Izazovi, između ostalog i oni ekonomski koji su pred BiH, takve su prirode da svaka politička nestabilnost, blokade i izostanak odgovornog djelovanja nadležnih može imati pogubne i nesagledive posljedice za već ionako uzdrmanu bh privredu, a posljedično tome i na život svakog građanina BiH bez obzira u kojem dijelu zemlje živio.
Bliži se sto dana rada aktuelnog Vijeća ministara BiH. Iako je to najavljivano, od dana imenovanja do danas ovo tijelo izvršne vlasti na nivou BiH nije usvojilo svoj detaljan program rada na šta se Istinomjer već osvrtao.
Dolaskom novog koronavirusa u BiH i svim izazovima koje u zdravstvenom smislu on nosi, javnost je ubrzo postala svjesna da će i ekonomski aspekt krize biti potrebno tretirati na najozbiljniji mogući način, te se od nadležnih institucija očekuju reakcije i odluke u tom pravcu.
Kada je državni nivo u pitanju, 17. 03. 2020. godine Vijeće ministara BiH održalo je svoju 5. vanrednu sjednicu na kojoj je, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donesena Odluka o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće na području Bosne i Hercegovine zbog opasnosti od moguće pojave epidemije zarazne bolesti prouzrokovane novim koronavirusom, a kako bi se smanjio rizik od ubrzanog širenja infekcije u BiH i omogućilo angažiranje dodatnih resursa za odgovor na ovu javno-zdravstvenu prijetnju.
Na sjednici je između ostalog aktiviran i rad Koordinacijskog tijela za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH.
Govoreći o koracima u ekonomskom smislu njih, barem do sada, nije bilo puno.
S tim u vezi, istoga dana kada je donesena Odluka o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće, Tegeltija je održao sastanak sa rezidentnim predstavnikom Međunarodnog monetarnoog fonda (MMF) u BiH, Endru Džuelom. Tom prilikom je iz te organizacije najavljena mogućnost podrške BiH u finansiranju posljedica prouzrokovanih novim virusom korona.
Ubrzo nakon toga, na konferenciji za novinare održanoj 25. 03. 2020. godine Tegeltija je obavijestio javnost u BiH da je pismo namjere o MMF-ovom novom kreditnom aranžmanu vrijednom 320 miliona KM stiglo nadležnima u našoj zemlji, te da je potrebno da se usvoji na Fiskalnom savjetu BiH i potom pošalje u Vašington na odobrenje:
To bi trebalo biti završeno sljedeće sedmice, i u tom slučaju možemo očekivati da sredstva budu operativna već u maju.
Zoran Tegeltija, 25. mart 2020.
Kada je MMF u pitanju, u ovom dijelu važno je napomenuti da je prijedlog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika da Centralna banka BiH oslobodi oko 2,5 milijardi KM, od strane te organizacije odbijen. Podsjećamo, taj prijedlog Dodik je između ostalog obrazložio na sljedeći način:
Tražit ću da se ukine negativna stopa obaveznih rezervi, da se ona smanji za pola, dakle da ona bude 5 posto. Time bi se preko Centralne banke BiH oslobodilo dvije i po milijarde konvertibilnih maraka likvidnih sredstava, što će utjecati na likvidnost banaka i mogućnost da prate kretanja u privredi.
Milorad Dodik, 16. marta 2020.
Na sjednici Predsjedništva BiH održanoj istog dana jedan od zaključaka bio je da će “Predsjedništvo BiH i druge nadležne institucije razmotriti mogućnost upotrebe rezervnih sredstava Centralne banke BiH u svrhu amortizovanja efekata ove krize”, a kao što smo već napomenuli, iz MMF-a je stigla negativna reakcija:
Prema valutnom odboru, sredstva CBBH – njene devizne rezerve- moraju pokrivati najmanje 100 posto domaće valute u opticaju. Na taj način se osigurava fiksni kurs razmjene konvertibilne marke i eura. Svaki pokušaj da se devizne rezerve Centralne banke koriste u fiskalne svrhe bi narušio valutni odbor, predstavljao bi prijetnju po finansijsku stabilnost i rizik za nastanak značajnih inflatornih kretanja. Ovakvi pokušaji podrivaju sidro makroekonomske stabilnosti i treba ih izbjegavati u bilo koje vrijeme, pogotovo u kriznim situacijama.
Ured rezidentnog predstavnika MMF-a u BiH, 18. mart 2020.
