Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PS BiH) i član SDP-a BiH Saša Magazinović bio je gost Jutra za sve na BHRT-u 11. februara 2021. godine, gdje se, između ostalog, osvrnuo i na (ne)mogućnost direktne nabavke vakcina u Bosni i Hercegovini.
Magazinović je prilikom gostovanja na BHRT-u istakao da Bosna i Hercegovina ne može direktno kupovati vakcine zbog dva zakona – Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i Zakona o javnim nabavkama BiH, s obzirom na činjenicu da trenutno nabavku može uraditi samo veledrogerija, te dodao da bi te zakone trebalo izmjeniti, tako da se omogući da u slučaju pandemije ili slične situacije država može biti ta koja će moći izvršiti nabavku.
Dva zakona se odnose na ovaj proces kupovine, to je Zakon o javnim nabavkama i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i oni su zapravo i prepreka da država direktno kupuje ili bilo koja državna institucija i da se time izbjegnu ove silne marže odnosno zarada onoga ko je posrednik.
Saša Magazinović, 11. 2. 2021.
Gostujući u emisiji Novi dan na N1 televiziji, 15. februara 2021. godine, Magazinović je još jedanput istakao važnost izmjene pomenutih zakona na način da se državi omogći direktna nabavka vakcine protiv virusa COVID-19.
Još 15. januara 2021. godine na press konferenciji u Vladi FBiH, na pitanje zašto BiH ne može direktno nabaviti vakcine, govorila je tajnica Federalnog ministarstva zdravstva Snježana Bodnaruk.
Nesporno je da u članu 66. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima je reguliran interventni uvoz koji podrazumjeva uvoz neregistrovanog lijeka od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Sukladno tom zakonu i pravilniku za izdavanje dozvole za uvoz lijeka koji nema registraciju u BiH, i to obavezu na temelju podnijetog zahtjeva od strane veleprometnika, a na zahtjev zdravstvene ustanove ili u drugim slučajevima rješavaju entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za ministarstvo Brčko distrikta. Ali ono što treba prethoditi tome je upravo postupak nabavke. (…) Znači u kontekstu Zakona o javnim nabavkama i Zakona o o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH mi imamo zapreku po ta dva zakona da direktno pregovaramo sa proizvođačem jer se nama na raspisan javni tender može javiti samo zastupnik stranog proizvođača lijeka u BiH koji je istovremeno i veleprometnik i uvoznik lijeka i kao takav ima dozvole od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. U konkretnom slučaju, niti nijedan od trenutnih proizvođača lijekova, pa ni oni koji su taj lijek registrirali u okviru Agencije za lijekove, nema ispunjen taj zahtjev – odnosno da ima i zastupnika stranog proizvođača lijeka koji je istovremeno i veleprometnih i uvoznik. (…) Ako se upućuje jedna inicijativa od strane parlamentarne skupštine, ona ne može anulirati ograničavajući faktor koji postoji u ova dva zakona, već ta inicijativa treba biti predočena u izmjene ova dva zakona da bi se stekao pravni ambijent koji bi omogućavao takvu realizaciju javnih nabavki.
Snježana Bodnaruk, 15. 1. 2021.
Uvidom u Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima može se utvrditi da je za stavljanje lijeka u promet potrebno da proizvođač ima sjedište u BiH, ili pak pravnog zastupnika sa sjedištem u BiH koji je pribavio dozvolu za promet lijekova od strane Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
Član 32
(Podnosilac zahtjeva za stavljanje lijeka u promet)
(1) Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet može podnijeti proizvođač sa sjedištem u BiH ili pravno lice koje zastupa inostranog proizvođača i ima sjedište u BiH.
Član 63
(Promet na veliko i dozvola za promet na veliko)
(1) Promet na veliko je nabavka, skladištenje, transport i prodaja lijekova, uključujući uvoz i izvoz lijekova.
(2) Promet na veliko lijekova mogu obavljati samo pravna lica koja su od Agencije pribavila dozvolu za promet lijekova.
Član 66
(Uvoz lijekova)
(1) Za uvoz lijekova koji imaju dozvolu Agencije za stavljanje u promet u BiH nije potrebno imati posebnu dozvolu za uvoz od Agencije. Agencija će obavijestiti Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH o važećim dozvolama za promet, radi daljeg postupanja tog ministarstva.
