Iako im je nebrojeno puta do danas Vlada FBiH obećavala pomoć u pokretanju proizvodnje i očuvanju radnih mjesta, radnici preduzeća „Konjuh“ iz Živinica su posljednjih godina suočeni sa najgorim trenutcima u 130 godina dugom postojanju preduzeća. Tek nakon brojnih štrajkova, blokada saobraćajnica i dolaska radnika ovog preduzeća u Sarajevo, Vlada FBiH je krajem februara ove godine dala saglasnost da Krivaja podnese zahtjev za otvaranje namjenskog računa kod poslovne banke , u cilju pokretanja proizvodnje. Proizvodnja bi, kako se nadaju radnici trebala biti pokrenuta uz pomoć kredita Razvojne banke FBiH, za šta im je Vlada FBiH dala načelnu podršku, ali se još uvijek ne zna da li će on biti odobren.
Radnici “Konjuha”, prilikom svog posljednjeg dolaska u Sarajevo, 29. Januara, zatražili su od Vlade FBiH kredit od šest miliona konvertibilnih maraka kako bi u fabrici bilo uposleno svih 450 radnika.
Tom prilikom, premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić je podcrtao nastojanja Federalne vlade da se bori za očuvanje svakog radnog mjesta. Tako je premijer najavio nastavak podrške Vlade FBiH konsolidaciji “Konjuh” d.d. Živinice, ali su radnici kući otišli bez konkretnog odgovora o kreditu.
O kreditu se razgovaralo mjesec dana kasnije u Živinicama, kada su fabriku namještaja Konjuh posjetili premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i direktor Razvojne banke Ramiz Džaferović gdje su se sastali sa direktorom Fahrudinom Pašićem, predstavnicima Sinidkata Konjuha i predstvanicima Općine Živinice. Tom prilikom dato je posljednje obećanje premijera da će pomoći u dobijanju kredita, te ostaje da se vidi koliko će još vremena proći dok se kredit za pokretanje proizvodnje konačno realizuje.
“Evo, u konačnici mogu dati optimistične poruke građanima Živinica, da smo otpirlike dogovorili aktivnosti za naredni period. Raspoloženje Razvojne banke je da stvaramo preduslove da dobrim kreditinim aranžmanom vidimo možemo li spasiti Konjuh” – rekao je tada premijer Nikšić.
Međutim, premijer Nikšić je posjetio Konjuh i prije nešto više od godinu dana, 17. februara prošle godine, kada su ponuđena tri prijedloga za dugoročno spašavanje firme, a radnici su trebali odlučiti šta će biti dalje. Pronalazak strateškog partnera za ulaganje u proizvodnju, odobravanje kredita od Razvojne banke FBiH za pokretanje proizvodnje ili kontrolirani stečaj bile su konkretne ponuđene opcije za rješavanje problema firme. Tom prilikom izjavu medijima je dao samo načelnik Općine Živinice Muratović koji je rekao da će „svi nivoi vlasti stati uz radnike“. Međutim, radnicima nije obećana sirovina niti isplata plata, kao ni uplata socijalnog i zdravstvenog osiguranja.
„Gledajte, nama nije ništa obećano, ali je obećano da se traži brzo rješenje za opstanak 600 radnih mjesta i mene to interesuje. Ako ijedan radnik ode na biro, ja nisam zadovoljan. Obećano je i da će svi oni koji su doveli Konjuh do ovakve situacije odgovarati pred zakonom. Vjerujem da će radnici biti zadovoljni“ rekao je tada Mujo Gavranović, potpredsjednik sindikata Konjuha.
Ipak ni do danas nije došlo do obećanog pokretanja postupaka protiv odgovornih za dugogodišnje probleme u funkcionisanju preduzeća.
Nakon toga, Vlada FBiH se, sa mjesec dana zakašnjenja, uključila u rješavanje problema kada je većina dioničara-radnika Tvornice namještaja “Konjuh” Živinice dala vladi punomoć nad upravljačkim pravima (53 % dionica) te je na taj način omogućeno Federalnoj vladi da se uključi u rješavanje krize u ovom preduzeću.