U izjavi se još dodaje da “dok se BiH priprema za udar izazvan pandemijom COVID-19, isto tako BiH ima prednost da je njen bankarski sektor u velikoj mjeri stabilan te da su banke dovoljno kapitalizirane, likvidne i profitabilne, a ovi indikatori bilježe poboljšanje”.
U međuvremenu, Vijeće ministara BiH održalo je još dvije, opet vanredne sjednice. Tako je na 6. vanrednoj sjednici, kada su ekonomske teme u pitanju, utvrđen Nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, te na prijedlog Ministarstva finansija i trezora donesena i Odluka o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period april – juni 2020.
Pored toga, donesena je i Odluka o oslobađanju od obračuna i plaćanja indirektnih poreza i povrata već plaćenih indirektnih poreza na opremu i sredstva donirana od strane domaćih i međunarodnih subjekata za potrebe prevencije, suzbijanja i otklanjanja epidemije prouzrokovane novim koraonavirusom.
Na istoj sjednici, Vijeće ministara BiH upoznato je sa Informacijom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o regionalnim mjerama za olakšavanje prometa vitalnih proizvoda uslijed krize uzrokovane novim koronavirusom, te se navodi da će “ove mjere omogućiti lakši promet roba između strana CEFTA-e, a nastale su na prijedlog Sekretarijata CEFTA-e, Vijeća za regionalnu saradnju, Transportne zajednice, Generalnog direktorata za susjedstvo i proširenje (DG NEAR) i Generalnog direktorata za porez i carine (DG TAXUD).
Nažalost, ni ovakva situacija u kojoj se BiH našla povodom pandemije novim virusom korona nije mogla proći bez međusobnih optužbi nekih od glavnih aktera političke scene u BiH, te neizbježno i prebacivanja loptice odgovornosti.
Tako je kolegij SDA na sjednici održanoj 22. 03. 2020. marta donio niz zaključaka u vezi sa, kako se navodi, koronavirusom i aktuelnom situacijom u BiH, gdje se u zaključku br 3. “osuđuje neodgovornost i pasivnost predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije”:
SDA osuđuje neodgovornost i pasivnost predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije koji do sada niti jednu ekonomsku mjeru u vezi sa epidemijom virusa nije predložio na usvajanje Vijeću ministara, niti Parlamentarnoj skupštini BiH. Pozivamo ga da hitno omogući usvajanje budžeta BiH, osigura pomjeranje plaćanja PDV-a do kraja mjeseca i omogući usvajanje drugih mjera za ublažavanje posljedica epidemije i za podršku realnom sektoru. Upozoravamo predsjedavajućeg Vijeća ministara da će snositi odgovornost za sve posljedice koje će nastati zbog njegove ciljane blokade rada Vijeća ministara.
Kolegij SDA, 22. mart 2020.
Kada su ekonomske mjere u pitanju, dokumentom se pored ostalog pozivaju “skupštine na državnom, entiteskom, kantonalnom i opšinskom nivou da hitno usvoje rebalanse budžeta imajući u vidu usporavanje privrede i sljedstveno očekivano smanjenje prihoda stavljajući u prioritet preusmjeravanje finansijskih sredstava na saniranje posljedica epidemije”.
SDA je tom prilikom pozvala i Agenciju za bankarstvo da se sa komercijalnim bankama usaglasi i garantuje moratorij na otplatu kredita fizičkim i pravnim licima sve dok traje stanje prirodne nesreće, te zatražila od Upravnog vijeća i guvernera Centralne banke da u skladu sa svojim nadležnostima hitno definiraju set mjera koje bi pomogle saniranju ekonomskih posljedica izazvanih novim koronavirusom.
Još istog dana, na navedene optužbe iz SDA odgovorio je Tegeltija izjavivši da “samo u BiH jedna politička partija ima ambicije da zaključcima partijskog kolegija upravlja procesima borbe protiv epidemije koronavirusa”:
U trenutku kada se sve zemlje u svijetu bore protiv koronavirusa na način da ujedine sve ljudske i materijalne resurse, u BiH pojedine političke partije pokušavaju prebacivati odgovornost na pojedince.
Zoran Tegeltija, 22. mart 2020.
Tegeltija je u svojoj reakciji ustvrdio i da je Vijeće ministara realizovalo sve mjere iz svoje nadležnosti, kao i prijedloge koji su dolazili od kriznih štabova Vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH poručivši “da nikada neće predlagati mjere koje imaju za cilj smanjenje finansijskih kapaciteta budžeta bilo kojeg nivoa vlasti, jer je u ovom trenutku sav teret finansiranja zaštite zdravlja građana na budžetima entiteta i fondova socijalne sigurnosti, a neke mjere koje predlaže SDA upravo to čine.”