(2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog člana, uvoznik lijeka dužan je da od Agencije pribavi dozvolu za uvoz rizičnih lijekova koja se izdaje u formi rješenja koje je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(3) Nadležna entitetska ministarstva i Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta mogu odobriti uvoz lijekova koji nisu dobili dozvolu za stavljanje lijeka u promet u sljedećim slučajevima:
- a) hitnog uvoza za potrebe pojedinačnog liječenja, na predlog zdravstvene ustanove;
b) hitno potrebnog uvoza ograničenih količina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a neophodni su za zaštitu zdravlja stanovništva, na predlog zdravstvene ustanove;
c) hitnog uvoza lijekova humanitarnog porijekla;
d) uvoz lijekova potrebnih za naučnoistraživački rad.
(4) Odobrenje iz stava (3) ovog člana odnosi se na jednokratan uvoz i vrijedi za jednokratan uvoz nezavisno od toga da li je uvezena cjelokupna odobrena količina.
(5) Nadležna entitetska ministarstva i Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta su, u slučaju odobrenja uvoza lijekova koji nisu dobili dozvolu za stavljanje u promet, dužna o tome izvijestiti Agenciju u roku od 24 sata od momenta odobravanja.
(6) U slučaju odobrenja datog u skladu sa odredbom stava (3) ovog člana, uvoznik je obavezan da podnese izvještaj Agenciji o realizaciji uvoza i distribuciji tako uvezenog lijeka svaka tri mjeseca.
(7) Izuzetno od propisanog odredbom stava (3) ovog člana, ako Savjet ministara BiH proglasi vanredno stanje, na zajednički predlog entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta, Agencija može odobriti uvoz lijekova koji nisu dobili dozvolu za stavljanje u promet ako su takvi lijekovi neophodni za prevenciju, odnosno otklanjanje posljedica takvog stanja.
(8) Uvoz lijeka u količinama neophodnim za ispitivanje u postupku za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet odobrava Agencija.
(9) Potrebnu dokumentaciju i postupak za podnošenje zahtjeva za pribavljanje dozvole za uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet iz nadležnosti Agencije, kao i postupak za pribavljanje dozvole za uvoz rizičnih lijekova sa listom rizičnih lijekova, na usaglašen predlog nadležnih ministarstava entiteta i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta, utvrđuje ministar civilnih poslova BiH, na predlog Stručnog savjeta Agencije.
U kontekstu Zakona o javnim nabavkama BiH, prema članu IV, ugovorni organ može biti “svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, entiteti, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, na nivou kantona, grada ili opštine (u daljem tekstu: institucija vlasti na državnom, entitetskom ili lokalnom nivou)”, no kako BiH nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou, već na entitetskim i kantonalnim nivoima, vakcine mogu biti naručene preko entitetskih i kantonalnih ministarstava ili preko općina/gradova.
Prema ovom zakonu, entitetske vlade i resorna ministarstva zdravstva trebali bi prenijeti ovlaštenja na Vijeće ministara BiH da krene u direktno pregovaranje sa dobavljačima za vakcinu protiv COVID-19.
Podsjećamo, zastupnici Kluba Demokratske fronte (DF) u PD PS BiH su u posljednjem kvartalu 2020. godine uputili u zakonodavnu proceduru Prijedlog novog zakona o javnim nabavkama BiH, a pomenuti prijedlog još uvijek čeka na pokretanje procedure u PS BiH. Iz DF-a su u januaru upozorili da je usvajanje pomenutog zakona i dijelom prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu BiH za članstvo u EU, te da ga je potrebno što prije usvojiti i zbog nabavke vakcina.
Krajem decembra 2020. godine i zastupnik u Predstavničkom domu PD PS BiH Denis Zvizdić uputio je u PS BiH inicijativu, u kojoj traži da Ministarstvo civilnih poslova BiH započne direktne pregovore o nabavci vakcina. Nešto kasnije, pomenuta Zvizdićeva inicijativa je usvojena čime je omogućeno Vijeću ministara BiH da započne pregovore sa kompanijama za proizvodnju i distribuciju vakcina protiv virusa COVID-19.
Nekoliko dana kasnije, javnosti je saopćeno da će BiH krenuti u direktnu nabavku vakcina od proizvođača, s obzirom na činjenicu da isporuka vakcina putem međunarodnog mehanizma COVAX kasni.
S obzirom na postojeće nedostatke i koliziju propisa dva pomenuta zakona u kontekstu mogućnosti da se državi Bosni i Hercegovinu omogući da pristupi direktnoj nabavci vakcina protiv virusa COVID-19, Istinomjer tvrdnju Saše Magazinovića ocjenjuje istinitom.
(Istinomjer.ba)