Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održana je 6. decembra 2018. godine, dva mjeseca nakon održanih Opštih izbora. Od tada do danas u više od pola godine ovaj dom imao je dva pokušaja održavanja hitnih sjednica, od kojih jedna nije ni počela jer nije bilo kvoruma, a druga je prekinuta 14. juna ove godine jer nije usvojen dnevni red. Njen nastavak održan je 26. juna.
Predstavnički dom PSBiH još uvijek nema formirane ni parlamentarne komisije, a to je jedan od glavnih razloga koje poslanici SNSD-a ističu prilikom nedolaska na sjednice.
Tako je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH i potpredsjednik SNSD-a, Nebojša Radmanović među prvima najavio da poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH neće učestvovati u radu hitne sjednice ovog zakonodavnog tijela koja je bila zakazana za 14.06.2019. godine.
Tom prilikom Radmanović je pored ostalog ustvrdio i da je inicijativa za sazivanje pomenute sjednice “protiv volje građana jer oni koji su spriječili da radi Parlamentarna skupština i da bude izabran Savjet ministara sada pokušavaju da diktiraju tempo u parlamentu”.
“Ta grupa poslanika u Predstavničkom domu spriječila je imenovanje komisije za izbor Savjeta ministara, a sada je pokrenula inicijativu za održavanje hitne sjednice parlamenta o nesporno važnim pitanjima. Međutim, u takvoj vrsti sjednice poslanici SNSD-a neće učestvovati jer je to pokušaj da oni koje građani nisu izabrali upravljaju procesima”, rekao je Radmanović uoči održavanja sjednice koja je i prekinuta.
Prvi pokušaj održavanja hitne sjednice Predstavničkog doma PS BiH na kojoj se trebalo raspravljati o stanju u pravosuđu i migrantskoj krizi, počela je u prijepodnevnim časovima 14.06.2019. godine konstatacijom predsjedavajuće ovog Doma, Borjane Krišto da “postoji kvorum za odlučivanje”, ali da sjednici ne prisustvuju predstavnici iz reda SNSD-a, DNS-a, Socijalističke partije i Ujedinjene Srpske.
Ubrzo zatim, sjednica je prekinuta zbog, kako se navodi, “nepostojanja entitetske većine iz RS-a za usvajanje dnevnog reda”.
“Od ukupno 29 prisutnih, 24 je glasalo za, troje protiv, dvoje je suzdržano. Postoji opća, ali ne postoji entitetska većina. Mi nemamo trećeg člana Kolegija za usaglašavanje stoga moram sa žaljenjem konstatirati da u ovom trenutku nismo usvojili dnevni red druge hitne sjednice Predstavničkog doma i ide na usaglašavanje kada se za to stvore pretpostavke”, rekla je Krišto nakon prekinute sjednice.
Pojedini poslanici su ustvrdili da je na taj način prekršen Poslovnik o radu, a među prvima poslanik SBB-a Damir Arnaut.
“Danas se po prvi put u istoriji Predstavničkog doma, otkako je ovaj Poslovnik na snazi, da je predsjedavajuća na glasanje stavila dnevni red. O dnevnom redu u državnu Palramentu se ne glasa, glasa se samo o izmejnama i dopunama, a onda se predloženi dnevni red smatra usvojenim”, rekao je Arnaut.
Doista, isto se tvrdi i u Članu 72. Poslovnika o radu Predstavničkog doma PSBiH koji tematizuje usvajanje dnevnog reda za sjednice:
“Ako nisu predložene izmjene dnevnog reda, smatra se da ga je Dom usvojio. U slučaju da su predložene izmjene dnevnog reda i nakon što poslanici iznesu svoje stavove u vezi s tim prijedlogom, Dom glasa o svakoj predloženoj izmjeni. Glasa se redoslijedom kojim su poslanici predlagali izmjene”, navodi se u Poslovniku o radu Predstavničkog doma PSBiH.
Nastavak ove hitne sjednice održan je 26. juna, a kao i prilikom prvog pokušaja zakazivanja ove sjednice na njoj nisu prisustvovali zastupnici SNSD-a sa partnerima. Na sjednici je usvojen zaključak da VSTV u kompletnom sastavu podnese ostavke te da se po hitnoj proceduri u parlamentarnu proceduru dostave izmjene i dopune zakona o VSTV-u.
Nagrada za nerad
Samo u prva četiri mjeseca, kako je pisao portal Klix.ba, na račune državnih parlamentaraca u oba doma PSBiH uplaćeno je čak 750.763 KM, a Parlament BiH svaki dan poreske obveznike košta 63.000 KM, kako je nedavno ustvrdio i predsjedavajući Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović. Da stvar bude gora i nakon više mjeseci nezasijedanja, poslanici će uskoro iskoristiti i godišnje odmore od tri sedmice.