Tri mjeseca kasnije, Vlada FBiH je donijela zaključak kojim nalaže Upravnom odboru Federalnog zavoda za zapošljavanje da pristupi izmjeni i dopuni Programa dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolvinga, koji se realizira iz namjenskog depozita Federalnog zavoda za zapošljavanje kod Razvojne banke Federacije BiH. Radi se o novoj kreditnoj liniji namijenjenoj očuvanju radnih mjesta za 450 zaposlenika u preduzeću „Konjuh“ d.d. Živinice i otvaranju novog podračuna namjenskog depozita na koji bi se preusmjerio iznos od 1.000.000 konvertibilnih maraka. (fbihvlada.gov.ba, 13. 6. 2012.)
U julu 2012. godine, Vlada FBiH je pomogla Konjuh sa 1,2 miliona KM, od čega je 200 hiljada KM bilo predviđeno za otpremnine penzionisanim radnicima i rješavanje tehnološkog viška. (Zivinice.ba, 16. 7. 2012.)
U augustu 2012. godine Federalni zavod za zapošljavanje odobrio je Konjuhu kredit u iznosu od 2,5 miliona maraka kako bi bila pokrenuta proizvodnja što je bilo kratkotrajno rješenje jer je iznos bio dovoljan za 2 mjeseca. Međutim, realizacija ovog kredita je kasnila, da bi premijer Nikšić ponovo posjetio fabriku početkom septembra kada je između ostalog, rekao da Zavod za zapošljavanje mora ubrzati transfer finansijske pomoći federalne vlade od 2,5 miliona maraka ovoj firmi za pokretanje proizvodnje. Premijer je obećao i skoru posjetu predstavnika agencije, no to se nije desilo, pa su radnici 10. septembra ponovo bili prisiljeni da blokiraju ceste.
“Obećali su da će danas neko doći iz Federalnog zavoda za zapošljavanje ali niko nije došao. Mi ne tražimo ništa puno, tražimo samo da radimo, znači da nam daju novac da pokrenemo proizvodnju, jer je sve spremno za proizvodnju”, rekao je Mevludin Trakić, predsjednik Sindikata fabrike namještaja “Konjuh” Živinice.
Proizvodnja je konačno pokrenuta krajem istog mjeseca, samo nekoliko dana pred održavanje lokalnih izbora, a fabriku je tada posjetio i općinski načelnik Hasan Muratović.
Upotrebu ove firme u predizborne svrhe možda najbolje ilustruje i pismo glasačima koje je uputio predsjednik SDP-a BiH, Zlatko Lagumdžija u kojem je između ostalog naveo:
„Danas Krivaja, Konjuh, Granit, Hidrogradnja i brojna druga preduzeća rade, a njihovi radnici primaju plaće i žive od svog rada. Prije 18 mjeseci sve one bile su praktično ugašene i na koljenima, a njihovi radnici u očaju i beznađu“, napisao je Lagumdžija u vrijeme dok su radnici čekali isplatu kredita od 2,5 miliona koji je trebao biti iskorišten za pokretanje proizvodnje.
Od 2,5 miliona KM koje su radnici dobili milion je iskorišten za vraćanje dugovanja, tako da je proizvodnja mogla potrajati predviđena dva mjeseca, no dodatni problem predstavljala je i činjenica da preduzeće nije imalo namjenski bankovni račun kako bi obavljalo poslovanje, jer svi dosadašnji Konjuhovi računi u komercijalnim bankama su blokirani, zbog dugovanja.
Davanjem saglasnosti za otvaranje računa Vlada je napokon stvorila pretpostavke za poslovanje ovog preduzeća, ali i do toga je došlo nakon ponovnih blokada cesta i pješačenja radnika do Sarajeva i ponovo sa skoro mjesec dana zakašnjenja. Međutim, bez konkretne finansijske podrške teško je očekivati da će ovo nekad profitabilno preduzeće uspjeti da preživi. Praznih obećanja i deklarativne podrške sa svih nivoa vlasti radnici su se do sada svakako naslušali.
(Istinomjer.ba)