Od najava da će BiH postati veliko gradilište u proteklom mandatu nije bilo ništa, a većina projekata koji su obećani još 2014. godine ostalo je nerealizirano, te su se ponovo našli u izbornim programima partija koje su osvojile najviše glasova na posljednjim izborima u oktobru 2018. godine. Kako se bliži početak građevinske sezone Istinomjer donosi pregled projekata čija se gradnja očekuje kako ove tako i u naredne 3 godine.
Višković u ekspozeu najavio brojne infrastrukturne projekte
SNSD je jedna od partija koja uoči posljednjih Općih izbora nije objavila program na svojoj web stranici niti je on još uvijek igdje dostupan. Tek je novoizabrani premijer RS-a, Radovan Višković, podnoseći svoj ekspoze pred poslanicima NSRS nagovijestio kojim konkretnim projektima će se baviti Vlada ovog entiteta u naredne četiri godine.
Tako je Višković kazao da će u 2019. godini početi gradnja hidroelektrane “Dabar”, snage 156 MW, a završetak gradnje planiran je za 2021. godinu. Tender za za finansiranje i izgradnju svih preostalih objekata HE „Dabar“ je raspisan, a kako je početkom februara izjavio premijer Višković, izvođač radova trebao bi biti poznat do polovine ove godine.
Osim gradnje HE “Dabar”, Višković je najavio i gradnju HE “Buk Bijela”, HE “Foča”, HE “Paunci”, dogradnju i završetak HE “Dubrovnik 2” kao i povećanje kapaciteta i snage za postojeća 3 generatora u HE “Trebinje”.
Višković je najavio i brojne projekte na izgradnji cestovne infrastrukture. Najavljena je izgradnja mosta na rijeci Savi kod Gradiške, autoput Banja Luka-Prijedor-Novi Grad, Izgradnja autoputa od Koridora Vc, odnosno od Vukosavlja, preko Brčkog do Bijeljine i granice sa Srbijom, izgradnja brzog puta Istočno Sarajevo-Višegrad-Vardište, ali i brojne magistralne i regionalne ceste.
Gradnja autoputa od Banjaluke do Prijedora i Novog Grada najavljena je još u novembru 2017. godine, nakon što je na samitu 16+1 u Sofiji potpisan Protokol o okončanju pregovaračkog postupka sa kineskom kompanijom “Šandong”. Iako se to trebalo desiti i ranije, ugovor o izgradnji ovog autoputa je potpisan u decembru 2013. godine.
Tender za međudržavni most na rijeci Savi kod Gradiške, Hrvatska je raspisala u oktobru 2018. godine, a kako je tada rečeno gradnja mosta bi trebala početi na proljeće ove godine.
Ništa od obećanog nastavka gradnje HE Vranduk
U izbornom programu iz 2018. godine SDA je ponovo obećala izgradnju termo-bloka u Banovićima, izgradnju HE „Vranduk“, „Ustikolina“ i „Janjići“, ali i dodaje obećanja o izgradnji vjetroparkova „Podveležje“ i „Vlašić“.
Još sredinom 2018. godine, lider SDA Bakir Izetbegović je predstavljajući Izbornu platformu SDA, najavio i skori nastavak gradnje HE “Vranduk”.
„Ovih dana je ta stvar konačno presječena od EBRD-a i nastavlja se projekat.“
Bakir Izetbegović, 26.05.2018.
Ugovor o izgradnji Hidroelektrane Vranduk, vrijedan 112,3 miliona KM, Elektroprivreda BiH potpisala je sa konzorcijem koji predvode kompanije Strabag iz Austrije i Končar iz Hrvatske, i to u januaru 2016. godine. Početak radova na izgradnji prilikom potpisivanja ugovora najavljen je za proljeće 2016. godine, ali su radovi započeli tek u septembru iste godine. Međutim, gradnja prvog poslijeratnog objekta ove vrste u sistemu Elektroprivrede BiH obustavljena je manje od godinu dana nakon što je započela. Kompanija Strabag AG Austrija prekinula je ugovor s Elektroprivredom BiH zbog obustave isplata po ugovoru o gradnji ovog objekta.
U junu 2018. godine pisalo se da je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila Upravi “Elektroprivede BiH” (EPBiH) promjenu izvođača radova na gradnji HE Vranduk. Prema tim informacijama u posao su umjesto Strabaga trebale biti uvedene hrvatska kompanija Končar i domaći Euro-Asfalt. Međutim, prema informacijama koje su se početkom ove godine pojavile u javnosti Euro-Asfalt i Končar nisu uspjeli promijeniti ugovor s EBRD-om, kao i da je ova banka odlučila da je najbolje rješenje da se svi radovi obustave, a teren vrati u prvobitno stanje.
Istinomjer je kontaktirao EBRD kako bi provjerio ove navode, no rečeno nam je kako ne mogu potvrditi tačnost tih informacija niti davati dalje komentare u vezi sa ovim projektom. Informaciju smo pokušali dobiti i u EP BiH, no do momenta pisanja ovog teksta nismo dobili nikakav odgovor u vezi sa nastavkom gradnje HE Vranduk.
Ovaj projekat našao se u Planu poslovanja EP BiH za period od 2019. do 2021. godine, a osim njega u ovom periodu EP BiH planira završiti i staviti u pogon vjetroelektranu Podveležje i mini hidrocentralu na Neretvici, TE Tuzla-Blok 7, a do kraja 2020. planiran je početak gradnje HE Janjići, HE Una Kostela-Aneks. U planu poslovanja EP BiH se navodi i kako će do kraja 2021. godine biti započeta gradnja mHE Kakanj i VE Vlašić.
Autoceste i brze ceste u FBiH
Među obećanjima vezanim za izgradnju cestovne infrastrukture, u programu SDA našla su se i gradnja novih dionica autocesta na trasi Koridora V-c, izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd, izgradnja autoputa na trasi Jadransko-Jonske ceste kroz Hercegovinu, izgradnja brzih cesta od Sarajeva prema Tuzli, Goraždu, Travniku i Bihaću, te od Stoca prema Neumu.
Na koridoru Vc trenutno se obavljaju radovi na izgradnji zeničke zaobilaznice koja je započela još 2014. godine. Tokom prošle godine uspješno je završena poddionica Drivuša-Klopče, a do kraja godine očekivao se i završetak radova na poddionici Klopče – Donja Gračanica. Međutim, kako su sredinom potvrdili iz JP Autoceste, radovi na ovoj dionici još uvijek traju.
Iz Autocesta FBiH u januru su saopštili kako bi u 2019. godini trebala započeti i gradnja novih 5 dionica na Koridoru Vc i to, Počitelj – Zvirovići, Vranduk – Ponirak; Poprikuše-Nemila, Ponirak-Vraca, te tunel Ivan.
Osim toga, JP Autoceste FBiH za ovu godinu je najavilo i izgradnju dugo očekivane brze cestu Lašva-Travnik, a prva dionica koja će se graditi je Lašva-Nević Polje. Kako je saopšteno u toku je priprema tenderske dokumentacije za ovu dionicu.
Vlada Federacije BiH dala je početkom februara ove godine saglasnost Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija za potpisivanje ugovora o provedbi projekata i pratećih operativnih priručnika iz Programa utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta” u ukupnom iznosu 153.000.000 KM, a koji su utvrđeni budžetom FBiH za 2018. godinu.
Sve u svemu, prema najavama koje su se mogle čuti kako u predizbornoj kampanji, a tako i nakon nje, planova ne manjka, a svakako će biti interesantno pratiti koliko će ih biti realizovano u naredne četiri godine.
(Istinomjer.ba)