Jedan od rijetkih koji je inicirao da se zastupnicima, dok traje blokada rada Predstavničkog doma PSBiH, obustave isplate plata, bio je zastupnik SDA Šemsudin Mehmedović. Odgovarajući pozitivno na pitanje “da li bi nam bio i Visoki predstavnik taj koji bi trebao reći vratite ove pare, vratite novac koji ste dobijali ovih nekoliko mjeseci”, Mehmedović je na opasku voditelja N1 televizije “a zašto je vi ne bi sami donijeli” dodao:
“Pa evo ja ću inicirati…ali mislite li da bi tako nešto prošlo? Pa ne možemo usvojiti ni dnevni red…”, rekao je Mehmedović.
U skladu sa svojim obećanjem, Mehmedović je 18. juna 2019. godine “podnio inicijativu u kojoj traži izmjenu Odluke Zajedničke administrativne komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH u smislu da se zastupnicima, dok traje blokada rada Predstavničkog doma PSBiH, obustave isplate plaće za svaki mjesec u kojem se ne održi bar jedna sjednica Predstavničkog doma PSBiH, kao i svim zastupnicima koji u tekućem mjesecu ne prisustvuju barem jednom zasjedanju.”
Inicijativa je istog dana razmatrana na 7. Kolegiju Predstavičkog doma, potvrdila je to i predsjedavajuća Borjana Krišto.
“Inicijativu smo proslijedili administrativnoj komisiji i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine”, rekla je Krišto nakon sjednice Kolegija, a svakako će biti zanimljivo pratiti daljnju sudbinu ove inicijative.
Interesantno je osvrnuti se i na zakonodavnu aktivnost Parlamentarne skupštine BiH u posljednjim mandatima. Naime, u posljednja tri mandata primjetan je drastičan pad razmatranih i usvojenih zakona. Kako se navodi u mandatnom izvještaju CCI-a o radu PSBiH za mandat od 2014. do 2018. godine, tokom ove četiri godine usvojeno je 59 zakona, a odbijeno njih 58. U mandatu od 2010. do 2014. godine usvojeno je 85, a odbijeno 67, dok je u mandatu od 2006. do 2010. godine usvjeno 170 zakona, a odbijeno njih 130.
Sa druge strane, ni Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije mnogo aktivniji. Od njegove konstituirajuće sjednice održane 9. januara 2019. godine, ovaj dom održao je tek tri redovne i tri hitne sjednice.
Aktuelni zastoj u radu zakonodavne vlasti na državnom i nivou FBiH tako opet upućuje na pitanje koje se često postavlja u javnosti ovih dana, a ono glasi: “Da li je u BiH potrebno uvesti mogućnost raspisivanja vanrednih izbora?”
Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, dosadašnji zvanični prijedlozi političkih partija a koji su upućeni u procedure, bavili su se izmjenama koje je naložio Ustavni sud BiH, te promjenama visine izbornog praga unutar lista i tehničkim pitanjima u cilju otklanjanja mogućih nepravilnosti prilikom glasanja. Međutim, prijedloga, barem zvaničnog, za izmjene Izbornog zakona u pravcu uvođenja mogućnosti održavanja vanrednih izbora u Bosni i Hercegovini za sada još nema. Da podsjetimo, kako ustavni, tako ni zakonski okvir u Bosni i Hercegovini ne predviđa održavanje vanrednih izbora, što je u demokratski uređenim zemljama, jedinstven slučaj.
U političkom životu u Bosni i Hercegovini do sada smo puno puta bili svjedoci situacija upravo pobrojanih u izbornoj legislativi Republike Srbije. Tako, mjesecima nakon izbora građani Bosne i Hercegovine znali su čekati na uspostavljanje većine na državnom i entitetskim nivoima, dok je stari saziv, kako Vijeća ministara BiH, tako i entitetskih vlada, čekajući novu većinu i novu izvršnu vlast, ostajao u tzv. tehničkom mandatu.
Eklatantan primjer je situacija nakon Opštih izbora 2010. godine kada su građani, a sa njima i Bosna i Hercegovina izgubili više od godinu dana čekajući da SDP, SDA, HDZ BiH, SNSD, SDS i njihovi lideri uspostave novu većinu na državnom nivou koja je imenovala novi saziv Vijeća ministara BiH.
Slična situacija mogla bi se veoma lako ponoviti i u aktuelnom mandatu, a za kraj ovog teksta umjesto zaključka o neradu izabranih parlamentaraca, možemo se poslužiti kontrapitanjem koje je novinarima postavila Borjana Krišto upitana da prokomentariše zastoj u radu PSBiH, a koje možda ponajbolje govori o odnosu pojedinih zastupnika spram građana koji su ih i izabrali:
“Šta je to nerad i ko određuje šta je nerad?”, upitala je Krišto novinara.
(Istinomjer.ba)