Govoreći o mogućnosti sticanja kandidatskog statusa u ovoj godini, odnosno o mjerama koje bi mogle biti realizirane u skorijem periodu, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), Denis Zvizdić spomenuo je i Zakon o javnim nabavkama BiH koji je naveden i među prioritetima iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Ovaj zakon jedna je od preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kojem je BiH pristupila još sredinom 2008. godine, a prema kojem naša zemlja mora uskladiti Zakon o javnim nabavkama sa EU legislativom do 1. juna 2020. godine.
Zvizdić je gostujući u programu N1 televizije, nakon svog povratka iz Brisela, među zakonima koji bi uskoro mogli biti usklađeni sa EU legistlativom naveo i Zakon o javnim nabavkama.
Zakon o javnim nabavkama je već pripremljen, on je izdraftan i on treba da ide u svoju proceduru.”
Denis Zvizdić, 30. januar 2020.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je potpisivanjem SSP-a preuzela obavezu da će u roku od 6 godina od dana stupanja ovog sporazuma na snagu (1. juni 2015. godine), postepeno uskladiti svoje postojeće zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU (Acquis Communautaire). Međutim, u članu 74. Sporazuma se navodi da će BiH u roku od 5 godina izjednačiti tretman u pristupu procedurama za dodjelu ugovora o javnim nabavkama privrednim društvima iz EU sa domaćim društvima.
Društvima Zajednice koja nisu osnovana u Bosni i Hercegovini bit će omogućen pristup procedurama za dodjelu ugovora o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, uz tretman ne manje povoljan od tretmana koji je dodijeljen društvima iz Bosne i Hercegovine, najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu ovog sporazuma. Bosna i Hercegovina će u prijelaznom periodu od pet godina osigurati postepeno snižavanje postojećih preferencijala tako što će stope preferencijala nakon stupanja na snagu ovog sporazuma iznositi maksimalno 15% u prvoj i drugoj godini, maksimalno 10% u trećoj i četvrtoj godini i maksimalno 5% u petoj godini.”
Naime, pravila Europske Unije osiguravaju da su javne nabavke roba, usluga i radova u bilo kojoj državi članici transparentne i otvorene za sva privredna društva iz EU-a, na temelju nediskriminacije i jednakog postupanja. Europska komisija je u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH saopćila da je identifikovan čitav niz neefikasnosti, neopravdanog trošenja i nedostatka mehanizama kontrole u sistemu javnih nabavki, te podsjetila da se u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), privrednim društvima iz EU-a koja nisu osnovana u Bosni i Hercegovini “mora odobriti pristup postupcima dodjele ugovora u zemlji sa tretmanom koji nije manje povoljan u odnosu na tretman koji se dodjeljuje društvima iz Bosne i Hercegovine i to najkasnije pet (5) godina nakon njegovog stupanja na snagu”. To dakle znači da BiH svoj Zakon o javnim nabavkama mora uskladiti sa legistlativom EU do 1. juna 2020. godine.
Prema ustavnom i zakonskom okviru, nadležnosti za javne nabavke se najvećim dijelom ostvaruju na državnom nivou. U oblasti javnih nabavki, nadležne institucije na državnom nivou su Agencija za javne nabavke i Ured za razmatranje žalbi koje djeluje kao drugostepeno tijelo u predmetima nabavki. Zakon o javnim nabavkama je djelimično usklađen sa pravnim stečevinama EU (Acquis communautaire).
Još ranije, u periodu od 2008. do 2011. godine, propala su dva pokušaja implementiranja EU legistlativnog paketa zbog “nedostatka političke volje u BiH”, da bi Zakon o javnim nabavkama koji se temelji na Direktivama EU iz 2004. godine bio usvojen tokom 2014. godine. U kontekstu brzine provođenja neophodnih reformi, ovdje treba podsjetiti i da je Bosna i Hercegovina SSP potpisala još u junu 2008. godine, a da je on stupio na snagu tek sedam godina kasnije, u junu 2015. godine.
Nakon kreiranja direktiva EU o javnim nabavkama iz 2014. godine, Agencija za javne nabavke BiH (AJN BiH) kreirala je tokom 2018. godine Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama BiH koji je usklađen sa pomenutim direktivama, no on ni nakon gotovo dvije godine nije razmatran u Vijeću ministara BiH. Zemlje regiona poput Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, svoje Zakone o javnim nabavkama su ili već uskladile sa posljednjim EU direktivama iz 2014. godine ili se zakoni nalaze u skupštinskoj proceduri.
Anita Knezović iz Agencije za javne nabavke BiH, navela je tokom nedavno održanog okruglog stola na tu temu upravo neke od novina u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH, a na koje je, kako kaže, i Evropska komisija dala izuzetno pozitivno mišljenje tokom 2019. godine.
Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama BiH predlažu se izmjene i dopune koje se, između ostalog odose na definicije, nabavke koje uključuju ugovorne organe iz različitih država, izuzeća, službenika za javne nabavke, prethodnu provjeru tržišta, podjelu nabavke na lotove, uslove za početak postupka javne nabavke, ličnu sposobnost, diskvalifikaciju po osnovu sukoba interesa ili korupcije, izvještaj o postupku javne nabavke, konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda, aktivnu legitimaciju, postupak ugovornog organa po žalbi, rokove izjavljivanja žalbe ugovornom organu, te uvodi novo poglavlje koje se odnosi na inspekcijski nadzor i kaznene odredbe”, pojasnila je Knezović.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama prošao je i kroz javne konsultacije putem sistema eKonsultacije u periodu od 12. 08. 2019. do 11. 09. 2019. godine, a jedna od organizacija koja je uputila svoje prijedloge putem ove platforme bio je i Transparency International BiH.
Ono na čemu smo mi insistirali na sastancima radne grupe, ali i prijedlozima koje smo uputili kroz e-konsultacije bilo je usaglašavanje legislative sa novijim EU direktivama, razvijanje sistema u pravcu boljeg planiranja, povezivanja planova nabavki sa godišnjim i višegodišnjim budžetima; razvijanje koncepta svrsishodnosti nabavki; osnaživanje odredbi koje se odnose na sukob interesa; revidiranje modela pravne zaštite; obavezna podjela na lotove radi stimulacije učeša malih i srednjih preduzeća, ali i veće nadležnosti za institucije sistema.”
Milena Mastalo, Transparency International, 27. januar 2020.
Iako je AJN dobila pozitivna mišljenja većine institucija, da bi ovaj Nacrt došao do Vijeća ministara BiH još uvijek je potrebno dostavljanje mišljenja od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, kao i mišljenje Ureda za razmatranje žalbi BiH.
Inače Poslovnikom o radu Vijeća ministara BiH, odnosno njegovim Članom 33., kao vremenski rok za davanje mišljenja u pripremi nacrta i prijedloga zakona i prijedloga odluka, naputaka, zaključaka, rješenja i drugih normativnih akata propisan je period od 10 dana.
Ured za zakonodavstvo, ministarstva i druga tijela iz članka 31. ovog poslovnika dužni su dati svoje mišljenje obrađivaču najkasnije u roku od deset dana od dana primitka materijala, a kada se radi o pitanjima o kojima treba žurno zauzeti stav, tijela su dužna dati mišljenje odmah.”
Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH, Član 33.
Članom 31. Poslovnika, propisano je da se za svaki novi akt prije dostavljanja Vijeću ministara, obavezno pribavlja mišljenja od Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva pravde BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva financija i trezora kao i mišljenje Direkcije za europske integracije.
I Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH predviđaju rok od 15 dana za dostavljanje mišljenja kontrolnih tijela za sveobuhvatnu procjenu uticaja. U pravilima su kao kontrolna tijela u Članu 30. navedeni:
„Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u pogledu suštinske provjere procjene fiskalnih uticaja propisa, u skladu sa svojim nadležnostima; Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u pogledu suštinske provjere procjene ekonomskih i okolišnih uticaja, u skladu sa svojim nadležnostima; Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine i Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine u pogledu suštinske provjere provedene procjene socijalnih uticaja, u skladu sa svojim nadležnostima; kao i Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara u pogledu usklađenosti između sadržaja izvještaja o provedenoj sveobuhvatnoj procjeni uticaja i nacrta ili prijedloga propisa, a posebno u kojoj mjeri i na koji način su odabrana najpovoljnija rješenja, institucionalni okvir i mehanizmi za praćenje, izvještavanje i evaluaciju utvrđeni u izvještaju o provednoj sveobuhvatnoj procjeni uticaja ugrađeni u nacrt ili prijedlog propisa.“
Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH
S obzirom na jasne odredbe Poslovnika o radu Vijeća ministara BiH, ali i Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, evidentno je da je rok za dostavljanje mišljenja prošao davno, te su iz Agencije za javne nabavke BiH najavili da će o tome dopisom obavijestiti Vijeće ministara BiH.
Pošto se na već pomenuta mišljenja nadležnih institucija i dalje čeka ostaje nada da će ona biti dostavljena ubrzo kako bi se novi Zakon o javnim nabavkama BiH uputio u proceduru i u konačnici uskladio ovu oblast sa EU regulativom o javnim nabavkama do sredine ove godine. Međutim dosadašnja dinamika u tom pogledu ne daje previše prostora za optimizam da će se to i desiti.
(Istinomjer.ba)