I dok načelnik Općine Srebrenica, Mladen Grujičić tvrdi da “ozbiljnih incidenata na nacionalnoj osnovi” nije bilo u proteklom periodu, javnost i građani/ke Srebrenice svjedoče nizu provokacija, kako tokom prošlih, tako i tokom ove godine kada su zabilježeni mnogobrojni incidenti koji su kod povratnika/ca u ovaj grad još jedanput izazvali strah i nelagodu.
Načelnik Općine Srebrenica, Mladen Grujičić se u obraćanju medijima nakon Komemorativne sjednice Skupštine Općine Srebrenica, održane 10. jula 2020. godine osvrnuo na trenutno stanje u Srebrenici i odgovorio na nekoliko pitanja o negiranju genocida, te ustvrdio da u proteklom periodu nije bilo ozbiljnijih incidenata na nacionalnoj osnovi u ovom gradu.
Mi u Srebrenici smo ponosni na ovaj protekli period u kojem nismo imali ozbiljnih incidenata na nacionalnoj osnovi i to je bio cilj i suština naše politike, da stvorimo uslove koji će omogućiti ne da se prošlost zaboravi, već da se potisne u stranu.
Mladen Grujičić, 10. juli 2020.
Ipak medijski izvještaji od početka 2020. godine do danas ne idu u prilogu Grujičićevoj tvrdnji da “ozbiljnih incidenata na nacionalnoj osnovi” nije bilo u proteklom periodu.
Naime, već početkom ove godine, 7. januara, došlo je do incidenta prilikom proslave Badnje večeri, kada je Srebrenicom, ali i pored Memorijalnog centra u Potočarima gdje su sahranjene žrtve genocida, “prošla kolona uz glasno puštanje četničkih pjesama”. Kako je N1 tada prenio “prvo su se pojavili snimci iz Srebrenice na kojima je prikazana kolona vozila koja je prošla i pored Memorijalnog centra u Potočarima, dok se čuje pjesma “To Srpkinja samo rađa”, a kolona sa automobilima je, kako se navodi, produžila i do Bratunca”. S tim u vezi, 8. januara 2020. godine Tužilaštvo BiH formiralo je predmet zbog zastrašivanja povratnika, poticanja i izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, te netrpeljivosti, a iz Tužilaštva su naveli da će u “navedenom predmetu biti ostvarena saradnja sa partnerskim institucijama, te upućene naredbe i zahtjevi nadležnim policijskim i sigurnosnim agencijama, za prikupljanje i dostavljanje svih informacija i dokaza o navedenim događajima”. Ipak, Tužilaštvo BiH od januara nije saopštilo vijesti o pomenutom predmetu.
Samo nekoliko dana kasnije u Srebrenici je uslijedio novi incident, kada su aktivisti Udruženja građana “Istočna alternativa” na nekoliko oglasnih mjesta zalijepili plakate sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića sa natpisima “Genocida nije bilo” i “Bog te poživio i zdrav nam bio”. Pomenuto udruženje predvodi Vojin Pavlović, bivši lokalni odbornik u Bratuncu koji ističe da “Istočna alternativa” djeluje isključivo “na saradnji sa Rusijom i bratskim zemljama za Republiku Srpsku”, te da “na ovaj način žele da skrenu pažnju javnosti da u Srebrenici nije počinjen genocid i najavio da će plakate lijepiti i u Bratunci i Milićima”.
Krajem istog mjeseca tokom proslave krsne slave Svetog Save zabilježena je fotografija devet učenika sa četničkim obilježjima u učionici jedne srebreničke škole, a nekoliko učenika je kasnije i na društvenim mrežama podijelilo spornu fotografiju sa četničkom ikonografijom. S tim u vezi, oko 300 roditelja i učenika Prve osnovne škole Srebrenica održalo je 29. januara 2020. godine “mirni protest ispred zgrade škole jer su htjeli da odgovore na širenje mržnje, fašizma i nacionalizma u objektima škole”. Dva dana kasnije, Skupština Općine Srebrenica “jednoglasno je usvojila zaključke u kojima se navodi da je ta institucija opredijeljena da se situacija u Prvoj osnovnoj školi u tom gradu rješava na civilizovan i demokratski način, s ciljem prevazilaženja trenutnog stanja i bolje budućnosti škole i učenika”. Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske saopćili su i da su rukovodstvo i stručna služba ove škole “obavili su razgovor sa učenicima koji su objavili spornu fotografiju i izrekli im adekvatne mjere za neprimjereno ponašanje”. Ipak, Grujičić je tada izjavio da se “u školi nije desilo ništa”:
Ako me pitate šta mislim da se desilo u školi, u školi se nije desilo ništa. Slike koje su nastale u školi su objavljene van škole i objavljene su na društvenim mrežama. Fotografije na kojima se nalaze djeca, u srpskoj narodnoj nošnji, sa šajkačama i šubarama i sa podignuta tri prsta.
