Dragan Čović okrivio je mehanizam koordinacije i SDA za neusvajanje reformske agende za provedbu Plana rasta EU za Zapadni Balkan, zbog čega Bosna i Hercegovina propušta priliku za povlačenje stotina miliona eura za finansiranje projekata. Iz Evropske unije kažu drugačije.
Član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović gostovao je 28. avgusta 2025. u emisiji “Dnevnik plus” na RTV HB, gdje je govorio o političkim prilikama u zemlji. Odgovarajući na sugestivno pitanje novinara koji je rekao da je Stranka demokratske akcije “izbila Bosni i Hercegovini stotine milione eura”, Čović se osvrnuo na pitanje mehanizma koordinacije. Istakao je da je zbog opstrukcija opozicije proces usklađivanja akcionih planova za EU zaustavljen, što je, prema njegovim riječima, već prouzrokovalo gubitak više od stotinu miliona eura.
Prvih stotinu milijuna, u pravu ste. Znači, mehanizam koordinacije, ko ne zna, bio je jedan od uvjeta na našem europskom putu 2015. godine. I nekako smo ga dogovorili. A on je podrazumijevao da sve razine vlasti, znači, i naših deset županijskih prostora u Federaciji, i dva entiteta, i razina BiH, moraju usuglašavati pojedina pitanja, već kako se to definira. I sad kad smo došli do ovih akcionih planova, sve što smo trebali uraditi, naravno, jedna opozicijska stranka da bi dobila nešto na političkoj sceni među Bošnjacima, blokira taj proces. Ali blokirala sto, pa vjerojatno još sto milijuna eura u tom procesu.
Dragan Čović, 28.8.2025.
Prve vijesti o neusaglašavanju Plana reformi agende pojavile su se u aprilu 2024. godine. Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Staša Košarac na svom je Instagram profilu poručio da “srpska strana nije saglasna sa određenim ambicioznim stavovima Unije koji nisu u skladu sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH”.
… pitanja koja nisu usaglašena u BiH i koja nisu dio programa rada SM BiH i ministarstava, ne mogu biti stavljena u fokus ambicija EU. Recimo, zakon o gasu na nivou BiH ili ukidanje entitetskog glasanja – to su stvari na koje Srpska nikada neće dati saglasnost. Nama je to neprihvatljivo, jer je protivustavno i antidejtonski.
Staša Košarac, 25.4.2024.
U julu 2024. godine nagativan stav prema Planu reformi imali su i premijeri vlada iz četiri kantona (Zeničko-dobojski, Tuzlanski, Unsko-sanski, Srednjobosanski), svi iz SDA.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić, kritikovao je način raspodjele novca iz paketa, rekavši da se većinski finansiraju projekti u entitetu RS i kantonima sa hrvatskom većinom, dok su potpunosti zanemareni kantoni sa bošnjačkom većinom. Takođe je kritikovao izbacivanje ključnih reformi, a to je da se odluke Ustavnog suda provode na cijeloj teritoriji, da se izvrši izbor sudija Ustavnog suda i izbaci pravo VET-a u ključnim državnim tijelima. Oni su u julu 2024. godine ipak dali uslovnu saglasnost, upućujući kritike na rad vladajućih struktura.
Pojedini članovi Trojke su upravo njih vidjeli kao one koji blokiraju napredak. Naša stranka krivila je mehanizam koordinacije, o čemu su govorili u julu 2024. godine, a istim optužbama pridružio se i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
U septembru 2024. godine, objavljena je informacija da je Krišto poslala “dokument o našoj trenutnoj usuglašenosti kada je u pitanju Plan rasta”, odnosno nacrt Plana reformi bez dvije neusaglašene mjere. Time je već bilo jasno da je traženje saglanosti kantona nije bilo potrebno, odnosno da “mehanizam koordinacije” nije kriv.
Bosni i Hercegovini su početkom oktobra 2024. godine istaknute mjere koje mora sprovesti kako bi povukla novac iz fonda Plana rasta: potrebno je popuniti Ustavni sud BiH sudijama iz Republike Srpske, ukinuti entitetski veto na odluke Konkurencijskog vijeća i Vijeća za državnu pomoć BiH te usaglasiti vizne politike BiH s viznim režimom EU. Dakle riječ je o mjerama kojima su se protivi predstavnici vlasti iz Republike Srpske još u aprilu 2024. godine.
Potvrdio je to glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman koji je rekao da su to obaveze koje su jednake za sve zemlje Zapadnog Balkana. Riječ je o upravo onim uslovima na koje predstavnici iz RS nisu pristali još na samom početku pregovora.
Dva od tri navedena pitanja već su duži period predmet neslaganja bh. političara/ki, a pitanje viznog režima još nije ni bilo predmet rasprave.
Imajući u vidu da odgovornost za blokiranje Plana reformi ne snosi mehanizam koordinacije, odnosno da kantonalni premijeri koji dolaze iz SDA nisu prepreka povlačenju novca iz Plana rasta, već da su to pitanja o kojima se predstavnici vlasti godinama ne mogu složiti, tvrdnju Dragana Čovića da je to razlog za propuštanje prilike za povlačenje stotina miliona eura ocjenjujemo neistinitom.
(Istinomjer.ba)