Pozivam SDA da, umjesto kritike na moj rad i brzopletih ekonomskih mjera koje predlažu, obezbijedi da Centralna banka definiše neophodne mjere koje preduzimaju sve centralne banke u regionu, a koje zahtijeva i poslovna zajednica u BiH, jer u cijelosti kontroliše rad Centralne banke.
Zoran Tegeltija, 22. mart 2020.
I dok javnost svjedoči međusobnom optuživanju onih koji čine vlast na nivou BiH, ekonomski stručnjaci u našoj zemlji pokušavaju skrenuti pažnju na ozbiljnost situacije.
Tako profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i član Predsjedništva SDP-a BiH, Anto Domazet u svom autorskom tekstu za Aljazeera Balkans pod naslovom Ekonomija BiH u doba koronavirusa ocjenjuje između ostalog da će “razvoj ekonomske situacije u BiH bit će određen lokalnim specifičnostima i kretanjima globalne ekonomije”, gdje u lokalnom kontekstu podcrtava blokade reformi i institucija države ali i, kako kaže, razarujuću korupciju i kriminal:
Lokalne specifičnosti se odnose na blokade reformi za poboljšanju poslovne okoline, zastoj zemlje na putu ka EU i NATO, blokade institucija države i formiranja Vlade F BiH, razarajuću korupciju i kriminal, neefikasan sistem pravde, nizak nivo konkurentnosti ekonomije BiH, niske stope ekonomskog rasta, zaposlenosti i masovne emigracije i niske fiskalne kapacitete države za suprostavljanje nadolazećoj krizi. Globalna kretanja tiču se primarno oporavka ekonomije u zemljama glavnim izvoznim tržištima BiH.
Anto Domazet, 22. mart 2020.
Uz uzroke pada tražnje koji je izazvao COVID-19, Domazet naglašava da su agregatna tražnja i ponuda usklađeni na znatni nižem nivou, što znači pad zaposlenosti i gubitak radnih mjesta, te da ekonomija neodložno ulazi u recesiju.
Ekonomska ekspertica Svetlana Cenić odlazi i korak dalje, te pored ostalog tvrdi da je na sceni “ubistvo ekonomije” kao i da će, u kontesktu dosadšnjih aktivnosti nadležnih u BiH, “istorija pominjati najneadekvatnije ikada mere u kriznoj situaciji jedne nejake, podeljene i nekonkurentne ekonomije.”
Cenić upozorava i da, bilo da se radi o grantovima ili kreditima, finansijska pomoć ne može doći ako se ne usvoji državni budžet, te da je s tim u vezi potrebno odblokirali rad državnih institucija.
“Kada radi, vlast na državnom nivou može i od svojih kreditora tražiti moratorij da pomogne svojoj privredi” navodi Cenić te kao i Domazet, skreće pažnju na problem agregatne ponude i potražnje:
Nesigurnost i neizvjesnost su najpogubniji i po ljude i po ekonomiju. Još je veća kontrakcija privrede ako ne zna šta je čeka. Ako vlade sad ne garantuju sigurnost, slijedi dalje otpuštanje do potpune propasti. Neka nauče nešto pod hitno o tome šta je agregatna ponuda i agregatna tražnja. Neka pod hitno shvate značaj obrazovanja, istraživanja i razvoja i domaće proizvodnje. U protivnom, bojim se da će umesto paketa mera, biti paketi humanitarne pomoći za celu državu.
Svetlana Cenić, 25. mart 2020.
Politička nesigurnost, nestabilnost i blokade rada institucija nisu ništa novo u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, takvo stanje je, reklo bi se, postalo permanentno. Tako treba podsjetiti i da je BiH u krizu izazvanu pandemijom novog koronavirusa ušla upravo iz stanja blokade a nakon Odluke Ustavnog suda BiH za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.
No, izazovi, između ostalog i oni ekonomski, koji su pred BiH takve su prirode da svaka politička nestabilnost, blokade i izostanak odgovornog djelovanja nadležnih može imati pogubne i nesagledive posljedice za već ionako uzdrmanu bh privredu, a posljedično tome i na život svakog građanina BiH bez obzira u kojem dijelu zemlje živio.
Nalazimo se na samom početku ekonomske krize koja bi mogla trajati jako dugo. Ono što smo do sada imali priliku da vidimo kada je djelovanje institucija BiH u pitanju, teško da može pobuditi optimizam.
(Istinomjer.ba)