Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić gostovao je 29.11.2022. godine na televiziji N1, gdje je govorio o stanju migracija u BiH, broju i povratku migranata, procesuiranju i kažnjavanju građana/građanki BiH koji/e su se vratili/e sa stranih ratišta te izvještaju EU o BiH za 2021. godinu.
O broju migranata u BiH
Cikotić: Podsjetiću vas, prije dvije i po godine smo znali imati preko deset, pa i do 14 hiljada migranata u Bosni i Hercegovini.
Voditelj: Koliko ih ima sada?
Cikotić: Sad ih imamo ispod dvije hiljade.
Selmo Cikotić, 29.11.2022.
Prema podacima UN-a iz septembra 2022. godine, u Bosni i Hercegovini je prisutno oko 2.700 izbjeglica i migranata. Oko 2.000 njih smješteno je u prihvatnim centrima koje finansira EU i koji se nalaze u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.
Od početka 2018. godine više od 87.000 izbjeglica i migranata stiglo je u Bosnu i Hercegovinu zapadnobalkanskom rutom.
Prema podacima Internacionalne organizacije za migracije (IOM), u BiH je u 2018. godini zabilježeno 24.067 dolazaka migranata i izbjeglica iz Srbije i Crne Gore u poređenju sa 755 u cijeloj 2017. godini. U 2019. godini otkriveno je 29.124 dolaska migranata i izbjeglica, a trend se nastavio i tokom 2020. godine sa 16.150 dolazaka migranata u BiH.
Povratak u zemlje porijekla
Govoreći o saradnji s Hrvatskom i Srbijom, ministar Cikotić je rekao da je znatno popravljena kontrola istočne granice BiH, da su otkrivane i hapšene grupe krijumčara migranata, popravljena kontrola kampova u kojima se migranti zadržavaju, u nekoj mjeri poboljšana koordinacija s graničnim službama Republike Hrvatske te da je unaprijeđena situacija u pogledu povratka migranata u zemlje porijekla:
Ali smo mi prije svega u upravljanju migracijama unutar Bosne i Hercegovine unaprijedili situaciju i u pogledu povratka migranata u zemlje porijekla. Mi smo najuspješniji ne samo u regionu nego čak i u Evropskoj uniji.
Selmo Cikotić, 29.11.2022.
Prema podacima IOM-a iz jula 2022. godine, Bosna i Hercegovina se 2021. godine, nakon Turske i Bjelorusije, našla na trećem mjestu prema broju povrataka migranata u zemlje porijekla.
S druge strane, IOM upozorava da je proces povratka i readmisije problematičan, jer je potpisano vrlo malo sporazuma s drugim državama i da BiH troši preveliki dio svog ograničenog budžeta na identifikaciju i transfer tih migranata iz jedne zemlje u drugu.
Povratak i readmisija su problematični; Bosna i Hercegovina je potpisala sporazume o readmisiji sa drugim zemljama u regionu, a potpisani su, ali još nisu ratifikovani, sporazumi sa Turskom i Moldavijom. Iako su se proteklih godina vodili bilateralni pregovori sa vanregionalnim zemljama, potpisano je vrlo malo sporazuma o readmisiji. (…) Stoga, povratak državljana trećih zemalja u Tursku nije sistematska procedura prema ovom Sporazumu. U praksi, to ne predstavlja sporazum koji bi olakšao povratak državljana trećih zemalja/neregularnih migranata iz regiona, a BiH troši preveliki dio svog ograničenog budžeta na identifikaciju i transfer tih migranata iz jedne zemlje u drugu.
O broju migranata koji ulaze iz pravca Srbije
Na pitanje voditelja da li je u narednim mjesecima moguć novi porast broja migranata u Bosni i Hercegovini, Cikotić je rekao da je broj migranata koji ulaze iz pravca Srbije na dnevnoj bazi ispod dvije hiljade:
Sad već desetak dana taj broj je negdje ispod dvije hiljade i ja mislim da je to neki trend koji treba da se očekuje.
Selmo Cikotić, 29.11.2022.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, koje prenosi portal Klix, na području na kojem djeluje Policijska uprava Zvornik u devet mjeseci ove godine pronađeno je i evidentirano 265 ilegalnih migranata, što je za 376 manje nego u istom periodu prošle godine.
