Iako se rast broja glasova koje osvaja HDZ BiH ne može direktno povezati samo s izborom Željka Komšića, izborni rezultati pokazuju da je podrška HDZ-u BiH, nakon pada 2006. godine, značajno porasla nakon izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.
U javnosti se tokom godina pojavljuju teze o tome kako izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zapravo doprinosi dobrom rezultatu HDZ-a BiH. Nedavno je ovu tvrdnju ponovio i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, koji je za Euronews izjavio da je HDZ BiH povećao izborni rezultat pojavljivanjem Komšića u Predsjedništvu BiH.
Gospodin Željko Komšić je najviše doprinio HDZ-u. Ne kao čovjek, kao persona. Željko je dobar, častan je, ja njega cijenim kao čovjeka, ali kada pričamo politički, najviše je doprinio HDZ-u. HDZ-ov rezultat izborni je bio između 80.000 i 90.000 glasova. Pojavljivanjem Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, HDZ je povećao svoj izborni rezultat na 151.000, 152.000.
Ramo Isak, 10.6.2026.
Slične stavove iznosili su i drugi političari u prethodnom periodu. Elmedin Konaković je u intervjuu za Index 7. decembra 2022. iznio stav da je Komšić kroz vrijeme potpuno homogenizirao hrvatski narod oko HDZ-a, a istu tvrdnju ponovio je i 27. marta 2024. godine u intervjuu za N1.
Imam poštovanje prema Komšiću kao borcu Armije BiH, dobitniku najvećeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan”. U političkom smislu ne mislim da se učinilo išta dobro ili da je on napravio išta dobro što bi našoj djeci olakšalo budućnost. Također, Komšić je kroz vrijeme potpuno homogenizirao hrvatski narod oko HDZ-a, a politički pluralizam u hrvatskom narodu je vrlo slabo razvijen.
Elmedin Konaković, 7.12.2022.
Bivši predsjednik Federacije BiH Živko Budimir je u intervjuu za Slobodnu Bosnu 23. marta 2022. godine osudio izbor Željka Komšića kao nelegitiman, tvrdeći kako Komšić ne predstavlja Hrvate. Međutim, Budimir je također iznio i tvrdnju da HDZ BiH koristi izbor Komšića za zaštitu svoje pozicije unutar hrvatskog naroda.
On je nepoželjan u općinama gdje su Hrvati većina. Druga stvar je što HDZ koristi to da bi zaštitio svoju poziciju unutar hrvatskoga naroda. Nitko nije pomogao toliko Draganu Čoviću da ostvari dominaciju unutar hrvatskoga naroda koliko je Željko Komšić sa zadnjom kandidaturom.
Živko Budimir, 23.3.2022.
Željko Komšić je obnašao dužnost hrvatskog člana Predsjedništva četiri puta. Na ovu je funkciju prvi put izabran 2006. godine u utrci u kojoj je učestvovalo ukupno šest kandidata. Pobjeđivao je i 2010, 2018. te 2022. godine, dok 2014. godine nije mogao biti kandidat zbog ograničenja na dva uzastopna mandata.
Iako ne postoje istraživanja koja bi direktno povezala izbor Željka Komšića s brojem glasova HDZ-a BiH, vidljivo je kako su izborni rezultati ove stranke počeli rasti nakon prvog izbora Komšića u Predsjedništvo
Tako je do 2006. godine broj glasova HDZ-a BiH za državni Parlament bio u padu, da bi se nakon 2006. godine ovaj trend obrnuo.
HDZ-a BiH je 1998. godine osvojio 187.707 glasova, 2000. godine 166.667 glasova, dok su HDZ-ove koalicije 2002. godine osvojile 114.207 glasova, a 2006. godine 69.333 glasa (1, 2), što je najlošiji zabilježen rezultat ove stranke.
Međutim, od izbora 2006. godine i ulaska Komšića u Predsjedništvo došlo je do porasta podrške HDZ-ovoj koaliciji. Tako je na Općim izborima 2010. godine HDZ-a BiH popravio rezultat u odnosu na 2006. godinu i osvojio 114.476 glasova (1, 2).
Koalicija okupljena oko HDZ-a BiH je na Općim izborima 2014. godine, kada Komšić nije bio kandidat, osvojila 123.022 glasa (1, 2) da bi 2018. godine, kada je Komšić po treći put bio kandidat za Predsjedništvo BiH, HDZ-ovoj koaliciji podrška nastavila rasti, ovoga puta na 149.872 glasa (1, 2). U odnosu na prvi izbor Komšića 2006. godine, rezultat HDZ-ove koalicije bio je veći i 2022. godine, s osvojenih 139.018 glasova. (1, 2), iako se radilo o smanjenju u odnosu na 2018. godinu, kada je Komšić također bio kandidat.
U prilog tezi o homogenizaciji glasačkog tijela oko HDZ-a BiH svjedoči i činjenica da je na izborima 2022. godine jedini protukandidat Komšiću bila Borjana Krišto iz HDZ-a BiH, dok za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, druge stranke nisu isticale svoje kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva.
Ne može se tvrditi da je izbor Željka Komšića jedini razlog rasta broja glasova HDZ-a BiH i koalicija okupljenih oko ove stranke, ali je jasno vidljiv trend rasta podrške HDZ-u BiH nakon prvog izbora Komšića u Predsjedništvo 2006. godine, kao i trend okupljanja oko HDZ-ovog kandidata 2022. godine.
Od prvog izbora Komšića u Predsjedništvo BiH do danas, HDZ BiH je gotovo udvostručio izborni rezultat, što je posebno značajan porast broja glasova ako se uzme u obzir trend pada broja stanovnika u Federaciji BiH.