri puta povećavana minimalna plata za 35-satnu radnu sedmicu. Početkom 2021. godine minimalna plata iznosila je 1.554,58 eura, u maju 2022. povećana je na 1.645,58 eura, a od avgusta 2022. godine minimalna plata iznosi 1.678,95 eura.
Imajući u vidu da je u Rusiji u julu donesen federalni Zakon o Fondu penzionog i socijalnog osiguranja Ruske Federacije, a da je u Francuskoj tokom posljednjih 10 godina legislativa u oblasti rada više puta mijenjana, čak i bez podrške Parlamenta, predmetnu tvrdnju Fadila Novalića ocjenjujemo neistinitom.