Broj od 98 migranata koji su zapaženi na teritoriji na kojoj djeluje Policijska uprava Zvornik 14.10.2022. predstavlja jednu trećinu ovogodišnjih ukupnih dolazaka u ovu oblast (265).
Evropska komisija je 14. oktobra upozorila Beograd da ukoliko Srbija ne zaustavi neregularnu migraciju sa svoje teritorije u blok, izvršna vlast EU neće isključiti suspenziju pristupa Srbiji bez viza u EU.
O procesuiranju i kažnjavanju učešća na stranim ratištima
Govoreći o resocijalizaciji ljudi koji su se vratili s ratišta u Siriji i Iraku, Cikotić je izjavio da je ovaj proces uspješan te ustvrdio da je BiH prva u regiji donijela zakon o kažnjavanju učešća na stranim ratištima:
Bosna je prva u regiji donijela zakon o procesuiranju, odnosno kažnjavanju te vrste učešća na stranim ratištima i koliko znam, većina tih porodica se reintegrirala i resocijalizirala u značajnoj mjeri.
Selmo Cikotić, 29.11.2022.
Prema dostupnim podacima BIRN-a BiH, u BiH je tokom 2014. godine došlo do izmjena zakona kojima je boravak na stranom ratištu postao krivično djelo, a kasnije je to postalo i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama.
Nakon BiH, Parlament Albanije je u julu 2014. godine usvojio amandmane Krivičnog zakona kojima su učešće, organizovanje i pozivanje na učešće u vojnim operacijama u stranoj državi postali krivično djelo s kaznama zatvora u rasponu od tri do 15 godina. Ova djela ne smatraju se djelima terorizma.
Slijedila je Srbija, koja je zakon usvojila krajem 2014. godine, te Kosovo i Crna Gora, koje su svoje verzije zakona usvojile u martu 2015. godine.
Komentari EU o BiH
Za kraj razgovora, na upit voditelja šta on kao ministar sigurnosti BiH ostavlja svom nasljedniku/nasljednici, Cikotić je izjavio da su međunarodne ocjene najbolji pokazatelj njegovog rada:
Ja mislim da su međunarodne ocjene i činjenica da je Izvještaj EU o BiH za prošlu godinu koji je u pozitivnom smislu istakao Ministarstvo sigurnosti, jedna dobra ilustracija o tome šta je Ministarstvo sigurnosti uradilo u prethodne dvije godine.
Selmo Cikotić, 29.11.2022.
U izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu, objavljenom 19.10.2021. godine, Ministarstvo sigurnosti BiH spominje se šest puta. Na tri mjesta pohvaljen je rad Ministarstva i istaknuto kako je primijećen pojačan napor:
Ministarstvo sigurnosti je pojačalo napore na poboljšanju upravljanja migracijama. (…) Ministarstvo sigurnosti je preduzelo korake za poboljšanje koordinacije pristupa. (…) Ministarstvo sigurnosti povećalo je napore da poboljša koordinaciju između državnog i lokalnog nivoa i preuzme odgovornost u upravljanju migracijama, što bi trebali podržati svi nivoi vlasti.
Izvještaj o Bosni i Hercegovini 2021.
No, pored pohvale, u Izvještaju su primjetne i kritike na račun Ministarstva sigurnosti BiH:
Međutim, nadležne agencije Ministarstva sigurnosti (Sektor za imigraciju i readmisiju; Služba za poslove sa strancima) i dalje imaju značajno nedovoljno kadrova i djelimično su neopremljene. (…) Sektor za azil Ministarstva sigurnosti ima veoma ograničene kadrovske i operativne kapacitete, sa samo 5 zaposlenih koji rade na registraciji i procjeni zahtjeva za azil za cijelu državu, što je krajnje nedovoljno da bi se obezbijedio pristup postupku azila. Broj anketara i sajtova za registraciju je nedovoljan.
Izvještaj o Bosni i Hercegovini 2021.
Tvrdnja da je u izvještaju EU o BiH Ministarstvo sigurnosti BiH spomenuto u pozitivnom smislu nije u potpunosti tačna s obzirom na to da su se, pored pohvale, u izvještaju našle i kritike i ukazalo se na nedostatke za koje je odgovorno Ministarstvo.
Zbog svega navedenog, Istinomjer tvrdnje Selme Cikotića ocjenjuje većim dijelom istinitim.
(Istinomjer.ba)