Mladen Grujičić, 30. januar 2020.
U februaru 2020. godine javnost je obaviještena da je učenica devetog razreda Prve osnovne škole u Srebrenici, koja nosi hidžab, verbalno napadnuta od strane školskih drugara prilikom povratka kući iz škole. Prema navodima djevojčicine majke “prvo su je provocirali zbog toga što je pokrivena, a onda su je na putu prema kući zaustavili i maltretirali”, a i ovaj slučaj je prijavljen policiji.
Incidenti su se nastavili i tokom mjeseca marta, kada su članovi Udruženja građana “Istočna alternativa” u centru Srebrenice još jedanput zalijepili postere Ratka Mladića te Milorada Dodika, a povod je bilo obilježavanja njihovog rođendana, te su tom prilikom istakli da “Ratku Mladiću žele brz oporavak i skori dolazak u Republiku Srpsku”. Podsjećamo, plakati sa izrazima podrške Ratku Mladiću nisu rijetka pojava u ovom gradu upravo zahvaljujući članovima Udruženja građana “Istočna alternativa” koji su i 2017. godine, za vrijeme izricanja presude Haškog tribunala Ratku Mladiću, zalijepili plakate sa tekstom “Ti si naš heroj”.
U junu 2020. godine Vojin Pavlović zalijepio je plakat kojim poziva građane da obilježe 11. juli kao dan oslobođenja Srebrenice.
Ovo nije nikakva provokacija ni zastrašivanje. Mi smatramo da je Republika Srpska i Srebrenica oslobođena 11. jula i to je istorijski događaj za srpski narod. Ne želimo nikog da provociramo. Sažalijevamo sve ono što se desilo jula 1995. godine, ali smatramo da imamo pravo na obilježavanje naših značajnih datuma“, rekao je Pavlović za Radio Slobodna Evropa.
Vojin Pavlović, 23. juni 2020.
S tim u vezi, članovi Udruženja građana “Istočna alternativa” su 11. jula 2020. godine, na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, obilježili, kako navode, “oslobođenje Srebrenice i početak povratka Srba u svoje opljačkane i devastirane stanove i na uništena imanja”.
Slični incidenti događali su se i tokom prethodnih godina, pa je tako u januaru 2019. godine prilikom proslave Badnje večeri kroz Srebrenicu “prošla povorka sa traktorima i automobilima” praćena pjevanjem četničkih pjesama, “a pored pirotehnike, mogli su se čuti i pucnji iz vatrenog oružja”, dok je samo dan ranije ispred kapije bivše Fabrike akumulatora pronađena vreća u kojoj su bila krzna divljih svinja.
Nakon što je u Srebrenici 10. jula 2019. godine održana komemorativna sjednica Skupštine Općine na kojoj je odata počast svim nevino nastradalim žrtvama iz proteklog rata, Grujičić je “istakao kako sutra neće ići u Potočare na obilježavanje genocida”, te dodao “kako niko normalan ne može biti ravnodušan na broj nišana u Memorijalnom centru u Potočarima, ali da ta brojka nije validna”.
Žalosno je što ima toliki broj nišana. To samo nenormalnom čovjeku može da imponuje ili da kaže šta me briga. Svaki gubitak je težak, znam na sopstvenoj koži. Ali definicija zločina je urađena da ne odgovora istini i stvarnom stanju na terenu. Pozivam sve institucije da dokažu istinu i ja ću je prihvatiti. Istina je da ta brojka nije validna. Ukoliko ja dokažem da jedan čovjek iz Potočar da je živ onda ta brojka više nije 8.372, nego je 8.371, ali se po tom pitanju ništa ne mijenja. Nikad se nije revidirao spisak.
Mladen Grujičić, 10. juli 2019.
Grujičić je i tokom ranijih godina isticao da “ne prihvata da je masakr u Srebrenici bio genocid, bez obzira na presude međunarodnih sudova i sudova u BiH”:
Svaka žrtva ima svoju težinu, vrijednost, i treba je poštovati. Ali ne mogu se složiti sa kvalifikacijom tog događaja. Broj žrtava masakra, u kojima su u julu 1995. godine snage bosanskih Srba ubile nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, u presudama međunarodnog suda je nekonzistentan. Morao bi se revidirati spisak i promijeniti spisak žrtava.
Mladen Grujičić, 13. april 2017.
Kada je 2016. godine izabran za načenika Općine Srebrenica, Grujičić je na pitanje o ulozi Ratka Mladića u ratu odgovorio “da ga možemo gledati kao heroja”, ali i da “za sve što je počinio, treba odgovarati pred sudom”, dok je pitanje da li smatra da je u Srebrenici počinjen genocid odgovorio da nije.
Mislim da nije, ali to ne može biti konačan stav dok se svi procesi ne završe. Svatko tko je dokazivao istinu bio je izložen ovdje pritiscima. Stalno se mijenja i broj ljudi koji su poginuli. Ja sam spreman na svaku istinu. Haag je presuđivao za genocid, ali mijenjaju broj žrtava. Prije se govorilo o osam hiljada, sad ih se spominje četiri do pet. Više se ne govori o osam hiljada. Ni Bošnjaci ne znaju koliko je ljudi poginulo, osam hiljada ili četiri-pet.
Mladen Grujičić, 22. oktobar 2016.
Podsjećamo, više od 700 godina zatvora presuđeno je za genocid i druge zločine u Srebrenici na međunarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a osuđeno je 47 osoba, jer su bili nalogodavci i izvršitelji počinjenih zločina, a sudovi su izrekli pet kazni doživotnog zatvora uključujući onu Ratku Mladiću koja još nije pravomoćna. Suđenje Ratku Mladiću započelo je u maju 2012, a okončano je u decembru 2016. godine. U novembru 2017. godine osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za teroriziranje civila tokom opsade Sarajeva, a prvostepenom presudom izrečena mu je doživotna kazna zatvora. Ipak, drugostepena presuda Mladiću, koja je trebala biti izrečena u 2020. godini, odgođena zbog pandemije novog koronavirusa za narednu godinu.
Ipak, iako su presude Međunarodnog suda za ljudska prava i Haškog tribunala potvrdile da se u Srebrenici desio genocid, Grujičić i dalje osporava djelovanje ovih pravosudnih institucija ističući da se “svakodnevno pojavljuju dokazi koji negiraju sve ono što se dešavalo na onakav način kako se to prezentuje”. Osim toga Grujičić tvrdi da “ozbiljnih incidenata na nacionalnoj osnovi” nije bilo u proteklom periodu iako javnost i građani/ke Srebrenice svjedoče nizu provokacija, kako tokom prošlih godina, tako i tokom 2020. godine kada su zabilježeni mnogobrojni incidenti koji su kod povratnika/ca u ovaj grad još jedanput izazvali strah i nelagodu.
Samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo funkciju načelnika Općine Srebrenica, Grujičić je za BIRN izjavio da “nije historičar”, već “građanin koji želi nešto promijeniti u Srebrenici, stvoriti bolje životne uvjete i zadržati ljude ovdje”, kao i da će “pokušava poslati poruku mira jer ima odgovornost prema građanima da ih zadrže ovdje”. Ipak, suprotno njegovim izjavama i obećanjima, povratnici Bošnjačke nacionalnosti, za Balkan Insight ističu da su godinama izloženi provokacijama i poteškoćama, te da se i “dalje susreću sa nizom sistemskih diskriminatorskih praksi”, kao i da je “u posljednje četiri godine, tokom Grujičićevog mandata, došlo do osnaživanja politike negiranja genocida u Srebrenici”.
(Istinomjer.ba)